
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 19186/2024
15.05.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Vesne Subić, predsednika veća, Jelice Bojanić Kerkez, Radoslave Mađarov, Branislava Bosiljkovića i Jasmine Simović, članova veća, u postupku raspravljanja zaostavštine pok. AA rođene ..., bivše iz ..., odlučujući o reviziji naslednog učesnika BB iz ..., čiji je punomoćnik Aleksandra Marković, advokat iz ..., izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž 6612/19 od 28.09.2023. godine, u sednici održanoj 15.05.2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji naslednog učesnika BB iz ... izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž 6612/19 od 28.09.2023. godine.
ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija naslednog učesnika BB iz ... izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž 6612/19 od 28.09.2023. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Rešenjem Javnog beležnika Lele Milanović Radojičić iz ..., UPP 601-2018 (veza O 6235/18) utvrđeno je da zaostavštinu pok. AA rođ. ..., bivše iz ..., pored ostalog sačinjava imovina koja se sastoji od prava po osnovu ugovora o kupoprodaji nepokretnosti overenog u Petom opštinskom sudu u Beogradu dana 13.11.2001. godine pod Ov. br. II 1388/2001, a koji je zaključen između VV kao prodavca i BB i ostavilje pokojne AA kao kupaca, a koji za predmet ima kupoprodaju dvosobnog stana površine 47,43m2, označen brojem 1/1, koji se nalazi na prvom spratu stambene kuće u ulici ... broj .., u Beogradu, KO ..., te se za naslednike na zaostavštini, po zakonskom osnovu nasleđivanja, pod teretom naknade eventualnih ostaviljinih dugova, do visine vrednosti nasleđene imovine, oglašavaju BB, suprug ostavilje sa udelom od 24/48, GG sestra ostavilje sa udelom od 18/48, DD sestrić ostavilje sa udelom od 3/48 i ĐĐ sestrić ostavilje sa udelom od 3/48. Obavezani su oglašeni naslednici da Javnom beležniku srazmerno naslednim udelima uplate na ime nagrade ukupan iznos od 25.200,00 dinara sa obračunatim PDV-om, a na ime troškova iznos od 2.700,00 dinara sa obračunatim PDV-om.
Viši sud u Beogradu je rešenjem Gž 6612/19 od 28.09.2023. godine, odbio kao neosnovanu žalbu naslednog učesnika BB i potvrdio navedeno rešenje javnog beležnika.
Protiv pravnosnažnog rešenja donetog u drugom stepenu, nasledni učesnik BB je izjavio blagovremenu reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava i predložio da se o reviziji odluči primenom člana 404. ZPP, radi ujednačavanja sudske prakse.
Odredbom člana 27. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku („Službeni glasnik SRS“ broj 25/82 ... „Službeni glasnik Republike Srbije“ broj ... 14/22) propisano je da je u postupku u kome se odlučuje o imovinsko-pravnim stvarima revizija dozvoljena pod uslovima pod kojima se po Zakonu o parničnom postupku može izjaviti revizija u imovinsko-pravnim sporovima, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
Odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 72/11 ... 10/23) propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija).
Iz navedenog proizlazi da su zakonom izričito propisani dodatni, posebni uslovi pod kojima revizijski sud može izuzetno dozvoliti reviziju i odlučiti o ovom pravnom leku i onda kada revizija nije dozvoljena na osnovu člana 403. ZPP. Isticanje pogrešne primene materijalnog prava predstavlja zakonski razlog za izjavljivanje posebne revizije, samo ukoliko zbog pogrešne primene materijalnog prava u drugostepenoj odluci postoji potreba da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava.
Imajući u vidu da je pravnosnažno rešenje zasnovano na pravilnoj primeni materijalnog prava i da istim nije odstupljeno od ustaljene prakse da se kao zaostavština utvrde prava ostavioca po ugovoru o kupoprodaji nepokretnosti, kada nepokretnost nije upisana u javnu evidenciju o nepokretnostima, udeli supružnika kao kupaca nisu opredeljeni, niti su upisani sa pravom svojine.
S obzirom da u konkretnom slučaju ne postoji potreba za ujednačavanjem sudske prakse, kao ni za novim tumačenjem prava, a nema ni pravnih pitanja od opšteg interesa ili u interesu ravnopravnosti građana koje bi trebalo razmotriti, po oceni Vrhovnog suda nisu ispunjeni zakonom propisani uslovi iz citirane odredbe člana 404. stav 1. ZPP.
Iz iznetih razloga, na osnovu člana 404. stav 2. ZPP, Vrhovni sud je odlučio kao u prvom stavu izreke.
Ispitujući dozvoljenost revizije primenom odredbe člana 410. stav 2. tačka 5. u vezi sa članom 420. stav 1, 2. i 6. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je ocenio da revizija nije dozvoljena.
Prema citiranoj odredbi člana 27. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku revizija je u postupku u kome se odlučuje o imovinsko-pravnim stvarima dozvoljena pod uslovima pod kojima se po Zakonu o parničnom postupku može izjaviti revizija u imovinsko-pravniim sporovima.
Odredbom člana 403. stav 3. Zakona o parničnom postupku propisano je da revizija nije dozvoljena u imovinsko-pravnim sporovima, ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.
Za ocenu prava na reviziju protiv pravnosnažnog rešenja suda u ostavinskom postupku, merodavna je vrednost koju je stranka označila u predlogu kao vrednost zaostavštine. Ukoliko vrednost zaostavštine nije utvrđena, merodavna je vrednost na koju je određena nagrada javog beležnika u smislu člana 4. Javnobeležničke tarife javnog beležnika kao poverenika suda u postupku raspravljanja zaostavštine („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 12/2016), kojim je u stavu 2. propisano da je osnovica za obračun nagrade vrednost zaostavštine.
Ovaj ostavinski postupak iniciran je predlogom u kome nije označena vrednost zaostavštine. Oglašeni naslednici su obavezani od strane javnog beležnika da uplate ukupan iznos od 25.200,00 dinara sa PDV na ime nagrade javnog beležnika, što imajući u vidu broj naslednih učesnika u postupku ( kojih je bilo pet), prema članu 8. navedene Tarife odgovara vrednosti zaostavštine do 2.500.000,00 dinara, te je ispod dinarske protivvrednosti od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja inicijalnog akta 13.09.2018. godine.
Iz navedenih razloga, na osnovu odredaba člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku i člana 413. ZPP, odlučeno je kao u drugom stavu izreke ovog rešenja.
Predsednik veća – sudija
Vesna Subić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
