
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 175/2026
24.02.2026. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Miroljuba Tomića, predsednika veća, Tatjane Vuković, Slobodana Velisavljevića, Jasmine Vasović i Svetlane Tomić Jokić, članova veća, sa savetnikom Mašom Denić, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog Milivoja Nikića, zbog krivičnog dela ubistvo u pokušaju iz člana 113. Krivičnog zakonika u vezi člana 30. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Milivoja Nikića, advokata Živorada Lekića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Kragujevcu K 19/25 od 29.09.2025. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 634/25 od 19.12.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 24.02.2026. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Milivoja Nikića, advokata Živorada Lekića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Kragujevcu K 19/25 od 29.09.2025. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 634/25 od 19.12.2025. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Višeg suda u Kragujevcu K 19/25 od 29.09.2025. godine okrivljeni Milivoje Nikić oglašen je krivim zbog krivičnog dela ubistvo u pokušaju iz člana 113. KZ u vezi člana 30. KZ i osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od tri godine, koju će izdržati po pravnosnažnosti presude, a u koju kaznu mu je uračunato vreme provedeno u pritvoru u periodu od 11.03.2025. godine do 25.06.2025. godine, kao i vreme provedeno na meri zabrane napuštanja stana od 25.06.2025. godine, pa nadalje.
Na osnovu člana 87. KZ okrivljenom je izrečena mera bezbednosti obavezno oduzimanje predmeta i to kuhinjskog noža, ukupne dužine 21,5 centimetara i dužine sečiva 10 centimetara, dok je na osnovu člana 258. ZKP oštećeni AA radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva upućen na pranični postupak. Istom presudom, okrivljeni je obavezan da plati troškove krivičnog postupka Višem sudu u Kragujevcu u iznosu od 17.134,89 dinara, kao i na ime paušala iznos od 15.000,00 dinara, kao i VJT-u u Kragujevcu iznos od 147.203,81 dinara na ime troškova postupka, kao i ostale troškove krivičnog postupka, uključujući i troškove postupka oštećenom AA, o kojima će sud odlučiti naknadno posebnim rešenjem.
Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 634/25 od 19.12.2025. godine odbijene su kao neosnovane žalbe javnog tužioca VJT u Kragujevcu i branilaca okrivljenog Miloja Nikića, a prvostepena presuda je potvrđena.
Branilac okrivljenog Milivoja Nikića, advokat Živorad Lekić, podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti protiv navedenih pravnosnažnih presuda, zbog povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud ukine pobijane presude i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje ili preinači pobijane presude tako što će okrivljenog oglasiti krivim zbog krivičnog dela teška telesna povreda iz člana 121. stav 2. KZ i izreći mu blažu kaznu, kao i da na osnovu člana 488. stav 2. ZKP pozove branioca okrivljenog da prisustvuje sednici veća i na osnovu člana 488. stav 3. ZKP odloži izvršenje kazne do donošenja odluke povodom zahteva za zaštitu zakonitosti.
Vrhovni sud je u sednici veća održanoj u smislu odredaba člana 486. stav 1. i člana 487. stav 1. ZKP, razmotrio spise predmeta sa zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, pa je našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog je nedozvoljen.
Odredbom člana 485. stav 1. tač. 1) ZKP propisano je da se zahtev za zaštitu zakonitosti može podneti ako je pravnosnažnom odlukom ili odlukom u postupku koji je prethodio njenom donošenju povređen zakon, dok su stavom 4. navedenog člana propisani uslovi pod kojima okrivljeni, preko svog branioca, može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti i to takstativnim nabrajanjem povreda zakona (član 74., član 438. stav 1. tač. 1) i 4) i tač. 7) do 10) i stav 2. tač. 1), člana 439. tač.1) do 3) i člana 441. stav 3. i 4.), koje mogu biti učinjene u prvostepenom i postupku pred apelacionim, odnosno drugostepenim sudom.
Branilac okrivljenog kao razlog podnošenja zahteva za zaštitu zakonitosti numeriše povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, zbog koje je podnošenje ovog vanrednog pravnog leka dozvoljeno okrivljenom preko branioca.
Međutim, istaknutu povredu zakona branilac obrazlaže navodima da su nižestepeni sudovi pogrešno primenili Krivični zakonik na štetu okrivljenog, jer su zaključili da se u radnjama okrivljenog stiču elementi krivičnog dela ubistvo u pokušaju iz člana 113. KZ u vezi člana 30. KZ. Po navodima odbrane umišljaj okrivljenog nije bio usmeren na lišenje života oštećenog, već na telesno povređivanje oštećenog, pa se u konkretnom slučaju može raditi o krivičnom delu teška telesna povreda iz člana 121. stav 2. KZ. Branilac dalje iznosi sopstveno tumačenje kritičnog događaja i međusobnog odnosa okrivljenog i oštećenog, te izvodi zaključke drugačije od onih koje su izveli nižestepeni sudovi u pogledu činjenice na šta je bila usmerena namera okrivljenog u konkretnom slučaju, kao i kolika je bila dubina ubodne rane, iz čega branilac okrivljenog zaključuje da se radi o situacionom krivičnom delu i da nije postojao umišljaj kod okrivljenog, na koji način polemiše sa zaključcima nižestepenih sudova i osporava utvrđeno činjenično stanje, u smislu odredbe člana 440. ZKP.
Imajući u vidu da povreda zakona na koju ukazuje odbrana iz člana 440. ZKP, ne predstavlja zakonski razlog u okviru povreda pobrojanih u članu 485. stav 4. ZKP, zbog koje je podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti dozvoljeno okrivljenom preko branioca, to je isti ocenjen kao nedozvoljen.
Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je, na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP u vezi člana 485. stav 4. ZKP, odlučio kao u izreci rešenja.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Maša Denić, s.r. Miroljub Tomić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
