Kzz 1125/2025 2.4.1.21.2.3.11

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1125/2025
25.09.2025. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Svetlane Tomić Jokić, predsednika veća, Dijane Janković, Milene Rašić, Aleksandra Stepanovića i Slobodana Velisavljevića, članova veća, sa savetnikom Andreom Jakovljević, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog produženog krivičnog dela teška krađa u saizvršilaštvu iz člana 204. stav 1.tačka 1) u vezi člana 33. i 61. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Miloša Bjeletića, podnetom protiv pravnosnažne presude Apelacionog suda u Beogradu Kž1 492/25 od 08.07.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 25.09.2025. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Miloša Bjeletića, podnet protiv pravnosnažne presude Apelacionog suda u Beogradu Kž1 492/25 od 08.07.2025. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Lazarevcu K 38/25 od 13.05.2025. godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog produženog krivičnog dela teška krađa u saizvršilaštvu iz člana 204. stav 1.tačka 1) u vezi člana 33. i 61. Krivičnog zakonika i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, koju će izdržavati u prostorijama u kojima stanuje, koje ne sme napuštati, osim u slučajevima propisanim zakonom koji uređuje izvršenje krivičnih sankcija, uz primenu elektronskog nadzora i određeno je da će sud, ukoliko okrivljeni jednom u trajanju preko 6 časova ili dva puta u trajanju do 6 časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, odrediti da okrivljeni ostatak kazne izdrži u zavodu za izvršenje kazne zatvora.

Istom presudom obavezan je okrivljeni da na ime sudskog paušala u korist budžetskih sredstava suda plati iznos od 5.000,00 dinara, u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti presude, pod pretnjom prinudnog izvršenja, kao i da nadoknadi ostale troškove krivičnog postupka, o čijoj će visini sud odlučiti posebnim rešenjem.

Presudom Apelacionog suda u Beogradu Kž1 492/25 od 08.07.2025. godine usvajanjem žalbe javnog tužioca OJT u Lazarevcu preinačena je presuda Osnovnog suda u Lazarevcu K 38/25 od 13.05.2025. godine, samo u pogledu odluke o kazni, pa je okrivljeni AA, zbog produženog krivičnog dela teška krađa u saizvršilaštvu iz člana 204. stav 1.tačka 1) u vezi člana 33. i 61. Krivičnog zakonika, za koje je prvostepenom presudom oglašen krivim, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) meseca, dok prvostepena presuda u nepreinačenom delu ostaje neizmenjena.

Protiv pravnosnažne presude Apelacionog suda u Beogradu Kž1 492/25 od 08.07.2025. godine zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog AA, advokat Miloš Bjeletić, zbog povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 3) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev i preinači presudu Apelacionog suda u Beogradu Kž1 492/25 od 08.07.2025. godine i potvrdi prvostepenu presudu u celini ili da pobijanu presudu ukine i predmet vrati drugostepenom sudu na ponovno odlučivanje.

Vrhovni sud je, na osnovu člana 486. stav 1. i 487. stav 1. ZKP održao sednicu veća na kojoj je razmotrio spise predmeta zajedno sa podnetim zahtevom za zaštitu zakonitosti, pa je našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, je nedozvoljen.

Odredbom člana 484. ZKP propisano je da se u zahtevu za zaštitu zakonitosti mora navesti razlog za njegovo podnošenje (član 485. stav 1. ZKP).

Kada se zahtev podnosi zbog povrede zakona (član 485. stav 1. tačka 1) ZKP) okrivljeni preko svog branioca, a i sam branilac koji u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje može preduzeti okrivljeni (član 71. tačka 5) ZKP), takav zahtev može podneti samo iz razloga propisanih odredbom člana 485. stav 4. ZKP, dakle ograničeno je pravo okrivljenog i njegovog branioca na podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti u pogledu razloga zbog kojih mogu podneti ovaj vanredni pravni lek i to taksativnim nabrajanjem povreda koje su učinjene u prvostepenom postupku i postupku pred apelacionim odnosno drugostepenim sudom i to zbog povreda odredaba člana 74, člana 438. stav 1. tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1) člana 439. tačka 1) do 3) i član 441. stav 3. i 4. ZKP.

Pri tome, obaveza navođenja razloga za podnošenje zahteva zbog povrede zakona (član 485. stav 1. tačka 1) ZKP), podrazumeva ne samo formalno označavanje o kojoj povredi zakona se radi, već i ukazivanje na to u čemu se ona sastoji.

U konkretnom slučaju branilac okrivljenog AA, u zahtevu za zaštitu zakonitosti poziva se na povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 3) ZKP, ali bez bližeg obrazloženja u čemu se ta povreda ogleda. Mađutim, u obrazloženju zahteva ističe da je drugostepeni sud pogrešno ocenio svrhu kažnjavanja, budući da su sve ranije osude, na koje se sud pozvao, izrečene pre 2018. godine, a da okrivljeni od tada nije izvršio nijedno krivično delo niti se protiv njega vodi bilo kakav drugi postupak. Branilac posebno naglašava da je okrivljeni uspešno prošao proces lečenja zavisnosti, da vodi uredan porodični život, te da je svrha kažnjavanja na taj način već ostvarena. Takođe ukazuje da bi novo izricanje zatvorske kazne proizvelo negativne posledice kako po samog okrivljenog, tako i po njegovu porodicu, dok bi blaža kazna, poput kućnog zatvora, u potpunosti zadovoljila svrhu generalne i specijalne prevencije.

Iz ovih navoda, po oceni Vrhovnog suda, proizilazi da branilac podnetim zahtevom ukazuje na povredu odredbe člana 441. stav 1. ZKP, imajući u vidu da istim ukazuje da su određene činjenice pogrešno uzete u obzir prilikom donošenja odluke drugostepenog suda vezano za krivičnu sankciju.

Kako je, u podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti, kao razlog pobijanja pravnosnažne presude drugostepenog suda, samo formalno označena povreda zakona zbog koje je podnošenje zahteva dozvoljeno okrivljenom preko branioca (član 439. tačka 3) ZKP), dok se suštinski ukazuje na povredu odredbe člana 441. stav 1. ZKP, a što ne predstavlja zakonom dozvoljen razlog zbog kojeg je u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP dozvoljeno podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti okrivljenom i njegovom braniocu zbog povrede zakona, to je Vrhovni sud zahtev branioca okrivljenog AA, ocenio nedozvoljenim.

Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi člana 485. stav 4. ZKP, odlučio kao u izreci ovog rešenja.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                         Predsednik veća-sudija

Andrea Jakovljević,s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                  Svetlana Tomić Jokić,s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković