Kzz 747/2015

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 747/2015
15.09.2015. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dragiše Đorđevića, predsednika veća, Zorana Tatalovića, Radmile Dragičević-Dičić, Maje Kovačević-Tomić i Sonje Pavlović, sa savetnikom Jelenom Petković-Milojković, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog M.P., zbog krivičnog dela teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja iz člana 297. stav 2. u vezi člana 289. stav 1. KZ, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog M.P., advokata M.R., podnetom protiv pravnosnažnih rešenja Osnovnog suda u Jagodini Ik 46/14 od 24.06.2015. godine i Višeg suda u Jagodini Ikž 49/15 od 06.07.2015. godine, u sednici veća održanoj dana 15.09.2015. godine, jednoglasno je, doneo

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog M.P., advokata M.R., podnet protiv pravnosnažnih rešenja Osnovnog suda u Jagodini Ik 46/14 od 24.06.2015. godine i Višeg suda u Jagodini Ikž 49/15 od 06.07.2015. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Osnovnog suda u Jagodini Ik 46/14 od 24.06.2015. godine, odbijena je kao neosnovana molba osuđenog M.P. za odlaganje početka izdržavanja kazne. Tim rešenjem okrivljeni je obavezan da sudu na ime takse za molbu i odluku po molbi radi odlaganja početka izdržavanja kazne plati iznos od 1.570,00 dinara u roku od 15 dana od dana prijema rešenja, pod pretnjom prinudnog izvršenja.

Rešenjem Višeg suda u Jagodini Ikž 49/15 od 06.07.2015. godine, odbijena je kao neosnovana žalba okrivljenog M.P. izjavljena protiv rešenja Osnovnog suda u Jagodini Ik 46/14 od 24.06.2015. godine i istom je naloženo da na ime sudske takse plati iznos od 1.570,00 dinara u roku od pet dana od dana prijema rešenja, pod pretnjom prinudne naplate.

Protiv navedenih pravnosnažnih rešenja zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog M.P., advokat M.R., zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1. ZKP i to konkretno zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 4. ZKP i iz člana 438. stav 2. ZKP, zbog povrede odredbe člana 113. ZKP i odredbe člana 59. stav 1. tačka 1. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud navedena pravnosnažna rešenja ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje, uz nalog da prvostepeni sud odredi veštake adekvatne medicinske struke kako bi isti utvrdili opravdanost zahteva okrivljenog, ili pak da ukine rešenje doneto u postupku po žalbi i predmet vrati žalbenom sudu na ponovno odlučivanje i da istovremeno odredi da se izvršenje pravnosnažne presude odloži, odnosno prekine.

Nakon što je primerak zahteva za zaštitu zakonitosti u smislu odredbi člana 488. stav 1. ZKP dostavio Republičkom javnom tužiocu, Vrhovni kasacioni sud je održao sednicu veća shodno odredbi člana 490. ZKP, o kojoj, u smislu odredbe člana 488. stav 2. ZKP nije obavestio javnog tužioca i branioca okrivljenog, jer veće nije našlo da bi njihovo prisustvo bilo od značaja za donošenje odluke.

Na sednici veća, Vrhovni kasacioni sud je razmotrio spise predmeta, sa presudama protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je po oceni navoda u zahtevu našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog M.P., advokata M.R., je neosnovan.

Branilac okrivljenog M.P., u zahtevu za zaštitu zakonitosti ističe da je pravnosnažnim rešenjima učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 4. ZKP u vezi člana 37. stav 1. tačka 2. ZKP navodima da je sudija Mirjana Jovanović morala biti izuzeta od sudijske dužnosti u predmetu Osnovnog suda u Jagodini Ik 49/15 obzirom da je njen bračni drug M.J. u istom predmetu postupao kao branilac po službenoj dužnosti okrivljenog prilikom saslušavanja istog u Policijskoj upravi u Jagodini.

Iznete navode zahteva Vrhovni kasacioni sud ocenjuje neosnovanim.

Prema odredbi člana 438. stav 1. tačka 4. ZKP bitna povreda odredaba krivičnog postupka postoji ako je na glavnom pretresu učestvovao sudija ili sudija porotnik koji se morao izuzeti od sudijske dužnosti.

Odredbama člana 37. stav 1. tač. 1) do 4) ZKP predviđene su situacije u kojima se sudija mora izuzeti od vršenja sudijske dužnosti u određenom predmetu, zbog nekog određenog odnosa i povezanosti sudije sa učesnicima postupka ili sa predmetom. Između ostalog, kada je reč o povezanosti sudije sa predmetom, propisano je, u tački 4), da sudija ne može vršiti sudijsku dužnost ako je u istom predmetu postupao kao sudija za prethodni postupak ili odlučivao o potvrđivanju optužnice ili je učestvovao u donošenju meritorne odluke o optužbi koja se pobija žalbom ili vanrednim pravnim lekom.

Iz navedenih zakonskih odredaba proizilazi da se o apsolutno bitnoj povredi odredaba krivičnog postupka o kojoj je reč i na koju se poziva branilac okrivljenog u zahtevu, može govoriti samo ukoliko se radi o učestvovanju u suđenju, odnosno na glavnom pretresu u prvostepenom postupku ili o odlučivanju u postupku po redovnom ili vanrednom pravnom sredstvu, sudije koji se morao obavezno izuzeti iz razloga propisanih u članu 37. stav 1. ZKP.

U konkretnom slučaju, nije reč o nekoj od navedenih procesnih situacija već o postupku odlučivanja o molbi okrivljenog za odlaganje početka izdržavanja kazne zatvora, pa kako sudija Mirjana Jovanović u ovom predmetu nije postupala kao sudija za prethodni postupak, niti učestvovala u donošenju prvostepenog rešenja o potvrđivanju optužnice niti učestvovala u suđenju, odnosno na glavnom pretresu u prvom stepenu, to, po oceni Vrhovnog kasacionog suda a suprotno navodu branioca okrivljenog okolnost da je bračni drug okrivljene postupao u istom predmetu kao branilac po službenoj dužnosti prilikom saslušavanja okrivljenog u pretkrivičnom postupku prema citiranim odredbama procesnog zakona ne predstavlja apsolutno smetnju za njeno učešće u donošenju te odluke.

Navodima zahteva da prilikom donošenja odluke o molbi okrivljenog radi odlaganja početka izdržavanja kazne zatvora sud nije odredio predloženo medicinsko veštačenje radi utvrđivanja osnovanosti molbe, već je te činjenice utvrđivao sam, kao nestručan za tu oblast, što je suprotno odredbi člana 113. ZKP i odredbi člana 59. stav 1. tačka 1. ZIKS-a po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda osporava se činjenično stanje utvrđeno prvostepenim, a potvrđeno drugostepenim rešenjem.

Međutim, kako pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, kao ni bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. ZKP na koju se zahtevom branioca okrivljenog ukazuje ne predstavljaju razloge propisane odredbom člana 485. stav 4. ZKP zbog kojih je podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti dozvoljeno okrivljenom, preko branioca, to se Vrhovni kasacioni sud u ocenu ovih navoda nije upuštao.

Sa iznetih razloga, a na osnovu odredbe člana 491. stav 1. ZKP, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u izreci ove presude.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                     Predsednik veća sudija

Jelena Petković-Milojković,s.r.                                                                                            Dragiša Đorđević,s.r.