
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Gzp1 22/2019
20.11.2019. godina
Beograd
Vrhovni kasacioni sud u veću sastavljenom od sudija: Jasminke Stanojević, predsednika veća, Biserke Živanović i Spomenke Zarić, članova veća, u parnici tužilja AA iz ..., BB iz ... i VV iz ..., koje zastupa punomoćnik Miodrag Đorđević, advokat iz ..., protiv tuženog GG iz ..., čiji je punomoćnik Jovanka Stoševska, advokat iz ..., radi svojine, odlučujući o zahtevu tuženog za preispitivanje pravnosnažne presude izjavljenom protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž 2134/16 od 04.04.2019. godine, na sednici održanoj 20.11.2019. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev tuženog za preispitivanje pravnosnažne presude izjavljene protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž 2134/16 od 04.04.2019. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Apelacionog suda u Nišu Gž 2134/16 od 04.04.2019. godine ukinuta je presuda Osnovnog suda u Negotinu P 248/17 od 03.05.2017. godine, usvojen tužbeni zahtev i utvrđeno da tužilje imaju pravo svojine i pravo državine na zapadnoj polovini od šume kp.br. .., koja polovina ima površinu 0.95.00 ha, na celoj kp.br. .. u površini od 0.26.95 ha i na celoj kp.br. .. u površini od 1.03.24 ha, na mzv. „DD“ KO ..., koje pravo je tuženi dužan da prizna tužiljama i naloženo mu je da putem fizičke deobe tužiljama ustupi zapadnu polovinu kp.br .., koja polovina ima površinu od 0.95.00 ha, odnosno da dozvoli cepanje ove parcele kao matične i dobijanje novog broja u katastru na toj zapadnoj polovini iste parcele. Odbijen je kao neosnovan, predlog tužilja za izdavanje privremene mere, kojom bi se zabranilo tuženom da vrši seču na zapadnoj polovini kp.br .. . Obavezan je tuženi da tužiljama naknadi troškove postupka od 318.200,00 dinara.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tuženi je izjavio zahtev za preispitivanje pravnosnažne presude.
Ispitujući dozvoljenost zahteva za preispitivanje pravnosnažne presude, u smislu člana 422. stav 2. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ broj 72/11 i 55/14), Vrhovni kasacioni sud je našao da zahtev nije dozvoljen.
Naime, zahtev za preispitivanje pravnosnažne presude kao pravni lek predviđen je članom 421. do 425. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ broj 72/11 i 55/14). Odredbom člana 421. stav 1. ovog Zakona, predviđeno je da Republički javni tužilac protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, može Vrhovnom kasacionom sudu podneti zahtev za preispitivanje pravnosnažne presude. Stavom drugim, trećim i četvrtim istog člana, predviđeno je pod kojim uslovima i u kojim rokovima Republički javni tužilac može podneti ovaj vanredni pravni lek, kao i postupanje drugostepenog suda po prijemu zahteva. Odredbe člana 422. do 425. ZPP, propisuju postupanje Vrhovnog kasacionog suda prilikom odlučivanja o zahtevu.
Imajući u vidu da je u konkretnom slučaju zahtev za preispitivanje pravnosnažne presude podneo tuženi lično, a da je navedenim odredbama propisano da samo Republički javni tužilac ima pravo da podnese ovaj pravni lek, pri čemu zakonom nije predviđeno supsidijerno pravo stranke da podnese zahtev ukoliko to ne učini nadležni javni tužilac, Vrhovni kasacioni sud nalazi da, u ovoj pravnoj stvari, zahtev za preispitivanje pravnosnažne presude nije podnet od stane ovlašćenog lica, u smislu člana 421. stav 1. ZPP.
Na osnovu iznetog, primenom člana 422. stav 2. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u izreci.
Predsednik veća-sudija
Jasminka Stanojević,s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić