Kzz OK 19/2021 nema retroaktivne primene odluke Ustavnog suda o neustavnoj odredbi zakona 262 st. 2 zkp

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz OK 19/2021
07.09.2021. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Bate Cvetkovića, predsednika veća, Dragana Aćimovića, Miroljuba Tomića, Radoslava Petrovića i Dubravke Damjanović, članova veća, sa savetnikom Marijom Ribarić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA i dr, zbog krivičnog dela zločinačko udruživanje iz člana 346. stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika i dr, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenih AA i okrivljene BB rođene ..., advokata Đorđa Kalanja, Bojana Stanojlovića i Branka Dimića, podnetom protiv pravnosnažnih rešenja Višeg suda u Beogradu, Posebno odeljenje K-Po1 br. 66/10 od 31.05.2013. godine i Kv-Po1 br. 706/13 od 03.10.2013. godine, u sednici veća održanoj 07.09.2021. godine, jednoglasno je doneo

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenih AA i okrivljene BB rođene ..., advokata Đorđa Kalanja, Bojana Stanojlovića i Branka Dimića, podnet protiv pravnosnažnih rešenja Višeg suda u Beogradu, Posebno odeljenje K-Po1 br. 66/10 od 31.05.2013. godine i Kv-Po1 br. 706/13 od 03.10.2013. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Višeg suda u Beogradu, Posebno odeljenje K-Po1 br. 66/10 od 31.05.2013. godine odbačeni su kao neblagovremeni zahtevi okrivljenog AA i okrivljene BB rođene ... za naknadu troškova krivičnog postupka podneti preko branioca advokata Đorđa Kalanja dana 22.01.2013. godine.

Rešenjem Višeg suda u Beogradu, Posebno odeljenje Kv-Po1 br. 706/13 od 03.10.2013. godine odbijena je kao neosnovana žalba branilaca okrivljenog AA i okrivljene BB rođene ..., advokata Đorđa Kalanja, Bojana Stanojlovića i Branka Dimića od 20.06.2013. godine izjavljena protiv rešenja o troškovima krivičnog postupka Višeg suda u Beogradu, Posebno odeljenje K-Po1 br. 66/10 od 31.05.2013. godine.

Protiv navedenih pravnosnažnih rešenja zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno su podneli branioci okrivljenih, advokati Đorđe Kalanj, Bojan Stanojlović i Branko Dimić zbog povrede Zakonika o krivičnom postupku iz člana 485. stav 1. tačka 2) Zakonika o krivičnom postupku, sa predlogom da se pobijana rešenja preinače i usvoji zahtev branilaca okrivljenih AA i BB rođene ..., advokata Đorđa Kalanja, Bojana Stanojlovića i Branka Dimića za isplatu troškova krivičnog postupka u iznosu opredeljenom u podnesku od 22.01.2013. godine ili da se pobijana rešenja ukinu i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Republičkom javnom tužiocu, pa je na sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštenja Republičkog javnog tužioca i branilaca okrivljenih, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke, razmotrio spise predmeta sa pravnosnažnim rešenjima protiv kojih je podnet zahtev za zaštitu zakonitosti, te je nakon ocene iznetih navoda u zahtevu našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti nije osnovan.

U podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenih ukazuje se da je pobijanim rešenjima učinjena povreda zakona iz člana 485. stav 1. tačka 2) i stav 3. Zakonika o krivičnom postupku, uz obrazloženje da je primenjen zakon – odredba člana 262. stav 2. Zakonika o krivičnom postupku za koju je odlukom Ustavnog suda I Uz-134/2019 od 04.02.2021. godine, objavljenom u „Službenom glasniku RS“ broj 27/21 od 24.03.2021. godine utvrđeno da nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srbije i potvrđenim međunarodnim ugovorom. Dakle, po braniočevim navodima objavljivanjem ove odluke Ustavnog suda Republike Srbije u „Službenom glasniku RS“ shodno odredbi člana 58. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu prestala je da važi ova odredba člana 262. stav 2. ZKP, kojom se propisuje rok od najkasnije godinu dana od dana pravnosnažnosti presude za podnošenje zahteva za naknadu troškova postupka. Odredba kojom je bio ustanovljen objektivni rok za podnošenje zahteva je uklonjena iz pravnog poretka i samim tim ima se smatrati da je zahtev za naknadu troškova krivičnog postupka okriljenih AA i okrivljene BB rođene ..., podnet preko branilaca, blagovremen.

Međutim, Vrhovni kasacioni sud iznete navode ocenjuje kao neosnovane iz sledećih razloga:

Ustavni sud je, odlučujući o inicijativi za ocenu ustavnosti odredbe člana 262. stav 2. ZKP, doneo odluku IUz-134/19 koja je objavljena u Službenom glasniku Republike Srbije broj 27 od 24.03.2021. godine: „Utvrđuje se da odredba člana 262. stav 2. Zakonika o krivičnom postupku („Službeni glasnik RS“, br.72/11, 101/11, 121/12, 32/13, 45/13, 55/14 i 35/19) u delu koji glasi: „Podaci o visini troškova i zahteva za njihovu naknadu mogu se podneti najkasnije u roku od jedne godine od dana pravnosnažnosti presude ili rešenja iz stava 1. ovog člana“, nije u saglasnosti za Ustavom i potvrđenim međunarodnim ugovorom“ te da je odredba člana 262. stav 2. Zakonika o krivičnom postupku u tom delu prestala da važi danom objavljivanja predmetne odluke Ustavnog suda IUz-134/19 u Službenom glasniku Republike Srbije broj 27 od 24.03.2021. godine.

Odredbom člana 60. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu propisano da se zakon i drugi opšti akti za koje je odlukom Ustavnog suda utvrđeno da nisu u saglasnosti sa Ustavom, opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, potvrđenim međunarodnim ugovorom ili zakonom, ne mogu primenjivati na odnose koji su nastali pre objavljivanja odluke Ustavnog suda, ako do tog dana nisu pravnosnažno rešeni.

Odredbom člana 61 stav 1. Zakona o Ustavnom sudu propisano je da svako kome je povređeno pravo konačnim ili pravnosnažnim pojedinačnim aktom, donetim na osnovu zakona ili drugog opšteg akta, za koji je odlukom Ustavnog suda utvrđeno da nije u saglasnosti s Ustavom, opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, potvrđenim međunarodnim ugovorima ili zakonom, ima pravo da traži od nadležnog organa izmenu tog pojedinačnog akta, u skladu sa pravilima postupka u kome je pojedinačni akt donet, a stavom 2. istog člana da se predlog za izmenu konačnog ili pravnosnažnog pojedinačnog akta, donetog na osnovu zakona ili drugog opšteg akta, za koji je odlukom Ustavnog suda utvrđeno da nije u saglasnosti sa Ustavom, opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, potvrđenim međunarodnim ugovorima ili zakonom, može podneti u roku od šest meseci od dana objavljivanja odluke u "Službenom glasniku Republike Srbije", ako od dostavljanja pojedinačnog akta do podnošenja predloga ili inicijative za pokretanje postupka nije proteklo više od dve godine.

Pobijana rešenja Višeg suda u Beogradu, Posebno odeljenje K-Po1 br. 66/10 od 31.05.2013. godine i Višeg suda u Beogradu, Posebno odeljenje Kv-Po1 br. 706/13 od 03.10.2013. godine, kao pojedinačni akti, doneta su u vreme kada odredba člana 262. stav 2. ZKP nije bila ustavno osporena pa su, samim tim, navedena pravnosnažna rešenja doneta u skladu sa tada važećim zakonom.

Vrhovni kasacioni sud, suprotno navodima zahteva, nalazi da se na odluke koje su donete pre objavljivanja citirane odluke Ustavnog suda IUz-134/19, što se odnosi i na pobijana rešenja koja su predmet odlučivanja po predmetnom zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, kao pojedinačne akte, primenjuje odredba člana 61. Zakona o Ustavnom sudu.

Naime, o predlogu za izmenu konkretnih pojedinačnih akata - rešenja Višeg suda u Beogradu, Posebno odeljenje K-Po1 br. 66/10 od 31.05.2013. godine i Kv-Po1 br. 706/13 od 03.10.2013. godine u skladu sa odredbom člana 61. Zakona o Ustavnom sudu odlučuje „nadležni organ“ što je u konkretnom slučaju Viši sud u Beogradu, Posebno odeljenje koji je doneo pobijana rešenja o troškovima postupka. Nadležni sud odlučuje da li su ispunjeni uslovi za primenu navedenih odredbi i izmenu pojedinačnog akta, a posebno da li su ispunjeni uslovi u pogledu rokova propisanih odredbom člana 61. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu.

Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu odredbe člana 491. stav 1. ZKP odlučio kao u izreci presude.

Zapisničar – savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                             Predsednik veća – sudija

Marija Ribarić, s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                             Bata Cvetković, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić