Kzz 1260/2025 2.4.1.22; 2.4.1.21.1.2.1.1

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1260/2025
23.10.2025. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Svetlane Tomić Jokić, predsednika veća, Bojane Paunović, Dijane Janković, Milene Rašić i Miroljuba Tomića, članova veća, sa savetnikom Andreom Jakovljević, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenih AA i BB, zbog krivičnog dela zlostavljanje i mučenje u saizvršilaštvu iz člana 137. stav 1. u vezi člana 33. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenih AA i BB, advokata Zorana Vilića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Šapcu, Sudska jedinica u Bogatiću K 399/23 od 09.07.2025. godine i Višeg suda u Šapcu Kž1 208/25 od 15.08.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 23.10.2025. godine, jednoglasno je doneo

P R E S U D U

ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenih AA i BB, advokata Zorana Vilića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Šapcu, Sudska jedinica u Bogatiću K 399/23 od 09.07.2025. godine i Višeg suda u Šapcu Kž1 208/25 od 15.08.2025. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Šapcu, Sudska jedinica u Bogatiću K 399/23 od 09.07.2025. godine okrivljena AA i BB oglašeni su krivim zbog krivičnog dela zlostavljanje i mučenje u saizvršilaštvu iz člana 137. stav 1. u vezi člana 33. Krivičnog zakonika i osuđeni na kazne zatvora u trajanju od po 6 (šest) meseci.

Istom presudom okrivljeni su obavezani da na ime paušala plate sudu iznos od po 5.000,00 dinara, u roku od 30 dana od dana pravnosnažnosti presude.

Presudom Višeg suda u Šapcu Kž1 208/25 od 15.08.2025. godine odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenih i prvostepena presuda je potvrđena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenih AA i BB, advokat Zoran Vilić, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, sa predlogom da Vrhovni sud preinači pobijane presude tako što će prema okrivljenima odbiti optužbu zbog nastupanja relativne zastarelosti vođenja krivičnog postupka i odlučiti da troškovi krivičnog postupka padaju na teret suda.

Vrhovni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom javnom tužiocu shodno odredbi člana 488. stav 1. ZKP, pa je u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštenja Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenih, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, te je, nakon ocene navoda iznetih u zahtevu, našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenih AA i BB, je neosnovan.

Branilac okrivljenih u zahtevu za zaštitu zakonitosti ističe da je sud prema okrivljenima trebao odbiti optužbu zbog nastupanja zastarelosti krivičnog gonjenja, međutim, u konkretnom slučaju, pitanje zastarelosti ne postavlja se samo u pogledu proteka rokova, već i osporavanjem da su pojedine procesne radnje suda imale dejstvo prekida toka zastarelosti i u vezi sa tim ukazuje da je, tokom postupka, javni tužilac OJT u Šapcu svojim procesnim radnjama početak toka zastarelosti pomerio na 17.05.2023. godine, sačinjavanjem i podnošenjem optužnog predloga, pa kako je od toga dana do dana kada je sud sačinio pozive i uputio optužni predlog braniocu – 03.06.2025. godine, proteklo više od 2 godine, to je, u predmetnom postupku nastupila relativna zastarelost krivičnog gonjenja, imajući u vidu da naredba o održavanju glavnog pretresa od 08.05.2025. godine, prema stavu branioca, ne predstavlja radnju kojom se prekida tok zastarelosti.

Odredbom člana 137. stav 1. Krivičnog zakonika, propisano je kažnjavanje onog ko zlostavlja drugog ili prema njemu postupa na način koji se vređa ljudsko dostojanstvo, kaznom zatvora do jedne godine.

Odredbom člana 103. tačka 6) Krivičnog zakonika propisano je da ako u ovom zakoniku nije drukčije određeno, krivično gonjenje ne može se preduzeti kad protekne dve godine od izvršenja krivičnog dela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora do jedne godine ili novčana kazna, odredbom člana 104. stav 3. Krivičnog zakonika propisano je da se zastarelost prekida svakom procesnom radnjom koja se preduzima radi otkrivanja krivičnog dela ili radi otkrivanja i gonjenja učinioca zbog učinjenog krivičnog dela, dok je u stavu 6. člana 104. Krivičnog zakonika propisano da zastarelost krivičnog gonjenja nastaje u svakom slučaju kada protekne dvostruko vreme koje se po zakonu traži za zastarelost krivičnog gonjenja.

Iz spisa predmeta proizilazi da je protiv okrivljenih vođen krivični postupak zbog krivičnog dela iz člana 137. stav 1. u vezi člana 33. Krivičnog zakonika, izvršenog tokom 2021. godine pa sve do 15.10.2021. godine. Ovaj krivični postupak okončan je donošenjem presude Osnovnog suda u Šapcu K 399/23 od 09.07.2025. godine, kojom su okrivljeni oglašeni krivim i osuđeni zbog navedenog krivičnog dela, koja je postala pravnosnažna donošenjem presude Višeg suda u Šapcu Kž1 208/25 od 15.08.2025. godine.

Iz spisa takođe proizilazi da je podnošenjem optužnog predloga OJT u Šapcu Kto 333/23 od 12.05.2023. godine, koji je dostavljen sudu dana 17.05.2023. godine, došlo do prekida dotadašnjeg toka zastarelosti krivičnog gonjenja i od tog dana počeo je teći novi rok zastarelosti, nakon čega je u okviru zakonskog roka od dve godine, koji je predviđen kao relativni rok zastarelosti za krivično delo iz člana 137. stav 1. Krivičnog zakonika, Osnovni sud u Šapcu je izdao naredbu o održavanju glavnog pretresa dana 08.05.2025. godine.

Naime, zastarelost krivičnog gonjenja prekida se svakom radnjom nadležnog organa preduzetom radi gonjenja učinioca zbog učinjenog krivičnog dela. Takvu radnju, po oceni Vrhovnog suda, predstavlja svaka radnja suda, javnog tužioca ili drugog nadležnog organa, kojom se postupak pokreće, nastavlja ili usmerava ka donošenju meritorne odluke. Samim tim, nareba o održavanju glavnog pretresa, suprotno navodima zahteva, predstavlja upravo takvu procesnu radnju, jer donošenjem naredbe o održavanju glavnog pretresa, sud ne samo da konstatuje postojanje formalnih pretpostavki za vođenje glavnog pretesa, već njome postupak aktivno sprovodi, pokretanjem faze postupka, u kojoj se ispituju dokazi sa ciljem donošenja odluke o osnovanosti optužbe, protiv konkretno označenog okrivljenog.

Kako iz svega navedenog proizilazi da je Osnovni sud u Šapcu preduzeo radnju koja po svojoj prirodi predstavlja radnju preduzetu radi krivičnog gonjenja okrivljenih – izdao naredbu o održavanju glavnog pretresa dana 08.05.2025. godine, koja je imala za posledicu prekid toka zastarelosti, u smislu odredbe člana 104. stav 3. Krivičnog zakonika, te imajući u vidu, da u konkretnom slučaju nije došlo ni do nastupanja apsolutne zastarelosti krivičnog gonjenja, shodno odrebama članova 103. tačka 6) i 104. stav 6. Krivičnog zakonika, (koja bi nastupila 15.10.2025. godine, dakle nakon pravnosnažnog okončanja ovog krivičnog postupka), to se po oceni Vrhovnog suda, neosnovano zahtevom za zaštitu zakonitosti ukazuje da je donošenjem pobijanih presuda učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 1) ZKP.

Ostalim navodima zahteva branilac ističe da je okrivljenom BB povređeno pravo na odbranu, jer mu nije dozvoljeno da iznese svoju odbranu, suoči se sa svedocima i postavlja im pitanja, što predstavlja povredu odredbe člana 68. tačka 10) ZKP, dok navodi branioca, kojima se osporavaju razlozi drugostepene presude, predstavljaju bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP, međutim kako navedene povrede, u smislu člana 485. stav 4. ZKP, ne predstavljaju dozvoljene razloge za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka okrivljenom preko branioca zbog povrede zakona, to se, Vrhovni sud, u razmatranje i ocenu ovih navoda branioca, nije upuštao.

Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je na osnovu člana 491. stav 1. ZKP odlučio kao u izreci ove presude.

Zapisničar-savetnik,                                                                                                       Predsednik veća-sudija,

Andrea Jakovljević,s.r.                                                                                                   Svetlana Tomić Jokić,s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković