Kzz 891/2014

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 891/2014
04.12.2014. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Janka Lazarevića, predsednika veća, Bate Cvetkovića, Gorana Čavline, Dragomira Milojevića i Dragana Aćimovića, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Natašom Banjac, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog N.S., zbog krivičnog dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga u saizvršilaštvu iz člana 246. stav 1. u vezi sa članom 33. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog N.S., advokata O.P. iz K., podnetom protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Valjevu K.br.34/13 od 29.11.2013. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž1 br.163/14 od 18.03.2014. godine, u sednici veća održanoj dana 04.12.2014. godine, jednoglasno, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog N.S., advokata O.P., podnet protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Valjevu K.br.34/13 od 29.11.2013. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž1 br.163/14 od 18.03.2014. godine, kao neosnovan u odnosu na povredu krivičnog zakona iz člana 438. stav 2. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku, dok se u ostalom delu isti zahtev za zaštitu zakonitosti odbacuje kao nedozvoljen.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Valjevu K.br.34/13 od 29.11.2013. godine, okrivljeni N.S., zajedno sa okrivljenim A.M., oglašen je krivim za krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 246. stav 1. Krivičnog zakonika (KZ) u saizvršilaštvu u vezi sa članom 33. KZ i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3-tri godine u koju mu se uračunava vreme provedeno u pritvoru od 03.04.2013. godine do 17.09.2013. godine. Istom presudom, prema okr. N.S. izrečena je mera bezbednosti oduzimanja opojne droge ... u količini od 2 kilograma i 168 grama neto mase, jedne drobilice za ... u obliku valjka sa crnim krstom na prednjoj strani, jednih manjih makaza i tzv. rizle odnosno veći broj kartončića za savijanje cigareta-dž. i okrivljeni je obavezan na plaćanje sudu troškova krivičnog postupka, zajedno sa okr. A.M. u iznosu od 171.245,20 dinara i sam, u iznosu od 1.828,60 dinara, te paušala u iznosu od 10.000,00 dinara, sve u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti presude pod pretnjom izvršenja.

Apelacioni sud u Beogradu, presudom Kž1 br.163/14 od 18.03.2014. godine, odbio je kao neosnovane, između ostalih, žalbe okr. N.S. i njegovog branioca advokata M.O. i presudu Višeg suda u Valjevu K.br.34/13 od 29.11.2013. godine, potvrdio.

Branilac okr. N.S., adv. O.P., podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti protiv navedenih pravnosnažnih presuda, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, a na osnovu člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji zahtev za zaštitu zakonitosti i preinači presude Višeg suda u Valjevu K.br. 34/13 od 29.11.2013. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž1 br.163/14 od 18.03.2014. godine u odnosu na okr. N.S. i odluči da se isti oslobađa od optužbe da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 246. stav 1. KZ, odnosno da donese presudu kojom se ukidaju navedene pravnosnažne presude i da predmet vrati prvostepenom ili drugostepenom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Vrhovni kasacioni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okr. N.S. Republičkom javnom tužiocu, shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) i u sednici veća, koju je održao bez obaveštavanja Republičkog javnog tužioca i branioca okr. N.S. smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta sa pravnosnažnim presudama protiv kojih je podnet zahtev za zaštitu zakonitosti, pa je po oceni navoda iznetih u zahtevu, našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okr. N.S., adv. O.P., je neosnovan u odnosu na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, dok je u ostalom delu zahtev nedozvoljen.

Branilac okr. N.S. u zahtevu ističe da je pobijanim pravnosnažnim presudama učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, jer su zasnovane na dokazima pribavljenim protivno odredbama ZKP u smislu člana 16. stav 1. i člana 84. ZKP, na kojima se sudska odluka ne može zasnivati i pri tom kao nezakonite dokaze označava zapisnik od 02.04.2013. godine o pretresanju stana i drugih prostorija okr. A.M., iz razloga što je izostala saglasnost za pretresanje stana tašte okrivljenog koja je vlasnik, odnosno držalac stana i što nije postupljeno po odredbi člana 81. stav 3. ZKP u pogledu izdavanja potvrde o ulaženju u stan, kao i zapisnik od 03.04.2013. godine o pretresanju stana i drugih prostorija koje su vlasništvo T.S., oca okr. N.S., sa obrazloženjem da je pretresanje obavljeno u prisustvu samo jednog svedoka.

Međutim, po oceni Vrhovnog kasacionog suda, pretresanje stana i drugih prostorija okr. A.M. izvršeno je u svemu u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku („Službeni glasnik SRJ“ br.70/01 i 68/02 i „Službeni glasnik RS“ br. 58/04 .. 76/10) (u daljem tekstu: ranije važeći ZKP) koji je primenjivan u vreme pribavljanja predmetnog dokaza, pa se na istom, nasuprot navodima zahteva za zaštitu zakonitosti, mogla zasnovati pravnosnažna presuda u konkretnom slučaju. Pretresanju stana i drugih prostorija, koje je prema sadržini zapisnika od 02.04.2013. godine preduzeto bez naredbe suda zbog opasnosti od odlaganja, odnosno opasnosti od uništenja tragova krivičnog dela (član 78. stav 3. ranije važećeg ZKP) i radi lišenja slobode osumnjičenog lica (član 81. stav 1. istog zakonika), prisustvovao je okr. A.M. nesumnjivo u svojstvu držaoca stana u smislu odredaba člana 81. ranije važećeg ZKP, koje se bez osnova negira u zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okr. N.S. To imajući u vidu, prvostepenom presudom utvrđenu i prema navodima zahteva za zaštitu zakonitosti nespornu činjenicu, da je okr. A.M. u vreme preduzimanja predmetne dokazne radnje sa porodicom (suprugom i dvoje dece) živeo u stanu i koristio druge prostorije uz stan (podrum) u kojima je vršeno pretresanje, a kao držalac stana nije prigovorio pretresanju, o kojem je sačinjen zapisnik, koji je okrivljeni potpisao bez primedbe.

Kada je reč o pretresanju stana i drugih prostorija vlasnika T.S., oca okr. N.S. (zapisnik o pretresanju od 03.04.2013. godine), stoji navod zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okr. N.S. da je ova dokazna radnja izvedena u prisustvu samo jednog svedoka, što je suprotno odredbi člana 79. stav 3. ranije važećeg ZKP koji je primenjivan u vreme preduzimanja te radnje, a kojom zakonskom odredbom je propisano da pretresanju stana prisustvuju dva punoletna građanina kao svedoci. Međutim, ovim dokazom, koji je formalno naveden u prvostepenoj presudi (strana 4 stav poslednji) kao izvor saznanja činjenica koje su predmet dokazivanja, nije utvrđena niti jedna činjenica i na tom dokazu se u suštini pobijana pravnosnažna presuda i ne zasniva, već su činjenice od značaja za postojanje krivičnog dela i krivice okr. N.S. utvrđene drugim izvedenim dokazima (iskazi svedoka, veštačenje bioloških tragova, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta i dr.), bliže označenim u prvostepenoj presudi i ocenom odbrana okrivljenih. Kako bi, sledstveno rečenom, i bez predmetnog dokaza očigledno bila donesena ista presuda, neprihvatljivi su po oceni Vrhovnog kasacionog suda navodi zahteva za zaštitu zakonitosti da je zbog nezakonitog pribavljanja istog učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka o kojoj je reč.

Kao razlog podnošenja zahteva za zaštitu zakonitosti branilac okr. N.S. ističe i povredu prava okrivljenog na jedinstvenu i delotvornu odbranu u žalbenom postupku, zbog pogrešnog tumačenja odredbe člana 447. stav 2. ZKP i uskraćivanja, od strane predsednika drugostepenog veća, prava adv. O.P. da u svojstvu branioca okrivljenog učestvuje u sednici veća drugostepenog suda, dana 18.03.2014. godine i da dopuni izlaganje drugog branioca okrivljenog (adv. M.O.) ukazivanjem na određene činjenice i povrede zakona učinjene na štetu okrivljenog. Takođe, branilac u zahtevu ukazuje na nove činjenice i saznanja o bliskom poznanstvu svedoka M.Ć., policajca koji je vršio pretres stana okr. M. i I.N. koji je tom prilikom zatečen u stanu okr. M. i o njihovoj umešanosti u više slučajeva nedozvoljenog prometa opojnih droga, te o drugim nezakonitim radnjama svedoka M.Ć., u svetlu kojih dovodi u sumnju verodostojnost njihovog i svedočenja D.S. i K.M. u predmetnom krivičnom postupku i policijskih izveštaja o nestanku fotodokumentacije, te izražava sumnju o prikrivanju i podmetanju dokaza (opojne droge) od strane policije, na koji način branilac okrivljenog osporava pravilnost i potpunost činjeničnog stanja utvrđenog u pravnosnažnoj presudi.

Međutim, ni povreda odredbe člana 447. stav 2. ZKP ni pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje u pravnosnažnoj presudi, shodno odredbi člana 485. stav 4. ZKP, ne predstavljaju zakonom dozvoljen razlog za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti od strane okrivljenog, odnosno njegovog branioca, pa je zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okr. N.S. u tom delu nedozvoljen.

Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u izreci ove presude, na osnovu člana 491. stav 1. ZKP u odnosu na odbijajući deo, a na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi sa članom 485. stav 4. ZKP, u delu u kojem je zahtev odbačen kao nedozvoljen.

Zapisničar                                                                                                   Predsednik veća-sudija

Nataša Banjac,s.r.                                                                                     Janko Lazarević,s.r.