Kzz 303/2017 nedozvoljen dokaz; utaja; iskaz privilegovanog svedoka

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 303/2017
10.05.2017. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Veska Krstajića, predsednika veća, Biljane Sinanović, Milunke Cvetković, Maje Kovačević- Tomić i Dragana Aćimovića, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Snežanom Lazin, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela utaja iz člana 207. stav 3. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Milisava Vasića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Loznici 1K.756/13 od 25.09.2015. godine i Apelacionog suda u Novom Sadu KŽ1 756/16 od 22.09.2016. godine, u sednici veća održanoj dana 10.05.2017. godine, jednoglasno, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Milisava Vasića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Loznici 1K.756/13 od 25.09.2015. godine i Apelacionog suda u Novom Sadu KŽ1 756/16 od 22.09.2016. godine, u odnosu na povredu zakona iz člana 438. stav 2. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku, dok se u ostalom delu zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog ODBACUJE kao nedozvoljen.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Loznici 1K.756/13 od 25.09.2015. godine okrivljeni AA je oglašen krivim zbog izvršenja krivičnog dela utaja iz člana 207. stav 3. u vezi stava 1. KZ i osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) meseci.

Istom presudom oštećeni je upućen da svoj imovinskopravni zahtev ostvari u parnici. Okrivljeni je obavezan da oštećenom naknadi troškove krivičnog postupka u iznosu od 213.000,00 dinara, te da plati sudu na ime troškova krivičnog postupka iznos od 36.471,37 dinara i na ime paušala iznos od 6.000,00 dinara, a sve u roku od 15 dana po pravnosnažnosti presude.

Presudom Apelacionog suda u Novom Sadu KŽ1 756/16 od 22.09.2016. godine odbijene su kao neosnovane žalbe branilaca okrivljenog AA, advokata Milisava Vasića i advokata Milana Gajića, pa je potvrđena presuda Osnovnog suda u Loznici 1K.756/13 od 25.09.2015. godine.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog AA - advokat Milisav Vasić, zbog povreda zakona iz člana 438. stav 1. tačka 7) i 11), člana 438. stav 2. tačka 1) i člana 439. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud ukine u celosti prvostepenu presudu, kao i presudu drugostepenog suda, te da predmet vrati istom prvostepenom sudu na ponovnu odluku, s tim da se novi postupak održi pred potpuno izmenjenim većem, odnosno sudijom pojedincem.

Vrhovni kasacioni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Republičkom javnom tužiocu shodno odredbi člana 488. stav 1. ZKP, te je u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštavanja Republičkog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je nakon ocene navoda iznetih u zahtevu, našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan u delu koji se odnosi na povredu zakona iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, dok je u ostalom delu nedozvoljen.

Ukazujući na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, branilac okrivljenog u zahtevu ističe da se pravnosnažna presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama ZKP ne može zasnivati i to na iskazu svedoka BB, brata okrivljenog, koji je u toku krivičnog postupka, kao privilegovani svedok, uskratio svedočenje, pa samim tim sud nije mogao zasnovati presudu na njegovom ranije datom iskazu.

Izneti navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog se, po oceni Vrhovnog kasacionog suda, ne mogu prihvatiti kao osnovani.

Isti navodi o bitnoj povredi odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP bili su predmet razmatranja Apelacionog suda u Novom Sadu koji je postupao po žalbama branilaca okrivljenog AA izjavljenim protiv presude Osnovnog suda u Loznici 1K.756/13 od 25.09.2015. godine. Apelacioni sud u Novom Sadu kao drugostepeni je cenio ove navode i o istima izneo razloge na strani 5 presude Kž1 756/16 od 22.09.2016. godine kojom je odbio kao neosnovane žalbe branilaca okrivljenog, a koje razloge Vrhovni kasacioni sud prihvata kao pravilne, te na njih u smislu odredbe člana 491. stav 2. ZKP i upućuje.

Naime, kako iz spisa predmeta proizilazi da pravnosnažna presuda, u pogledu činjenice da oštećeni VV i svedok BB nisu bili u poslovnom odnosu, nije zasnovana samo na iskazu svedoka BB, a iz razloga jer je ta činjenica utvrđena i iz iskaza oštećenog VV i kako je, i po oceni Vrhovnog kasacionog suda, s obzirom na druge izvedene dokaze očigledno da bi i bez iskaza svedoka BB kao nezakonito izvedenog dokaza bila donesena ista presuda,to stoga branilac okrivljenog neosnovano ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, kao povredu postupka koja je bila od apsolutnog uticaja na zakonitost i pravilnost pravnosnažne presude.

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog u ostalom delu odbačen je kao nedozvoljen.

Naime, branilac okrivljenog u ostalom delu zahteva ukazuje na povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, zbog koje je podnošenje zahteva dozvoljeno okrivljenom, s tim što suštinski ovu povredu zakona obrazlaže tako što osporava i polemiše sa činjeničnim utvrđenjima u pravnosnažnim odlukama i ukazuje na pogrešnu ocenu dokaza od strane nižestepenih sudova. Ovo, imajući u vidu da ističe da osim iskaza navodno oštećenog VV nema drugih dokaza iz kojih bi se na nesumnjiv način utvrdilo da je okrivljeni BB izvršio krivično delo utaja iz člana 207. stav 3. u vezi stava 1. KZ za koje je oglašen krivim i osuđen, te da nije utvrđeno koje je to pokretne stvari, na koji način, gde i kada okrivljeni prisvojio i time sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist.

Kako, dakle, iz iznetih navoda proizilazi da branilac okrivljenog u ostalom delu zahteva, kao razlog pobijanja pravnosnažnih presuda, samo formalno označava povredu zakona zbog koje je podnošenje zahteva dozvoljeno okrivljenom (član 439. tačka 1. ZKP), dok suštinski ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu ocenu dokaza, a što ne predstavlja zakonski razlog zbog kojeg je u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP dozvoljeno podnošenje ovog vanrednog pravnog leka okrivljenom i njegovom braniocu zbog povrede zakona, to je Vrhovni kasacioni sud zahtev branioca okrivljenog u ovom delu ocenio nedozvoljenim.

Pored toga, branilac okrivljenog u ostalom delu zahteva za zaštitu zakonitosti ukazuje i na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 11) ZKP, isticanjem da je izreka presude nerazumljiva. Kako navedena povreda ne predstavlja zakonski razlog zbog kojeg je u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP dozvoljeno podnošenje ovog vanrednog pravnog leka okrivljenom i njegovom braniocu, to je i u ovom delu zahtev branioca okrivljenog ocenjen kao nedozvoljen.

Osim toga, branilac okrivljenog kao razlog podnošenja zahteva ističe i bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 7) ZKP, pri čemu samo formalno označava povredu zakona zbog koje je podnošenje zahteva dozvoljeno okrivljenom i citira zakonski tekst iste, s tim što u obrazloženju zahteva uopšte ne navodi u čemu se ova povreda zakona tačno sastoji, pa je stoga i ovaj razlog nedozvoljen.

Sa iznetih razloga, nalazeći da pobijanim presudama nije učinjena povreda zakona iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP na koju se neosnovano ukazuje zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Milisava Vasića, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 491. stav 1. ZKP zahtev u odnosu na navedenu povredu odbio kao neosnovan, dok je u ostalom delu na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP i člana 485. stav 4. ZKP zahtev odbacio kao nedozvoljen i odlučio kao u izreci presude.

Zapisničar-savetnik                                                                                                     Predsednik veća-sudija

Snežana Lazin,s.r.                                                                                                         Vesko Krstajić,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić