
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1064/2025
16.09.2025. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Miroljuba Tomića, predsednika veća, Tatjane Vuković, Slobodana Velisavljevića, Milene Rašić i Svetlane Tomić Jokić, članova veća, sa savetnikom Mašom Denić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA i dr., zbog produženog krivičnog dela teška krađa iz člana 204. stav 1. tačka 1) u vezi čl. 33 i 61. Krivičnog zakonika i dr., odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenog AA, advokata Dubravke Svorcan i Gligora Svorcana, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Aranđelovcu K 283/22 od 22.10.2024.godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 120/25 od 28.02.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 16.09.2025.godine, jednoglasno je doneo
P R E S U D U
ODBIJA SE kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenog AA, advokata Dubravke Svorcan i Gligora Svorcana, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Aranđelovcu K 283/22 od 22.10.2024.godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 120/25 od 28.02.2025. godine, u odnosu na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku, dok se u preostalom delu zahtev za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenog ODBACUJE kao nedozvoljen.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Aranđelovcu K 283/22 od 22.10.2024. godine oglašeni su krivim i to: okrivljeni BB zbog produženog krivičnog dela teška krađa u saizvršilaštvu iz člana 204. stav 1. tačka 1) KZ u vezi čl.33 i 61. KZ, za koje je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dve godine i tri meseca, okr. VV zbog krivičnog dela krađa u saizvršilaštvu iz člana 203. stav 1. KZ u vezi člana 33. KZ, za koje mu je utvrđena kazna zatovora u trajanju od pet meseci i zbog krivičnog dela prikrivanje iz člana 221. stav 1. KZ za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od četiri meseca, a zatim mu izrečena uslovna osuda tako što mu je utvrđena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od osam meseci i istovremeno određeno da se ista neće izvršiti ukoliko za vreme od dve godine po pravnosnažnosti presude ne učini novo krivično delo i okr. AA zbog produženog krivičnog dela teška krađa u saizvršilaštvu iz člana 204. stav 1. tačka 1) KZ u vezi člana 33. i 61. KZ, za koje je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest meseci, koju će izdržavati u zavodu za izvršenje kazne zatvora po pravnosnažnosti presude.
Istom presudom, od okrivljenih BB i AA solidarno je oduzeta imovinska korist pribavljena krivičnim delom u iznosu od 138.750,00 dinara, od okrivljenih BB i VV solidarno je oduzeta imovinska korist pribavljena krivičnim delom u iznosu od 4.700,00 dinara, a od okr. AA je oduzeta i imovinska korist pribavljena krivičnim delom u iznosu od 72.500,00 dinara, koji iznosi će biti oduzeti po pravnosnažnosti presude, dok su oštećeni GG, DD, ĐĐ i EE upućeni na parnični postupak radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva.
Pored toga, okrivljeni su obavezani da plate na ime sudskog paušala iznose od po 10.000,00 dinara, okr. BB da na ime troškova unapred isplaćenih iz budžetskih sredstava plati OJT u Aranđelovcu iznos od 28.570,00 dinara, okr. AA da OJT u Aranđelovcu na ime troškova unapred isplaćenih iz budžetskih sredstava plati iznos od 20.750,00 dinara, sve u roku 30 dana od dana pravnosnažnosti presude, pod pretnjom prinudnog izvršenja, kao i da snose troškove krivičnog postupka i ostale troškove nastale pred sudom i tužilaštvom, o čemu će sud doneti posebno rešenje nakon pribavljanja podataka.
Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 120/25 od 28.02.2025. godine, delimičnim usvajanjem žalbe javnog tužioca OJT u Aranđelovcu, preinačena je presuda Osnovnog suda u Aranđelovcu K 283/22 od 22.10.2024.godine, samo u pogledu odluke o kazni, u odnosu na okrivljenog AA, tako što je Apelacioni sud u Kragujevcu okrivljenog AA za produženo krivično delo teška krađa u saizvršilaštvu iz člana 204. stav 1. tačka 1) KZ u vezi člana 33. i 61. KZ, za koje je oglašen krivim prvostepenom presudom, osudio na kaznu zatvora u trajanju od dve godine, dok je u preostalom delu žalbu javnog tužioca OJT u Aranđelovcu, kao i žalbe branioca okr. BB, branioca okr. VV, okrivljenog AA i njegovog branioca, odbio kao neosnovane i prvostepenu presudu u nepreinačenom delu potvrdio.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti podneli su branioci okrivljenog AA, advokati Dubravka Svorcan i Gligor Svorcan, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP i povrede zakona iz člana 74. ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev, ukine pobijane pravnosnažne presude i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostepenom sudu.
Vrhovni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenog Vrhovnom javnom tužiocu, u skladu sa odredbom člana 488. stav 1. ZKP, pa je u sednici veća koju je održao bez obaveštenja Vrhovnog javnog tužioca i branilaca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo, u smislu člana 488. stav 2. ZKP, nije od značaja za donošenje odluke, razmotrio spise predmeta sa pravnosnažnim presudama protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet te je nakon ocene navoda zahteva, našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan u odnosu na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, dok je u preostalom delu nedozvoljen.
Branioci okrivljenog u zahtevu za zaštitu zakonitosti ističu bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP navodima da se pobijane presude zasnivaju na dokazu na kome se po zakonu ne mogu zasnivati.
S tim u vezi, kao nezakoniti dokaz označavaju zapisnik o saslušanju okrivljenog AA u predistražnom postupku i to u policiji. Branioci okrivljenog navode da je okrivljeni dana 01.03.2021. godine saslušan u PS Smederevska Palanka, a ne u PS Topola, kako stoji u zapisniku o saslušanju, da je saslušanje obavljeno u prisustvu branioca po službenoj dužnosti Ilić Nenada, ali da okrivljeni nije potpisao sporni zapisnik, kao i da kod njega nije pronađen nijedan predmet vezan za izvršenje krivičnog dela. Imajući navedeno u vidu sporna je sadržina i zakonitost ovako sačinjenog zapisnika u policiji, posebno kada se ima u vidu i iskaz advokata Nenada Ilića koji je saslušan u svojstvu svedoka na ove okolnosti.
Branioci okrivljenog iako numerišu povredu zakona iz člana 74. ZKP, koja predstavlja dozvoljen razlog za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti, istu obrazlažu navodima koji se odnose na zakonitost zapisnika o saslušanju okrivljenog u PS Topola od 01.03.2021. godine, navodeći da s obzirom na propisanu kaznu zatvora za krivično delo za koje se vodio postupak, okrivljeni je morao da ima izabranog branioca koji bi prisustvovao ovoj radnji u policiji, a imajući u vidu zapisnik, branilac nije bio prisutan u PS Topola, na koji način i ovim navodima zapravo ukazuju na nezakonitost ove radnje i samog zapisnika, odnosno na povredu odredbe člana 438. stav 2.tačka 1) ZKP.
Izneti navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog su, po nalaženju ovog suda, neosnovani.
Iz spisa predmeta proizlazi da je zapisnik o saslušanju osumnjičenog AA sastavljen u MUP Direkcija policije PU Kragujevac PS Topola EDD 96278/21 i EDD 98504/21 od 01.03.2021. godine, da su policijski službenici u smislu odredbe člana 289. stav 3. ZKP, obavestili javnog tužioca Zoricu Nedeljković, koja je poverila saslušanje policiji. Okrivljenom su saopštena njegova prava iz člana 68. stav 1. ZKP (pravo okrivljenog) i omogućeno njihovo korišćenje, čime je ispunjena pretpostavka za zakonito saslušanje okrivljenog iz člana 85. stav 2. ZKP. Pored ovlašćenog službenog lica i zapisničara, okrivljeni se izričito izjasnio, u smislu odredbe člana 85. stav 3. ZKP da saslušanju prisustvuje branilac po službenoj dužnosti – adv. Ilić Nenad, te je okrivljenom omogućeno da obavi poverljiv razgovor sa braniocem, koji je i potpisao zapisnik o saslušanju, kao i okrivljeni, a na isti nisu imali primedbi, što je zapisnički konstatovano.
Odredbom člana 289. stav 1. ZKP je propisano da kada policija prikuplja obaveštenja od lica za koje postoje osnovi sumnje da je učinilac krivičnog dela ili prema tom licu preduzima radnje u predistražnom postupku predviđene ovim zakonom, može ga pozvati samo u svojstvu osumnjičenog. U pozivu će se upozoriti da ima pravo da uzme branioca. Stavom 3. istog člana je propisano da će o postupanju u smislu odredbi stava 1. i 2. ovog člana, policija bez odlaganja obavestiti nadležnog javnog tužioca. Javni tužilac može obaviti saslušanje osumnjičenog, prisustvovati saslušanju ili saslušanje poveriti policiji. Stavom 5. istog člana je propisano da ako javni tužilac nije prisutan saslušanju osumnjičenog, policija će mu bez odlaganja dostaviti zapisnik o saslušanju.
Po oceni Vrhovnog suda, navedena upozorenja data okrivljenom AA od strane organa postupka, njegovo izjašnjenje o prisustvu branioca, prihvatanje branioca po službenoj dužnosti, kao i prisustvo lica koja su po zakonu ovlašćena da prisustvuju saslušanju okrivljenog, u svemu ispunjavaju standarde propisane odredbama Zakonika o krivičnom postupku. Prvostepeni sud se tokom postupka bavio i utvrđivanjem autentičnosti potpisa okrivljenog sa zapisnika iz policije, o čemu se izjasnio veštak grafološke struke u svom nalazu i mišljenju od 26.12.2023. godine - da je potpis verodostojan.
Imajući navedeno u vidu, zapisnik o saslušanju osumnjičenog AA sastavljen u MUP Direkcija policije PU Kragujevac PS Topola EDD 96278/21 i EDD 98504/21 od 01.03.2021. godine, kao i odbrana konstatovana na ovim zapisnicima predstavlja zakonit dokaz i po načinu pribavljanja i po sadržini, tako da se kao neosnovani ocenjuju suprotni navodi branilaca okrivljenog kojima se ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP.
U ostalom delu zahteva branioci okrivljenog se bave analizom navoda advokata Ilić Nenada, koji je saslušan kao svedok, te daju sopstveno tumačenje da je sud ovakav iskaz ocenio na pogrešan način i to na štetu okrivljenog. Pored toga, branioci se bave i činjeničnim navodima u pogledu utvrđenja koje su stvari oduzete od svedoka – oštećenog ĐĐ ističući da isti tokom postupka nije ispitan kao svedok, da policija od predmeta koji su nestali iz kuće oštećenih DD i ĐĐ, nije oduzela ni jedan predmet od okrivljenog, niti su nađeni tragovi okrivljenog, kao i da kada postoji sumnja u pogledu krivičnog dela ili učinioca, sud istu treba da reši u korist okrivljenog, na koji način branioci osporavaju utvrđeno činjenično stanje, u smislu odredbe člana 440. ZKP.
Pored toga branioci ističu da se drugostepeni sud nije izjasnio u svojoj odluci na žalbene navode, na koji način ističe povredu odredbe člana 460. ZKP.
Takođe u pogledu oduzete imovinske koristi i odluke o imovinskopravnom zahtevu, odbrana ističe da je taj deo izreke nerazumljiv i nejasan, odnosno ističe povredu odredbe člana 438. stav 1. tačka 11) ZKP.
Branioci takođe ukazuju i na okolnosti koje je sud cenio prilikom odmeravanja kazne okrivljenom, izvodeći zaključak da su kao otežavajuće okolnosti cenjene činjenice koje sud nije smeo da ceni, na koji način branioci okrivljenog zapravo ukazuju na povredu odredbe člana 441. stav 1. ZKP.
Međutim, povrede zakona iz člana 440. ZKP, 460. ZKP, 438. stav 1. tačka 11) ZKP i 441. stav 1. ZKP, shodno odredbi člana 485. ZKP, nisu predmet razmatranja od strane Vrhovnog suda u postupku po zahtevu za zaštitu zakonitosti, dakle nisu dozvoljeni razlozi, u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP, za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka od strane okrivljenog preko branioca, zbog čega je Vrhovni sud, zahtev za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenog u ovom delu, ocenio kao nedozvoljen.
Iz iznetih razloga Vrhovni sud je na osnovu člana 491. stav 1. ZKP i člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi člana 485. stav 4. ZKP, doneo odluku kao u izreci ove presude.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Maša Denić, s.r. Miroljub Tomić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
