
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1049/2023
11.10.2023. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dubravke Damjanović, predsednika veća, Gordane Kojić, Aleksandra Stepanovića, Bate Cvetkovića i Tatjane Vuković, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog suda Vesnom Zarić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela zlostavljanje i mučenje iz člana 137. stav 1. Krivičnog zakonika i dr., odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Tamare Milošević, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Drugog osnovnog suda u Beogradu K 1342/22 od 23.03.2023. godine i Višeg suda u Beogradu Kž1 br.441/23 od 21.06.2023. godine, u sednici veća održanoj dana 11.10.2023. godine, jednoglasno, doneo je
P R E S U D U
ODBIJA SE kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Tamare Milošević, podnet protiv pravnosnažnih presuda Drugog osnovnog suda u Beogradu K 1342/22 od 23.03.2023. godine i Višeg suda u Beogradu Kž1 br.441/23 od 21.06.2023. godine, u odnosu na povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku, dok se u ostalom delu zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog ODBACUJE.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Drugog osnovnog suda u Beogradu K 1342/22 od 23.03.2023. godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog dela zlostavljanje i mučenje iz člana 137. stav 1. KZ i krivičnog dela ugrožavanje sigurnosti iz člana 138. stav 1. KZ i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Okrivljeni je obavezan na plaćanje troškova krivičnog postupka. Oštećena je upućena na parnicu radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva, dok će odluka o zahtevu za troškove krivičnog postupka po predlogu punomoćnika oštećene biti doneta naknadno u posebnom rešenju.
Presudom Višeg suda u Beogradu Kž1 br.441/23 od 21.06.2023. godine odbijena je kao neosnovana žalba Drugog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu i žalba branioca okrivljenog, a presuda Drugog osnovnog suda u Beogradu K 1342/22 od 23.03.2023. godine potvrđena.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti podnela je branilac okrivljenog AA - advokat Tamara Milošević, zbog povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev, ukine pobijane presude i vrati na ponovno odlučivanje ili preinači drugostepenu presudu i okrivljenog oslobodi od optužbe.
Vrhovni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom javnom tužiocu, shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku, te je u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštenja Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je nakon ocene navoda iznetih u zahtevu, našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan u delu koji se odnosi na povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, dok je u ostalom delu nedozvoljen i nema propisan sadržaj.
Branilac okrivljenog u podnetom zahtevu ističe povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP i navodi da u radnjama okrivljenog nema direktnog umišljaja kao oblika vinosti i jednog od elemenata krivice, niti svesti o zabranjenosti dela i njegovom htenju, kao drugog oblika krivice, niti uračunljivosti kao trećeg oblika krivice.
Izneti navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog se, po oceni Vrhovnog suda, ne mogu prihvatiti kao osnovani, iz sledećih razloga:
Činjenični opis krivičnog dela utvrđen u izreci pravnosnažne presude sadrži sva bitna zakonska subjektivna i objektivna obeležja krivičnog dela zlostavljanje i mučenje iz člana 137. stav 1. KZ i krivičnog dela ugrožavanje sigurnosti iz člana 138. stav 1. KZ, za koje je ovaj okrivljeni pravnosnažno oglašen krivim. Naime, u izreci presude je navedeno da je okrivljeni AA u vreme, mestu i na način bliže opisan u izreci presude, „u stanju smanjene uračunljivosti do stepena bitnog ali ne i bitno, zlostavljao oštećenu i prema njoj postupao na način kojim se vređa ljudsko dostojanstvo i ugrožavao sigurnost oštećene pretnjom da će napasti na život i telo oštećene, a bio je svestan svog dela, čije izvršenje je hteo, na taj način što je...kada je oštećena rekla da ne želi da ima seksualne odnose sa njim, već želi na drugi način da mu se iskupi, on je to odbio, te ju je odvezao na zabačeno mesto, bez ljudi,... zaustavio putničko vozilo, zatim skinuo svoje bermude i izvadio polni organ, prešao sa svog sedišta na mesto suvozača gde se oštećena nalazila, skinuo joj farmerke... zatim donji veš i majicu, nakon čega je počeo da joj odvaja noge na suvozačevom sedištu, suprotno volji oštećene ..., zatim je uzeo njen telefon i ušao u njene sms poruke..., kada je prvi put zadobila šamar od okrivljenog.., zatim je ponovo počeo da joj zadaje udarce zatvorenom šakom u predelu glave..., nakon čega je oštećena počela da vrišti, pa ju je okrivljeni uhvatio za vilicu svojom rukom rekavši joj da ne vrišti, čitavo vreme joj govoreći da će je ubiti..., a zatim je od nje tražio da poliže semenu tečnost koju je izbacio na njenu levu ruku, vređajući njeno ljudsko dostojanstvo, nakon čega su krenuli ka gradu, a on ju je izbacio na put, dok je bila u donjem vešu, zajedno sa rancem i otišao vozilom u drugom smeru... pri čemu je bio svestan zabranjenosti svog dela.“
Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA u ostalom delu je nedozvoljen i nema zakonom propisan sadržaj.
U obrazloženju zahteva branilac okrivljenog navodi da je nejasno na koji način je ugrožena sigurnost oštećene i na koji način je okrivljeni vređao ljudsko dostojanstvo oštećene. Dalje napominje da je oštećena menjala iskaz i da je njeno svedočenje nelogično i neživotno, kao i da nije u saglasnosti sa ostalim izvedenim dokazima. Pored navedenog branilac ukazuje i da je ostalo nejasno i mesto izvršenja krivičnog dela jer je okrivljeni u svojoj odbrani naveo da se događaj desio u jednom parku u ... u blizini spomen centra ..., dok je oštećena navela da pretpostavlja da su otišli na ... .
Izneti navodi branioca okrivljenog po nalaženju ovoga suda predstavljaju osporavanje činjeničnog stanja utvrđenog u pravnosnažnim odlukama i ocenu dokaza datu od strane suda, a što ne predstavlja zakonski razlog zbog kojeg je, u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP, dozvoljeno podnošenje ovog vanrednog pravnog leka okrivljenom i njegovom braniocu zbog povrede zakona, pa je Vrhovni sud zahtev branioca okrivljenog AA u ovom delu ocenio nedozvoljenim.
Branilac okrivljenog u podnetom zahtevu ističe i povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 2) ZKP, koja predstavlja zakonom dozvoljen razlog za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti, ali kako u obrazloženju zahteva ne daje ni jedan razlog zbog kojeg smatra da je došlo do povrede navedene odredbe zakona, a imajući pri tome u vidu da Vrhovni sud ispituje pravnosnažnu odluku ili postupak koji je prethodio njenom donošenju u okviru razloga, dela i pravca pobijanja koji su istaknuti u zahtevu za zaštitu zakonitosti, to je Vrhovni sud našao da zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, u ovom delu nema zakonom propisan sadržaj.
Sa iznetih razloga, nalazeći da pobijanim presudama nije učinjena povreda zakona na koju se neosnovano ukazuje zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, Vrhovni sud je, na osnovu člana 491. stav 1. ZKP, zahtev u odnosu na povredu zakona navedenu u izreci odbio kao neosnovan, dok je u ostalom delu na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) i 3) ZKP, člana 484. i 485. stav 4. ZKP zahtev odbacio i odlučio kao u izreci presude.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Vesna Zarić,s.r. Dubravka Damjanović,s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić