
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1149/2024
06.05.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Tatjane Vuković, predsednika veća, Slobodana Velisavljevića, Milene Rašić, Svetlane Tomić Jokić i Gordane Kojić, članova veća, sa savetnikom Jelenom Paravinja, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja iz člana 297. stav 3. u vezi stava 1. u vezi člana 289. stav 3. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Aleksandra Bantića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Loznici 4K. 27/23 od 08.02.2024. godine i Višeg suda u Šapcu 2Kž1. 102/24 od 09.05.2024. godine, u sednici veća održanoj dana 06.05.2025. godine, je doneo
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Aleksandra Bantića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Loznici 4K. 27/23 od 08.02.2024. godine i Višeg suda u Šapcu 2Kž1. 102/24 od 09.05.2024. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Loznici 4K. 27/23 od 08.02.2024. godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog krivičnog dela teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja iz člana 297. stav 3. u vezi stava 1. u vezi člana 289. stav 3. u vezi stava 1. KZ, te mu je izrečena uslovna osuda tako što mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 8 meseci i istovremeno određeno da se navedena kazna neće izvršiti ako okrivljeni u vremenu proveravanja od jedne godine od dana pravnosnažnosti presude ne učini novo krivično delo.
Na osnovu člana 297. stav 5. KZ prema okrivljenom izrečena je mera bezbednoti zabrana upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 6 meseci. Navedenom presudom odlučeno je o troškovima krivičnog postupka i imovinskopravnom zahtevu, a kako je to bliže opredeljeno u izreci presude.
Odlučujući o žalbi branioca okrivljenog AA - advokata Aleksandra Bantića Viši sud u Šapcu je presudom 2Kž1. 102/24 od 09.05.2024. godine žalbu odbio kao neosnovanu.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog AA - advokat Aleksandar Bantić, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji kao osnovan podneti zahtev i saglasno članu 492. stav 1. i 2. ZKP preinači pobijane presude i okrivljenog oslobodi od optužbe ili ukine u celosti pobijane presude i spise vratiti Višem sudu u Šapcu, odnosno prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.
Vrhovni sud je, na osnovu člana 488. stav 1. ZKP, dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Vrhovnom javnom tužiocu, te je bez obaveštenja Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenog održao sednicu veća, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), na kojoj je razmotrio spise predmeta sa presudama protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je nakon ocene navoda iznetih u zahtevu, našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Aleksandra Bantića je nedozvoljen.
Branilac okrivljenog u zahtevu za zaštitu zakonitosti ukazuje na bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 8) i tačka 9) ZKP, koje su zakonom dozvoljeni razlozi za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti okrivljenom, preko branioca. Međutim, obrazlažući navedene povrede zakona, branilac ističe da ni javni tužilac ni sudovi nisu utvrdili bitne činjenice za odlučivanje, da prvostepeni i drugostepeni sud izvode zaključke bez ikakvih dokaza, kao i da je obaveza i zadatak sudova da pravilno i tačno utvrde bitne činjenice za odlučivanje, polemišući sa tokom postupka utvrđenim činjeničnim stanjem, kao i nalazom i mišljenjem veštaka, a posebno verzijama događaja koje je veštak u svom nalazu i mišljenju izneo, opredeljujući zahtevom koja je varijanta pravilna, kao i da je optužba prekoračena, odnosno da su povređena pravila o identitetu optužbe, jer činjenični opis iz optužnog akta i donetih presuda ne odgovara utvrđenom činjeničnom stanju.
Ovakvim navodima u suštini se ukazuje na povredu zakona iz člana 440. ZKP, posebno zbog toga što su činjenični opis iz izreke pobijane presude i iz optužnog akta identični, koju okolnost branilac i ne osporava, zbog čega su navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Aleksandra Bantića kojima se ukazuje na bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 8) i tačka 9) ZKP, od strane Vrhovnog suda ocenjeni kao nedozvoljeni imajući u vidu da se odnose na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.
Branilac okrivljenog i u ostalom delu zahteva ukazuje na povrede zakona koje se odnose na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, osporavajući tokom postupka utvrđene činjenice i zaključke prvostepenog suda, kao i dokaze na kojima je presuda zasnovana, dajući sopstvenu ocenu tokom postupka izvedenih dokaza, smatrajući da je izreka presude nejasna i nerazumljiva, čime suštinski ističe povredu člana 438. stav 1. tačka 11) ZKP ne numerišući je, kao ni povredu člana 440. ZKP, dok zahtevom numeriše odredbe člana 15. stav 4., člana 16. stav 2. i 5., te člana 1. ZKP i citirajući odredbu člana 145. stav 2. Ustava Republike Srbije, smatra da je pobijanim presudama povređen zakon na štetu okrivljenog.
Međutim, kako zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te prethodno navedenih odredbi Zakonika o krivičnom postupku, podnošenje zahteva okrivljenom preko branioca u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP, nije dozvoljeno, to je Vrhovni sud podneti zahtev odbacio kao nedozvoljen.
Iz napred navedenih razloga doneta je odluka kao u izreci na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP u vezi člana 485. stav 4. ZKP.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Jelena Paravinja, s.r. Tatjana Vuković, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković