
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1605/2024
03.12.2024. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Miroljuba Tomića, predsednika veća, Tatjane Vuković, Slobodana Velisavljevića, Gordane Kojić i Aleksandra Stepanovića, članova veća, sa savetnikom Jelenom Paravinja, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Milana Dunđerovića, podnetom protiv pravnosnažnih rešenja Prvog osnovnog suda u Beogradu 7K. br. 33/22 od 02.09.2024. godine i 7K br.33/22 – Kv br.1873/24 od 25.10.2024. godine, u sednici veća održanoj dana 03.12.2024. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Milana Dunđerovića, podnet protiv pravnosnažnih rešenja Prvog osnovnog suda u Beogradu 7K. br. 33/22 od 02.09.2024. godine i 7K br.33/22 – Kv br.1873/24 od 25.10.2024. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Rešenjem 7K. br. 33/22 od 02.09.2024. godine Prvi osnovni sud u Beogradu je doneo odluku da se svedok – oštećena BB, svedok VV, svedok GG, svedok DD, svedok ĐĐ, sudski veštak Svetislav Mišković i sudski veštak Mirjana Zebić neće ispitati ponovo, već će se u dokaznom postupku izvršiti uvid u zapisnik o iskazu svedoka – oštećene BB dat na glavnom pretresu dana 28.11.2022. godine, zapisnik o iskazu svedoka VV dat na glavnom pretresu dana 18.11.2022. godine, zapisnik o iskazu svedoka GG dat na glavnom pretresu dana 28.12.2022. godine, zapisnik o iskazu svedoka DD dat na glavnom pretresu dana 06.06.2023. godine, zapisnika o iskazu svedoka ĐĐ dat na glavnom pretresu dana 06.06.2023. godine, zapisnik o iskazu sudskog veštaka Svetislava Miškovića dat na glavnom pretresu dana 20.09.2023. godine i 16.11.2023. godine i zapisnik o iskazu sudskog veštaka Mirjane Zebić dat na glavnom pretresu dana 20.09.2023. godine i 16.11.2023. godine.
Odlučujući o žalbi branioca okrivljenog AA - advokata Milana Dunđerovića od 03.10.2024. godine i žalbi okrivljenog AA od 21.10.2024. godine izjavljenim protiv prvostepenog rešenja Prvi osnovni sud u Beogradu je rešenjem 7K br.33/22 – Kv br.1873/24 od 25.10.2024. godine iste odbio kao neosnovane.
Protiv navedenih pravnosnažnih rešenja zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog AA - advokat Milan Dunđerović, zbog povreda zakona na štetu okrivljenog u smislu odredbe člana 485. stav 1. tačka 1) i tačka 3) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud postupi u skladu sa odredbama člana 468. i 488. i 492. stav 1. tačka 1) ZKP i donese odluku kojom će ukinuti pobijana rešenja.
Vrhovni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom javnom tužilaštvu, shodno odredbi člana 488. stav 1. ZKP, te je u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštenja Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je, nakon ocene navoda iznetih u zahtevu, našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti je nedozvoljen i nema zakonom propisan sadržaj.
Odredbom člana 484. ZKP, propisano je da se u zahtevu za zaštitu zakonitosti mora navesti razlog za njegovo podnošenje (član 485. stav 1. ZKP).
Kada se zahtev podnosi zbog povrede zakona (član 485. stav 1. tačka 1) ZKP, okrivljeni preko svog branioca, a i sam branilac koji u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje može preduzeti okrivljeni (član 71. tačka 5) ZKP), takav zahtev može podneti samo iz razloga označenih odredbom člana 485. stav 4. ZKP.
Pri tome, obaveza navođenja razloga za podnošenje zahteva zbog povrede zakona, podrazumeva ne samo formalno označavanje o kojoj povredi zakona se radi, već i ukazivanje na to u čemu se ona sastoji.
U konkretnom slučaju, branilac okrivljenog AA – advokat Milan Dunđerović kao razlog za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti formalno označava bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, zbog koje je podnošenje zahteva dozvoljeno okrivljenom, preko branioca. Međutim, u obrazloženju zahteva branilac ne ukazuje u čemu se konkretno navedena povreda sastoji, odnosno ne navodi koji je to dokaz na kome se po odredbama Zakonika o krivičnom postupku presuda ne može zasnivati.
Obzirom da Vrhovni sud pravnosnažnu odluku, odnosno postupak koji joj je prethodio ispituje samo u okviru razloga, dela i pravca pobijanja, koji su istaknuti u zahtevu za zaštitu zakonitosti (član 489. stav 1. ZKP) i nije ovlašćen da po službenoj dužnosti ispituje u čemu se konkretno sastoji povreda zakona na koju se zahtevom ukazuje, to po oceni ovoga suda zahtev branioca okrivljenog, u ovom delu, nema zakonom propisan sadržaj, u smislu odredbe člana 484. ZKP.
Pored navedenog, branilac okrivljenog u zahtevu za zaštitu zakonitosti ističe i obrazlaže i bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 11) i člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP.
Međutim, povrede zakona iz člana 438. stav 1. tačka 11) i člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP, shodno odredbama člana 485. ZKP, nisu predmet razmatranja od strane Vrhovnog suda u postupku po zahtevu za zaštitu zakonitosti, dakle, nisu dozvoljeni razlozi, u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP, za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka od strane okrivljenog preko branioca, zbog čega je Vrhovni sud, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, u ovom delu, ocenio kao nedozvoljen.
Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je, na osnovu člana 487. stav 1. tačka 3) u vezi sa članom 484. ZKP i člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi člana 485. stav 4) ZKP, odlučio kao u izreci ovog rešenja.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Jelena Paravinja, s.r. Miroljub Tomić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković