Kzz 142/2024 pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 142/2024
21.02.2024. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Milene Rašić, predsednika veća, Dubravke Damjanović, Gordane Kojić, Miroljuba Tomića i Biljane Sinanović, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog suda Vesnom Zarić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Bobana Matića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Kragujevcu K 687/22 od 28.03.2023. godine i Višeg suda u Kragujevcu Kž1 227/23 od 04.01.2024. godine, u sednici veća održanoj dana 21.02.2024. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Bobana Matića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Kragujevcu K 687/22 od 28.03.2023. godine i Višeg suda u Kragujevcu Kž1 227/23 od 04.01.2024. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Kragujevcu K 687/22 od 28.03.2023. godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog dela laka telesna povreda iz člana 122. stav 2. u vezi stava 1. KZ i izrečena mu je uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od četiri godine i istovremeno određeno da se kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni za vreme od jedne godine od dana pravnosnažnosti presude ne učini novo krivično delo.

Istom presudom prema okrivljenom je, na osnovu člana 89a KZ, izrečena mera bezbednosti zabrana približavanja i komunikacije sa oštećenim. Okrivljeni je obavezan na plaćanje troškova krivičnog postupka, a oštećeni je upućen na parnični postupak radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva.

Presudom Višeg suda u Kragujevcu Kž1 227/23 od 04.01.2024. godine, u prvom stavu, odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenog, a presuda Osnovnog suda u Kragujevcu K 687/22 od 28.03.2023. godine potvrđena, dok je u drugom stavu odbačena žalba OJT u Kragujevcu KTO 540/22 od 13.04.2022. godine, kao nedozvoljena.

Branilac okrivljenog AA - advokat Boban Matić podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti protiv pravnosnažnih presuda, zbog povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev, preinači pobijane presude i okrivljenog oslobodi od optužbe.

Vrhovni sud je u sednici veća, ispitujući zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog u smislu odredbi člana 487. Zakonika o krivičnom postupku, ocenio da je zahtev nedozvoljen, iz sledećih razloga:

Odredbom člana 484. ZKP propisano je da se u zahtevu za zaštitu zakonitosti mora navesti razlog za njegovo podnošenje (član 485. stav 1. ZKP). Kada se zahtev podnosi zbog povrede zakona (član 485. stav 1. tačka 1. ZKP) okrivljeni preko svog branioca, a i sam branilac koji u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje može preduzeti okrivljeni (član 71. tačka 5. ZKP), takav zahtev može podneti samo iz razloga propisanih odredbom člana 485. stav 4. ZKP, dakle ograničeno je pravo okrivljenog i njegovog branioca na podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti u pogledu razloga zbog kojih mogu podneti ovaj vanredni pravni lek i to taksativnim nabrajanjem povreda zakona koje su učinjene u prvostepenom postupku i u postupku pred apelacionim odnosno drugostepenim sudom i to zbog povreda odredaba člana 74, člana 438. stav 1. tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1), člana 439. tačka 1) do 3) i člana 441. stav 3. i 4. ZKP.

Odredbom člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP propisano je da će Vrhovni kasacioni sud u sednici veća rešenjem odbaciti zahtev za zaštitu zakonitosti, ako je nedozvoljen (član 482. stav 2, član 483. i član 485. stav 4. ZKP).

Branilac okrivljenog u zahtevu kao razlog podnošenja ističe povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, zbog koje povrede je podnošenje zahteva dozvoljeno okrivljenom. Međutim, obrazlažući ovu povredu zakona, branilac okrivljenog ne ukazuje u čemu se ona konkretno sastoji, već suštinski osporava utvrđeno činjenično stanje i ocenu dokaza datu od strane nižestepenih sudova, davanjem sopstvene ocene izvedenih dokaza koja je potpuno drugačija od one koja je data u pobijanim pravnosnažnim odlukama. Ovo sa razloga što u zahtevu navodi da se pogrešno i nepotpuno činjenično stanje sastoji u tome što ne postoji svedok koji bi potvrdio navode optužnog akta, te da postoje kontradiktornosti u iskazu oštećenog i iskazu svedoka u pogledu vremena kada se kritični događaj desio, a svedok na glavnom pretresu nije mogao da se izjasni da li je okrivljeni osoba koja je bila na vratima, iako je u prethodnom postupku naveo da ta osoba jeste bio okrivljeni. Takođe, svedok nije mogao da se izjasni koja ruka oštećenog je povređena, te se ne može reći da je odbrana okrivljenog demantovana dokazima izvedenim u toku postupka, niti se iz izvedenih dokaza može sa sigurnošću utvrditi koje lice je nanelo oštećenom povrede. Iz svega navedenog, po stavu branioca, sledi da tužilaštvo nije dokazalo da je okrivljeni učinio krivično delo koje mu je stavljeno na teret.

Kako, dakle, iz iznetih navoda proizilazi da branilac okrivljenog u podnetom zahtevu, kao razlog pobijanja pravnosnažnih presuda, samo formalno označava povredu zakona zbog koje je podnošenje zahteva dozvoljeno okrivljenom, dok suštinski ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu ocenu dokaza od strane nižestepenih sudova, a što ne predstavlja zakonski razlog zbog kojeg je u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP dozvoljeno podnošenje ovog vanrednog pravnog leka okrivljenom i njegovom braniocu zbog povrede zakona, to je Vrhovni sud zahtev branioca okrivljenog AA ocenio nedozvoljenim.

Iz napred iznetih razloga Vrhovni sud je, na osnovu odredaba člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP u vezi člana 485. stav 4. ZKP, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Bobana Matića odbacio kao nedozvoljen.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                     Predsednik veća-sudija

Vesna Zarić,s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                           Milena Rašić,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić