Kzz 317/2016

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 317/2016
13.04.2016. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Nevenke Važić, predsednika veća, Veska Krstajića, Biljane Sinanović, Milunke Cvetković i Dragana Aćimovića, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Milom Ristić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog M.P., zbog krivičnog dela nedavanje izdržavanja iz člana 195. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog M.P., adv. Č.B., podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Valjevu K 203/14 od 13.05.2015. godine i Višeg suda u Valjevu Kž1 311/15 od 18.11.2015. godine, u sednici veća održanoj dana 13.04.2016. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog M.P., adv. Č.B., podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Valjevu K 203/14 od 13.05.2015. godine i Višeg suda u Valjevu Kž1 311/15 od 18.11.2015. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Valjevu K 203/14 od 13.05.2015. godine okrivljeni M.P., oglašen je krivim zbog krivičnog dela nedavanje izdržavanja iz člana 195. stav 1. Krivičnog zakonika i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine koju će izdržati po pravnosnažnosti presude.

Okrivljeni je obavezan da na ime doprinosa za izdržavanje ošt. mal. zakonskom zastupniku B.Z. uplati ukupan iznos od 32.000,00 dinara u roku od 15 dana i obavezan je na plaćanje troškova krivičnog postupka u iznosu od 90.000,00 dinara i na ime paušala iznos od 3.000,00 dinara sve u roku od 15 dana po pravnosnažnosti presude.

Presudom Višeg suda u Valjevu Kž1 311/15 od 18.11.2015. godine, delimično je usvojena žalba branioca okrivljenog M.P. i preinačena presuda Osnovnog suda u Valjevu K. 203/14 od 13.05.2015. godine tako što je Viši sud u Valjevu okrivljenog M.P. za krivično delo nedavanje izdržavanja iz člana 195. stav 1. KZ za koje je oglašen krivim prvostepenom presudom osudio na kaznu zatvora u trajanju od sedam meseci koju će izdržati po pravnosnažnosti presude kao i da na ime troškova krivičnog postupka plati iznos od 55.500,00 dinara zakonskom zastupniku mal. oštećene M.P. – B.Z. u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti presude pod pretnjom izvršenja dok u preostalom delu je žalba odbijena i u nepreinačenom delu prvostepena presuda potvrđena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda branilac okrivljenog M.P., adv. Č.B., podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti zbog povrede krivičnog zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji zahtev u smislu navoda u istom.

Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 486. stav 1. i člana 487. stav 1. ZKP, održao sednicu veća na kojoj je razmotrio spise predmeta, pa je našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog M.P., adv.Č.B., je nedozvoljen.

Odredbom člana 484. Zakonika o krivičnom postupku propisano je da se u zahtevu za zaštitu zakonitosti mora navesti razlog za njegovo podnošenje (član 485. stav 1. ZKP).

Kada se zahtev podnosi zbog povrede zakona (član 485. stav 1. tačka 1) ZKP), okrivljeni preko svog branioca, a i sam branilac koji u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje može preduzeti okrivljeni (član 71. tačka 5) ZKP), takav zahtev može podneti samo iz razloga propisanih odredbom člana 485. stav 4. ZKP.

Odredbom člana 485. stav 4. ZKP ograničeni su razlozi zbog kojih okrivljeni može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti, pa sledstveno tome okrivljeni na osnovu člana 485. stav 1. tačka 1) i stav 4. ZKP može preko branioca, podneti zahtev za zaštitu zakonitosti samo zbog povreda tog zakonika, propisanih u članu 74, članu 438. stav 1. tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1), članu 439. tačka 1) do 3) i članu 441. stav 3. i 4. ZKP, učinjenih u prvostepenom i postupku pred apelacionim sudom.

Branilac okrivljenog M.P., adv. Č.B., u podnetom zahtevu ne opredeljuje konkretno učinjenu povredu zakona, a iz obrazloženja zahteva proizilazi da je donošenjem pravnosnažnih presuda pogrešno primenjen krivični zakon i to odredba člana 195. tačka 2. KZ, a što bi predstavljalo povredu zakona iz člana 439. tačka 2) ZKP. Po navodima zahteva, na strani okrivljenog postojale su brojne okolnosti koje po svojoj prirodi opravdavaju nedavanje izdržavanja u punom obimu, te sud nije cenio činjenice da okrivljeni nema svoje stalno zaposlenje, da obavlja poslove koji mu donose povremene i nestalne prihode a koji su takve prirode da mu je i samom ugrožena lična egzistencija i da postoji mogućnost da se davanje izdržavanja može izmiriti i kroz druga davanja kao što je davanje drva za ogrev, hrane i slično. Dakle osporava se utvrđeno činjenično stanje u pravnosnažnim odlukama a što ne predstavlja razlog zbog kog je u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP dozvoljeno podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti okrivljenog i njegovog branioca.

Nadalje, u obrazloženju zahteva se navodi da je prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne na strani okrivljenog prvostepeni i drugostepeni sud uzeo u obzir kao otežavajuće okolnosti i raniju osuđivanost za istovrsno krivično delo, te da je povređen zakon na štetu okrivljenog, jer nisu uzeli u obzir da je nastupilo „brisanje osude po službenoj dužnosti, što bi predstavljalo povredu zakona iz člana 439. tačka 3) u vezi člana 98. ZKP, ali u podnetom zahtevu nije konkretizovana povreda iste, odnosno ne navodi se u odnosu na koja dela je nastupilo brisanje osude, i po kojoj pravnosnažnoj presudi, a što prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, ne može da ispituje po službenoj dužnosti.

Dakle, u podnetom zahtevu samo se formalno pravnosnažne presude pobijaju zbog povrede zakona iz člana 439. tačka 3) u vezi člana 98. ZKP zbog koje povrede je podnošenje zahteva dozvoljeno. Međutim, branilac okrivljenog u zahtevu nije konkretizovao istaknutu povredu, odnosno nije dao obrazloženje u čemu se ista sastoji, pa je Vrhovni kasacioni sud našao da zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog u pogledu ove povrede zakona nema zakonom propisani sadržaj u smislu člana 484. ZKP.

Sa iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) i 3) ZKP, odlučio kao u izreci rešenja.

Zapisničar-savetnik                                                                                       Predsednik veća-sudija

Mila Ristić,s.r.                                                                                                 Nevenka Važić,s.r.