
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1320/2025
06.11.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Svetlane Tomić Jokić, predsednika veća, Bojane Paunović, Dijane Janković, Aleksandra Stepanovića i Tatjane Vuković, sa savetnikom Andreom Jakovljević, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela posebni slučajevi falsifikovanja isprave iz člana 356. tačka 5) u vezi člana 355. stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca po službenoj dužnosti okrivljenog AA, advokata Stanislava Životića, podnetom protiv pravnosnažne presude Višeg suda u Šapcu Kž1 106/25 od 07.08.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 06.11.2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca po službenoj dužnosti okrivljenog AA, advokata Stanislava Životića, podnet protiv pravnosnažne presude Višeg suda u Šapcu Kž1 106/25 od 07.08.2025. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Šapcu K 593/21 od 13.03.2024. godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog krivičnog dela posebni slučajevi falsifikovanja isprave iz člana 356. tačka 5) u vezi člana 355. stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) meseci, koja će se izvršiti tako što će je okrivljeni izdržavati u prostorijama u kojima stanuje, uz primenu elektronskog nadzora, koje prostorije okrivljeni ne sme napuštati, osim u slučajevima propisanim zakonom koji uređuje izvršenje krivičnih sankcija, s tim da ukoliko okrivljeni jednom u trajanju preko šest časova ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud će odrediti da ostatak kazne izdrži u zavodu za izvršenje kazne zatvora.
Prema okrivljenom AA je na osnovu odredbe člana 87. Krivičnog zakonika izrečena mera bezbednosti oduzimanja predmeta i to dve registarske tablice oznake ..., koje su od okrivljenog privremeno oduzete na osnovu potvrde o privremeno oduzetim predmetima SPI Šabac od 29.04.2020. godine, koji predmeti će se po pravnosnažnosti presude uništiti.
Istom presudom obavezan je okrivljeni da na ime troškova krivičnog postupka plati sudu paušal u iznosu od 3.000,00 dinara, u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti presude, pod pretnjom prinudnog izvršenja.
Presudom Višeg suda u Šapcu Kž1 106/25 od 07.08.2025. godine odbijene su kao neosnovane žalba OJT u Šapcu i žalba branioca okrivljenog AA i presuda Osnovnog suda u Šapcu K 593/21 od 13.03.2024. godine je potvrđena.
Protiv pravnosnažne presude Višeg suda u Šapcu Kž1 106/25 od 07.08.2025. godine zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac po službenoj dužnosti okrivljenog AA, advokat Stanislav Životić, zbog povrede odredbi članova 2. tačka 26), 16., 419. stav 2., 438. stav 2. tačka 1) ZKP i člana 112. tačka 26) Krivičnog zakonika, sa predlogom da Vrhovni sud preinači drugostepenu presudu i okrivljenog oslobodi od optužbe ili da istu ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
Vrhovni sud je na osnovu člana 486. stav 1. i člana 487. stav 1. ZKP, održao sednicu veća na kojoj je razmotrio spise predmeta sa zahtevom za zaštitu zakonitosti, pa je našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca po službenoj dužnosti okrivljenog AA, advokata Stanislava Životića, je nedozvoljen.
Odredbom člana 482. stav 1. ZKP propisano je da protiv pravnosnažne odluke javnog tužioca ili suda ili zbog povrede odredaba postupka koji je prethodio njenom donošenju, ovlašćeno lice može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti pod uslovima propisanim u tom zakoniku.
Odredbom člana 483. stav 1. ZKP propisano je da zahtev za zaštitu zakonitosti mogu podneti Republički javni tužilac (sada Vrhovni javni tužilac), okrivljeni i njegov branilac, a odredbom stava 3. istog člana propisano je da zahtev za zaštitu zakonitosti okrivljeni može podneti isključivo preko branioca.
Odredbama člana 74. ZKP određeno je i taksativno nabrojano devet procesnih situacija u kojima okrivljeni mora imati branioca i do kada. Odredbom člana 76. stav 1. ZKP, određeno je da u tim procesnim slučajevima, ako okrivljeni ne izabere branioca ili bez njega ostane, branioca mu po službenoj dužnosti za dalji tok postupka, rešenjem postavlja javni tužilac ili predsednik suda. Navedenim odredbama, po stavu Vrhovnog suda, jasno je opredeljeno ne samo do kada okrivljeni mora imati branioca uopšte, već i do kada mora imati branioca koji mu je postavljen po službenoj dužnosti. Ovim odredbama nije predviđeno da okrivljeni mora imati branioca po službenoj dužnosti prilikom podnošenja vanrednog pravnog leka.
Prema stanju u spisima predmeta, krivični postupak prema okrivljenom AA pravnosnažno je okončan donošenjem presude Višeg suda u Šapcu Kž1 106/25 od 07.08.2025. godine, a zahtev za zaštitu zakonitosti je nakon pravnosnažnog okončanja tog krivičnog postupka podneo advokat Stanislav Životić, koji je okrivljenom u tom postupku bio postavljen za branioca po službenoj dužnosti.
Shodno navedenom, a kako u konkretnom slučaju advokat Stanislav Životić, uz zahtev za zaštitu zakonitosti nije predao punomoćje za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka, to ovaj branilac (iz člana 76. ZKP), ne spada u krug lica koja imaju ovlašćenje da podnesu zahtev za zaštitu zakonitosti, zbog čega je Vrhovni sud predmetni zahtev odbacio kao nedozvoljen, nalazeći da je podnet od strane neovlašćenog lica.
Iz svih navedenih razloga, Vrhovni sud je na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi člana 482. i 483. ZKP odlučio kao u izreci ovog rešenja.
Zapisničar-savetnik, Predsednik veća-sudija,
Andrea Jakovljević,s.r. Svetlana Tomić Jokić,s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
