Kzz 68/2017 nedozvoljen razlog i nema propisani sadržaj

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 68/2017
26.01.2017. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Janka Lazarevića, predsednika veća, Bate Cvetkovića, Dragana Aćimovića, Radoslava Petrovića i Biljane Sinanović, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Natašom Banjac, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljene AA, zbog produženog krivičnog dela poreska utaja iz člana 229. stav 3. u vezi sa stavom 1. i u vezi sa članom 61. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljene AA, advokata Slobodana Petrovića iz ..., podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Trsteniku 2K.br.289/15 od 14.04.2016. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1-1024/16 od 15.09.2016. godine, u sednici veća održanoj dana 26.01.2017. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljene AA, advokata Slobodana Petrovića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Trsteniku 2K.br.289/15 od 14.04.2016. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1-1024/16 od 15.09.2016. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Trsteniku 2K.br.289/15 od 14.04.2016. godine, u osuđujućem delu izreke pod I, okrivljena AA oglašena je krivom za produženo krivično delo poreska utaja iz člana 229. stav 3. u vezi sa stavom 1. i u vezi sa članom 61. Krivičnog zakonika (KZ) i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 1-jedne godine i na novčanu kaznu u određenom iznosu od 200.000,00 (dvestahiljada) dinara, koju je dužna da plati u roku od 6 meseci računajući od dana pravnosnažnosti presude, s tim da će navedena novčana kazna, ukoliko je okrivljena ne plati u ostavljenom roku, biti zamenjena u kaznu zatvora, tako što će se svakih započetih 1.000,00 dinara novčane kazne računati kao 1 dan zatvora, uz obavezu okrivljene da snosi troškove krivičnog postupka o čijoj visini će sud odlučiti posebnim rešenjem. Istom presudom, izrekom pod II, na osnovu člana 422. stav 1. tačka 2) Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), prema okrivljenoj je odbijena optužba za produženo krivično delo poreska utaja iz člana 229. stav 3. u vezi sa stavom 1. i u vezi sa članom 61. KZ, a izrekom pod III, na osnovu člana 423. stav 1. tačka 2) ZKP, okrivljena je oslobođena od optužbe za produženo krivično delo falsifikovanje službene isprave iz člana 357. stav 3. u vezi sa stavom 1. i 2. i u vezi sa članom 61. KZ.

Apelacioni sud u Kragujevcu, presudom Kž1-1024/16 od 15.09.2016. godine, delimičnim usvajanjem žalbe okrivljene AA i njenog branioca, preinačio je presudu Osnovnog suda u Trsteniku 2K.br.289/15 od 14.04.2016. godine samo u pogledu načina izvršenja kazne, tako što je odredio da će se kazna zatvora u trajanju od 1 godine na koju je okrivljena AA osuđena navedenom presudom zbog produženog krivičnog dela poreska utaja iz člana 229. stav 3. u vezi sa stavom 1. i u vezi sa članom 61. KZ, izvršiti u prostorijama u kojima okrivljena stanuje, uz primenu mere elektronskog nadzora, s tim da okrivljena ne sme napuštati prostorije u kojima stanuje osim u slučajevima propisanim zakonom koji uređuje izvršenje krivičnih sankcija, a ukoliko okrivljena jednom u trajanju preko 6 časova ili dva puta u trajanju do 6 časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud će odrediti da ostatak kazne zatvora izdrži u zavodu za izvršenje kazne zatvora, dok su u preostalom delu žalbe okrivljene i njenog branioca, kao i žalba Osnovnog javnog tužioca u Trsteniku, odbijene kao neosnovane i prvostepena presuda u nepreinačenom delu potvrđena.

Branilac okr. AA, adv. Slobodan Petrović, podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti protiv navedenih pravnosnažnih presuda, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) i stav 2. ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji zahtev i preinači pobijane nižestepene presude, tako što će okr. AA osloboditi od optužbe ili da ukine presudu Apelacionog suda i predmet vrati na ponovno odlučivanje ili da ukine i presudu Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1-1024/16 od 15.09.2016. godine i presudu Osnovnog suda u Trsteniku 2K.br.285/15 od 14.04.2016. godine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje i odluku, ali drugom veću, kao i sa predlogom da bude obavešten i pozvan na sednicu veća Vrhovnog kasacionog suda u smislu člana 488. stav 2. ZKP.

Vrhovni kasacioni sud je održao sednicu veća u smislu odredaba člana 486. stav 1. i člana 487. stav 1. ZKP, u kojoj je razmotrio spise predmeta i zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okr. AA, pa je našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okr. AA je nedozvoljen.

Branilac okrivljene kao razlog podnošenja zahteva za zaštitu zakonitosti ističe povredu zakona, pozivajući se na opštu odredbu člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, bez opredeljenja o kojoj tačno povredi zakona je reč, ali iz navoda u obrazloženju zahteva proizilazi da osporava činjenično stanje u pobijanoj pravnosnažnoj presudi kao pogrešno i nepotpuno utvrđeno. Naime, iznoseći stav da postoje okolnosti koje isključuju postojanje, u radnjama okrivljene, i objektivnih i subjektivnih elemenata krivičnog dela iz člana 229. stav 3. u vezi sa stavom 1. i članom 61. KZ, branilac okrivljene osporava ocenu suda nalaza i mišljenja Gradskog zavoda za veštačenje iz Beograda i kao pogrešno utvrđene činjenice u pobijanoj presudi na osnovu ocene suda tog dokaza, te sopstvenom analizom i ocenom navedenog dokaza izvodi zaključak o nepostojanju namere (umišljaja) okrivljene prikrivanja prihoda i ukazuje na propust suda da utvrdi relevantnu činjenicu o nepostojanju obaveze okrivljene obračuna poreza i doprinosa koji je predmet dela, zbog odbijanja predloga odbrane za izvođenje dokaza saslušanjem veštaka Radosave Tomić.

Međutim, činjenično stanje u pravnosnažnoj presudi, prema odredbama čalana 485. ZKP, dakle i odredbi stava 4. istog člana, koja posebno propisuje razloge zbog kojih okrivljeni preko branioca može podneti ovaj vanredni pravni lek, nije predmet razmatranja i ispitivanja od strane Vrhovnog kasacionog suda u postupku po zahtevu za zaštitu zakonitosti, pa je zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okr. AA u navedenom delu nedozvoljen, u smislu citirane zakonske odredbe.

Pored navedenog, branilac okrivljene u zahtevu ističe povredu odredbe člana 485. stav 2. ZKP, u žalbenom postupku, sa obrazloženjem da drugostepeni sud nije odgovorio na navode žalbe odbrane o nerazumljivosti izreke prvostepene presude, čime ukazuje na povredu odredebe člana 460. stav 1. ZKP. Kako navedena povreda zakona, prema odredbi člana 485. stav 4. ZKP, nije dozvoljen razlog za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti od strane okrivljenog preko branioca, to je zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okr. AA u delu u kojem je podnet iz navedenog razloga, nedozvoljen.

Prema navodima zahteva branioca okrivljene, odsustvo razloga u drugostepenoj presudi za ocenu žalbenih navoda odbrane predstavlja i povredu prava na obrazloženu sudsku odluku u okviru povrede prava na pravično suđenje, zajemčenog članom 32. Ustava Republike Srbije i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, čime branilac ukazuje na razlog za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti propisan odredbom člana 485. stav 1. tačka 3) ZKP.

Međutim, po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljene u ovom delu nema propisan sadržaj, u smislu odredbe člana 484. ZKP. Navedenom zakonskom odredbom propisano je da se u zahtevu za zaštitu zakonitosti mora navesti razlog za podnošenje istog (član 485. stav 1.), a u slučaju iz člana 485. stav 1. tač. 2) i 3) ovog zakonika, da se mora dostaviti i odluka Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava, a branilac okrivljene u zahtevu ne ukazuje na postojanje odluke Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava, kojom je utvrđena povreda prava okrivljene istaknuta u zahtevu, niti je takva odluka priložena uz zahtev.

Iz svih iznetih razloga, a na osnovu člana 487. stav 1. tač. 2) i 3) ZKP Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u izreci ovog rešenja.

Zapisničar-savetnik                                                                                                          Predsednik veća-sudija

Nataša Banjac,s.r.                                                                                                                Janko Lazarević,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić