Kzz 403/2026 2.4.1.21.2.3; 2.4.1.21.2.3.11

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 403/2026
07.04.2026. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Miroljuba Tomića, predsednika veća, Tatjane Vuković, Slobodana Velisavljevića, Jasmine Vasović i Svetlane Tomić Jokić, članova veća, sa savetnikom Mašom Denić, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA i dr., zbog krivičnog dela teška telesna povreda iz člana 121. stav 2. Krivičnog zakonika i dr., odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Nebojše Crnogorca, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Prvog osnovnog suda u Beogradu K 2056/20 od 09.06.2025. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž1 804/25 od 20.01.2026. godine, u sednici veća održanoj dana 07.04.2026. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Nebojše Crnogorca, podnet protiv pravnosnažnih presuda Prvog osnovnog suda u Beogradu K 2056/20 od 09.06.2025. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž1 804/25 od 20.01.2026. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Prvog osnovnog suda u Beogradu K 2056/20 od 09.06.2025. godine, stavom prvim, okrivljeni AA oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog dela teška telesna povreda iz člana 121. stav 2. KZ i osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od deset meseci, u koju mu je uračunato vreme provedeno na zadržavanju od 19.06.2018. godine od 02,30 časova do 19.06.2018. godine do 14,45 časova, kada je pušten na slobodu, a koja kazna će se izvršiti tako što će je okrivljeni izdržavati u prostorijama u kojima stanuje bez primene elektronskog nadzora. Okrivljeni ne sme napuštati prostorije u kojima stanuje, osim u slučajevima propisanim zakonom koji uređuje izvršenje krivičnih sankcija. Ukoliko okrivljeni jednom u trajanju preko šest časova ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud će odrediti da ostatak kazne zatvora izdrži u zavodu za izvršenje kazne zatvora. Na osnovu člana 87. KZ prema okrivljenom AA izrečena je mera bezbednosti oduzimanja predmeta navedenih u izreci presude, kao predmeta izvršenja krivičnog dela. Na osnovu člana 264. stav 1. ZKP i člana 262. stav 2. ZKP okrivljeni AA je obavezan da plati troškove krivičnog postupka, o čijoj visini će sud odlučiti naknadno, posebnim rešenjem. Stavom drugim izreke, prema okrivljenom BB, na osnovu odredbe člana 422. tačka 3) ZKP odbijena je optužba da je izvršio krivično delo laka telesna povreda iz člana 122. stav 2. u vezi stava 1. KZ i na osnovu člana 265. stav 1. ZKP doneta je odluka da troškovi krivičnog postupka padnu na teret budžetskih sredstava suda.

Presudom Apelacionog suda u Beogradu Kž1 804/25 od 20.01.2026. godine odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenog AA, a presuda Prvog osnovnog suda u Beogradu K 2056/20 od 09.06.2025. godine u stavu prvom izreke je potvrđena.

Branilac okrivljenog AA, advokat Nebojša Crnogorac, podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti protiv navedenih pravnosnažnih presuda, zbog povrede zakona, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji zahtev, preinači pobijane pravnosnažne presude i okrivljenog oslobodi od optužbe ili ukine pobijane presude i na osnovu člana 488.stav 3. ZKP odloži izvršenje prvostepene pravnosnažne odluke.

Vrhovni sud je u sednici veća održanoj u smislu odredaba člana 486. stav 1. i člana 487. stav 1. ZKP, razmotrio spise predmeta sa zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, pa je našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti je nedozvoljen.

Odredbom člana 485. stav 1. tač. 1) ZKP propisano je da se zahtev za zaštitu zakonitosti može podneti ako je pravnosnažnom odlukom ili odlukom u postupku koji je prethodio njenom donošenju povređen zakon, dok su stavom 4. navedenog člana propisani uslovi pod kojima okrivljeni, preko svog branioca, može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti i to takstativnim nabrajanjem povreda zakona (član 74., član 438. stav 1. tač. 1) i 4) i tač. 7) do 10) i stav 2. tač. 1), člana 439. tač.1) do 3) i člana 441. stav 3. i 4.), koje mogu biti učinjene u prvostepenom i postupku pred apelacionim, odnosno drugostepenim sudom.

Branilac okrivljenog kao razlog podnošenja zahteva za zaštitu zakonitosti ne opredeljuje konkretno ni jednu povredu zakona koja, u smislu citirane odredbe člana 485. stav 4. ZKP, predstavlja zakonom dozvoljen razlog. Branilac ističe da delo za koje je okrivljeni oglašen krivim nije krivično delo, da je primenjen zakon koji se nije mogao primeniti, da je sud prekršio odredbe člana 1. ZKP, člana 15. stav 4. ZKP i člana 16. ZKP, da je okrivljeni nepravično osuđen, da sud odlučne činjenice nije utvrdio, jer je pogrešno prihvatio navode iskaza oštećenog BB, te da okrivljeni nije imao ni nameru, ni motiv, ni razlog, da licu koje ga je napalo nanese povrede, da se okrivljeni samo branio, postupao u nužnoj odbrani, te da je sud osudio nevinog čoveka. Pored toga, branilac se u zahtevu bavi sopstvenom interpretacijom izvedenih dokaza, video zapisa, kao i ocenom iskaza svedoka oštećenog i njegove supruge, kao i ličnošću okrivljenog, analizom toka događaja i osporavanjem predmeta izvršenja krivičnog dela, na koji način branilac osporava ocenu dokaza i utvrđeno činjenično stanje, odnosno ukazuje na povredu člana 440. ZKP.

Međutim, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, odnosno povreda zakona iz člana 440. ZKP, kao i povreda zakona iz člana 1. ZKP, člana 15. stav 4. ZKP i člana 16. ZKP, u smislu citirane odredbe člana 485. stav 4. ZKP, ne predstavljaju zakonom dozvoljene razloge zbog kojih okrivljeni preko branioca može podneti ovaj vanredni pravni lek – zahtev za zaštitu zakonitosti, zbog čega je Vrhovni sud, zahtev za zaštitu zakonitosti ocenio kao nedozvoljen.

Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je, na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP u vezi člana 485. stav 4. ZKP, odlučio kao u izreci ovog rešenja.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                 Predsednik veća-sudija

Maša Denić, s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                 Miroljub Tomić, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković