
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1058/2025
11.09.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Svetlane Tomić Jokić, predsednika veća, Dijane Janković, Gordane Kojić, Miroljuba Tomića i Slobodana Velisavljevića, članova veća, sa savetnikom Andreom Jakovljević, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog Aleksandra Rakića, zbog krivičnog dela ubistvo u pokušaju iz člana 113. u vezi člana 30. Krivičnog zakonika i dr., odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Aleksandra Rakića, advokata Vuka Vukovića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Nišu K 118/23 od 25.12.2024. godine i Apelacionog suda u Nišu Kž1 173/25 od 08.05.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 11.09.2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Aleksandra Rakića, advokata Vuka Vukovića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Nišu K 118/23 od 25.12.2024. godine i Apelacionog suda u Nišu Kž1 173/25 od 08.05.2025. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Višeg suda u Nišu K 118/23 od 25.12.2024. godine okrivljeni Aleksandar Rakić oglašen je krivim zbog krivičnog dela ubistvo u pokušaju iz člana 113. u vezi člana 30. Krivičnog zakonika u sticaju sa krivičnim delom nasilničko ponašanje iz člana 344. stav 1. Krivičnog zakonika, pa mu je sud prethodno za krivično delo ubistvo u pokušaju iz člana 113. u vezi člana 30. Krivičnog zakonika utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina i 1 (jedan) mesec, a za krivično delo nasilničko ponašanje iz člana 344. stav 1. Krivičnog zakonika, kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 7 (sedam) meseci i osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina i 2 (dva) meseca, koju će izdržati po pravnosnažnosti presude, a u koju mu se uračunava vreme provedeno u pritvoru od 05.05.2023. godine do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora.
Istom presudom obavezan je okrivljeni da nadoknadi troškove krivičnog postupka, o čijoj će visini sud odlučiti posebnim rešenjem, dok je oštećeni AA radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva upućen na parnicu.
Presudom Apelacionog suda u Nišu Kž1 173/25 od 08.05.2025. godine odbijene su kao neosnovane žalbe javnog tužioca OJT u Nišu, okrivljenog Aleksandra Rakića i njegovog branioca, advokata Vuka Vukovića i presuda Višeg suda u Nišu K 118/23 od 25.12.2024. godine je potvrđena.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog Aleksandra Rakića, advokat Vuk Vuković, iz razloga predviđenih odredbom člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud ukine pobijane presude i predmet vrati nižestepenom sudu na ponovno odlučivanje.
Vrhovni sud je, na osnovu člana 486. stav 1. i 487. stav 1. ZKP održao sednicu veća na kojoj je razmotrio spise predmeta zajedno sa podnetim zahtevom za zaštitu zakonitosti, pa je doneo odluku kao u izreci, nalazeći da je zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Aleksandra Rakića nedozvoljen.
Odredbom člana 484. ZKP propisano je da se u zahtevu za zaštitu zakonitosti mora navesti razlog za njegovo podnošenje (član 485. stav 1. ZKP).
Kada se zahtev podnosi zbog povrede zakona (član 485. stav 1. tačka 1) ZKP) okrivljeni preko svog branioca, a i sam branilac koji u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje može preduzeti okrivljeni (član 71. tačka 5) ZKP), takav zahtev može podneti samo iz razloga propisanih odredbom člana 485. stav 4. ZKP, dakle ograničeno je pravo okrivljenog i njegovog branioca na podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti u pogledu razloga zbog kojih mogu podneti ovaj vanredni pravni lek i to taksativnim nabrajanjem povreda koje su učinjene u prvostepenom postupku i postupku pred apelacionim odnosno drugostepenim sudom i to zbog povreda odredaba člana 74, iz člana 438. stav 1. tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1) člana 439. tačka 1) do 3) i član 441. stav 3. i 4. ZKP.
Branilac okrivljenog Aleksandra Rakića, kao razlog podnošenja zahteva za zaštitu zakonitosti ističe odredbu opšteg karaktera iz člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, bez opredeljenja o kojoj tačno povredi zakona je reč, a iz navoda zahteva, kojima branilac suštinski ističe da drugostepeni sud, odlučujući o žalbi odbrane, izjavljenoj protiv prvostepene presude, nije dao ocenu svih navoda iznetih u žalbi, po oceni Vrhovnog suda, proizilazi da branilac ukazuje na povredu odredbe člana 460. ZKP. U vezi sa tim, ostalim navodima zahteva branilac osporava razloge pobijane presude, na koji način, po oceni ovoga suda, ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP.
Međutim, odredbom člana 485. stav 4. ZKP, koja propisuje razloge zbog kojih okrivljeni, preko branioca može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti protiv pravnosnažne odluke suda i postupka koji je prethodio njenom donošenju, nije predviđena mogućnost podnošenja ovog vanrednog pravnog leka zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP i povrede odredbe člana 460. ZKP, zbog čega je Vrhovni sud zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Aleksandra Rakića, ocenio kao nedozvoljen.
Iz iznetih razloga, a na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi sa članom 485. stav 4. ZKP, Vrhovni sud je odlučio kao u izreci ovog rešenja.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Andrea Jakovljević,s.r. Svetlana Tomić Jokić,s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
