Kzz 55/2013 povrede krivičnog zakona; razbojništvo

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 55/2013
12.06.2013. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Janka Lazarevića, predsednika veća, Bate Cvetkovića, Nate Mesarović, Anđelke Stanković i Gorana Čavline, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Natašom Banjac, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog N.K. i dr., zbog krivičnog dela razbojništvo iz člana 206. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakonika i dr., odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca Ktz. br. 316/13 od 20.05.2013. godine, podignutom protiv pravnosnažnih presuda Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici K 143/06 od 05.11.2009.godine i Apelacionog suda u Novom Sadu Kž1 1328/10 od 27.04.2010. godine, u sednici veća održanoj dana 12.06.2013. godine, doneo je

P R E S U D U

UVAŽAVA SE zahtev za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca Ktz. br 316/13 od 20.05.2013. godine kao osnovan, pa se ukidaju pravnosnažne presude Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici K 143/06 od 05.11.2009. godine i Apelacionog suda u Novom Sadu Kž1 1328/10 od 27.04.2010. godine i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici K 143/06 od 05.11.2009. godine, oglašeni su krivim, i to: okrivljeni S.D. kome je suđeno u odsustvu i okrivljeni N.K. i N.B., za krivično delo razbojništvo iz člana 206. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakonika (KZ), za koje delo je okrivljenima S.D. i N.K. utvrđena kazna zatvora u trajanju od po 4-četiri godine, a okrivljeni S.D. i N.K. i za krivično delo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija iz člana 348. stav 1. KZ, za koje delo im je utvrđena kazna zatvora u trajanju od po 6-šest meseci, pa su osuđeni, i to okrivljeni S.D. i N.K. na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od po 4-četiri godine i 5-pet meseci, u koju kaznu je okrivljenom N.K. uračunato vreme provedeno u pritvoru počev od 29.09.2008.godine pa nadalje, a okrivljeni N.B. na kaznu zatvora u trajanju od 3-tri godine i 6-šest meseci. Istom presudom, okr. N.K. izrečena je mera bezbednosti oduzimanja predmeta krivičnog dela i to pištolja marke ..., kal. ..., fabričkog broja ... i okrivljeni su obavezani na plaćanje troškova krivičnog postupka, i to okr. S.D. u iznosu od 1.330,00 dinara, okr. N.K. u iznosu od 7.130,00 dinara i okr. N.B. u iznosu od 12.330,00 dinara, kao i paušala sudu svaki u iznosu od po 10.000,00 dinara, dok su okrivljeni S.D. i N.K. obavezani da naknade troškove postavljenog branioca po službenoj dužnosti i to okr. N.K. u iznosu od 19.250,00 dinara, a okr. S.D. u iznosu koji će biti opredeljen posebnim rešenjem, a sve to u roku od 30 dana od pravnosnažnosti presude pod pretnjom prinudnog izvršenja. Apelacioni sud u Novom Sadu, presudom Kž1 1328/10 od 27.04.2010. godine, odbio je kao neosnovane žalbe branioca okr. S.D. i okr. N.K. i njegovog branioca, a delimičnim uvaženjem žalbe branioca okr. N.B. i to samo u pogledu odluke o kazni, preinačio je navedenu prvostepenu presudu tako što je okr. N.B. za delo za koje je oglašen krivim prvostepenom sudom osudio na kaznu zatvora u trajanju od 3-tri godine, dok je u preostalom delu žalbu branioca ovog okrivljenog odbio kao neosnovanu i prvostepenu presudu u nepreinačenom delu potvrdio. Republički javni tužilac podigao je zahtev za zaštitu zakonitosti, Ktz. br. 316/13 od 20.05.2013. godine, protiv navedenih pravnosnažnih presuda, zbog povrede krivičnog zakona iz člana 369. tačka 3. Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) u vezi sa članom 5. stav 2. KZ, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud donese presudu kojom će uvažiti ovaj zahtev i ukinuti presude Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici K 143/06 od 05.11.2009. godine i Apelacionog suda u Novom Sadu Kž1 1328/10 od 27.04.2010. godine, u odnosu na okrivljene N.K. i N.B. i predmet vratiti na ponovnu odluku. Vrhovni kasacioni sud je u smislu člana 422. stav 2. ZKP dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti okr. N.K. i njegovom braniocu adv. I.R. i okr. N.B. i njegovom braniocu adv. T.P., i u sednici veća, održanoj u odsustvu Republičkog javnog tužioca, obaveštenog o sednici veća u smislu člana 422. stav 3. ZKP, razmotrio spise ovog predmeta, sa pravnosnažnim presudama protiv kojih je zahtev podnet, pa je po oceni navoda i predloga iznetih u zahtevu, našao: Zahtev za zaštitu zakonitosti je osnovan. Osnovano Republički javni tužilac u zahtevu za zaštitu zakonitosti ističe da je pobijanim pravnosnažnim presudama učinjena povreda krivičnog zakona iz člana 369. tačka 3. ZKP, u vezi sa članom 5. stav 2. KZ, na štetu okrivljenih N.K. i N.B. Članom 5. stav 1. KZ propisano je da se na učinioca krivičnog dela primenjuje zakon koji je važio u vreme izvršenja dela, a odredbom stava 2. istog člana da će se, ako je posle izvršenja krivičnog dela izmenjen zakon jednom ili više puta, primeniti zakon koji je najblaži za učinioca. U konkretnom slučaju, krivično delo razbojništva za koje su okrivljeni N.K. i N.B. oglašeni krivim i osuđeni pobijanim pravnosnažnim presudama, izvršeno je 21.06.2005. godine, u vreme važenja Krivičnog zakona Republike Srbije („Službeni glasnik SRS“ br. 26/77...42/89, „Službeni glasnik RS“ br. 21/90...67/03), koji je, posle izvršenja ovog dela izmenjen, odnosno donet je novi zakon - Krivični zakonik („Službeni glasnik RS“ br. 85/05) koji je stupio na snagu 01.01.2006.godine.

 

Kvalifikovani oblik krivičnog dela razbojništvo iz člana 206. stav 3. tog Zakonika, postoji ako je delo iz stava 1. istog člana (osnovni oblik) i st. 2. (kvalifikovan činjenicom određene vrednosti oduzetih stvari) učinjeno od strane više lica ili je nekom licu sa umišljajem nanesena teška telesna povreda i za to delo zakonom je propisana kazna zatvora od tri do petnaest godina. Zakonom o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika („Službeni glasnik RS“ br. 72/09) koji je stupio na snagu 11.09.2009.godine, izmenjene su odredbe člana 206. KZ i prema tim izmenama kvalifikovani oblik krivičnog dela razbojništva iz stava 2. člana 206. KZ postoji ako je delo iz stava 1. istog člana učinjeno od strane grupe ili je nekom licu sa umišljajem nanesena teška telesna povreda ili vrednost oduzetih stvari prelazi iznos od 1.500.000,00 dinara i za to krivično delo propisana je kazna zatvora od tri do petnaest godina, a kvalifikovani oblik istog dela iz stava 3. člana 206. KZ postoji ako je delo iz st. 1. učinjeno od strane organizovane kriminalne grupe i za to delo propisana je kazna zatvora najmanje pet godina. Prema izloženom, Krivični zakonik nakon izmena 2009.godine ne predviđa izvršenje razbojništva „od strane više lica“ kao oblik ovog krivičnog dela, već samo izvršenje dela od strane grupe (stav 2. člana 206. KZ) ili organizovane kriminalne grupe (stav 3. člana 206.KZ). Okolnost, pak, izvršenja dela od strane više lica, a koja je navedena kao bitno obeležje u činjeničnom opisu dela stavljenog na teret okrivljenima N.K. i N.B., bez obzira što se u konkretnom slučaju radi o tri lica-izvršioca (što je najmanji broj lica koja čine grupu), sama po sebi ne znači postojanje grupe ili organizovane kriminalne grupe u smislu člana 206. stav 2. i 3. izmenjenog KZ, jer iz činjeničnog opisa dela za koji su okrivljeni u ovom predmetu optuženi i oglašeni krivim, ne proizilazi postojanje drugih okolnosti koje određuju pojam grupe u smislu člana 112. stav 22. KZ, između ostalog da se radi o licima povezanim radi trajnog ili povremenog vršenja krivičnih dela, a tim pre ni okolnosti koje čine pojam organizovane kriminalne grupe u smislu člana 112. stav 35. KZ (postojanje grupe određeno vreme, sporazumno delovanje u cilju vršenja jednog ili više krivičnih dela i dr). Sledstveno rečenom, u konkretnom slučaju za okrivljene je blaži Krivični zakonik izmenjen 2009.godine od Krivičnog zakonika koji je važio do te izmene, jer po tom izmenjenom zakonu izvršenje dela od strane više lica nije obeležje dela, pa se radnje za koje su okrivljeni optuženi mogu kvalifikovati samo po članu 206. stav 1. KZ. Ovaj zakon blaži je i od zakona koji je važio u vreme izvršenja dela, iako se i po tom zakonu delo okrivljenih može kvalifikovati samo u osnovnom obliku, iz člana 168. stav 1. KZ RS (ni taj zakon ne predviđa izvršenje dela od strane više lica niti u smislu napred izloženih razloga ima uslova za kvalifikaciju po članu 169. KZ RS po osnovu izvršenja razbojništva u sastavu grupe ili bande), ali je za delo iz člana 206. stav 1. KZ propisana blaža kazna (zatvor od 2 do 12 godina) nego za delo iz člana 168. stav 1. KZ RS (zatvor najmanje tri godine). Kako su, u vreme izricanja prvostepene presude (05.11.2009.godine), bile na snazi odredbe izmenjenog Krivičnog zakonika iz 2009.godine, prvostepeni sud je propustio da, u smislu člana 5. stav 2. KZ, primeni taj zakon kao najblaži i time učinio povredu krivičnog zakona iz člana 369. tačka 3 ZKP, a ovu povredu nije otklonio ni drugostepeni sud u postupku po žalbi, iako na istu pazi po službenoj dužnosti (člana 380. stav 2. ZKP). Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je uvažio kao osnovan zahtev za zaštitu zakonitosti podignut u korist okrivljenih N.K. i N.B., u kojem se ukazuje na izložene propuste prvostepenog i drugostepenog suda i na osnovu člana 30. stav 1. Zakona o uređenju sudova, a primenom člana 425. stav 1. ZKP, odlučio kao u izreci ove presude, tako što je ukinuo prvostepenu i drugostepenu presudu i predmet vraća prvostepenom sudu, kako bi se u ponovnom krivičnom postupku otklonili nedostaci na koje je ukazano ovom presudom i nakon ocene svih okolnosti relevantnih za primenu blažeg zakona u odnosu na krivično delo iz člana 206. KZ, mogla doneti nova, zakonita i pravilna odluka.

Zapisničar-savetnik                                                                                                               Predsednik veća -
Nataša Banjac, s.r.                                                                                                            sudija Janko Lazarević, s.r.