Rev2 2068/2025 tehnološki višak

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev2 2068/2025
27.02.2026. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija, Vesne Subić, predsednika veća, Radoslave Mađarov i Zorice Bulajić, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Nenad Vojinović, advokat iz ..., protiv tuženog AD za vazdušni saobraćaj „Air Serbia“ Beograd, čiji je punomoćnik Aleksandar Bugarin, advokat iz ..., radi poništaja rešenja o otkazu ugovora o radu i vraćanja na rad, odlučujući o reviziji tužioca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž1 1977/24 od 16.05.2024. godine, u sednici održanoj 27.02.2026. godine, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE, kao neosnovana, revizija tužioca izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž1 1977/24 od 16.05.2024. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Apelacionog suda u Beogradu Gž1 1977/24 od 16.05.2024. godine, stavom prvim izreke, odbijena je žalba tužioca i potvrđena presuda Trećeg osnovnog suda u Beogradu P1 107/22 od 14.09.2023. godine, kojom je odbijen tužbeni zahtev da se poništi rešenje tuženog broj ... od ...2017. godine i da se obaveže tuženi da tužioca vrati na rad i obavezan je tužilac da tuženom nakandi troškove parničnog postupka u iznosu od 342.000,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom počev od izvršnosti presude do isplate. Stavom drugim izreke, odbijen je zahtev tužioca za naknadu troškova žalbenog postupka.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužilac je blagovremeno izjavio reviziju, zbog pogrešne primene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

Ispitujući pobijanu presudu na osnovu članova 408. i 441. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11...10/23) - ZPP, Vrhovni sud je našao da revizija nije osnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. Zakona o parničnom postupku na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti, niti je došlo do propusta u primeni ili pogrešne primene koje od odredaba ZPP zbog kojih se revizija može izjaviti po članu 407. stav 1. ZPP. Drugostepeni sud je prihvatio činjenično stanje utvrđeno prvostepenom presudom i ocenu dokaza, kao i primenu materijalnog prava, te postupajući u skladu sa članom 396 stav 1. i 2. ZPP ocenio bitne žalbene navode i naveo razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužilac je bio u radnom odnosu kod tuženog na neodređeno vreme na poslovima ... Tuženi je radi sprovođenja ekonomskih i organizacionih promena, sa ciljem da se organizacija poslova i rada racionalizuje kroz usklađivanje vrsta i broja poslova i broja izvršilaca na tim poslovima, doneo Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji poslova od 08.05.2017. godine, kojim je ukinuto više do tada sistematizovanih radnih mesta, među kojima je i radno mesto tužioca - ... u organizacionoj jedinici ... - ... Odlukom o pokretanju postupka za utvđivanje viška zaposlenih od 30.06.2017. godine, tuženi je pokrenuo postupak rešavanja viška zaposlenih i 03.07.2017. godine doneo je predlog Programa rešavanje viška zaposlenih koji je dostavio reprezentativnim sindikatima kod poslodavca i Nacionalnoj službi za zapošljavanje, radi davanja mišljenja. Obaveštenjima o pokretanju postupka za utvrđivanje viška zaposlenih od 07.07.2017. godine, poslodavac je pozvao zaposlene čiji su poslovi ukinuti izmenom akta o organizaciji i sistematizaciji poslova, da učestvuju u procesu selekcije za obavljanje upražnjenog posla i obavestio ih o upražnjenim poslovima u cilju sagledavanja da li bi neki od tih poslova bili odgovarajući. Obavešteni su da će se poslodavac prilikom odluke o popunjavanju ovih mesta rukovoditi određenim kriterijumima: da li zaposleni zadovoljava propisane uslove za obavljanje poslova u pogledu vrste i stepena stručne spreme, da li ima potrebno relevatno znanje i iskustvo, da li će izbor kandidata u potpunosti zadovoljiti potrebe poslodavca po pitanju procesa rada na navedenim poslovima. Tužilac je popunio upitnik 11.07.2017. godine, navodeći da želi da učestvuje kao kandidat u procesu selekcije kandidata za poslove višeg menadžera za aerodrome i menadžera digitalnog marketinga.

Iz izveštaja o obavljenom intervjuu sa tužiocem, kao kandidatom za popunjavanje radnog mesta menadžera aerodroma, od 13.07.2017. godine proizlazi da je komisija koja je intervjuisala kandidate, među kojima se u bili direktor za ljudske resurse, koji je potvrdio navode iz izveštaja, i izvršni direktor za ljudske resurse, utvrdila da tužilac poseduje odgovarajući stepen stručne spreme, da dobro govori engleski jezik i da poznaje rad na računaru, kao i da radno iskustvo tužioca i njegova znanja nisu relevantna za navedeno radno mesto, odnosno da nema dovoljno iskustva kada je reč o organizacionoj celini aerodroma kako bi ispunio zahteve pozicije. U izveštaju je navedeno da tužilac prilikom obavljenog intervjua nije pokazao adekvatan nivo poznavanja procesa rada u vezi sa radom aerodroma i funkcije višeg ... aerodroma, zahteva navedene pozicije, niti opise poslovanja, zbog čega nije ostavio utisak da bi mogao da na adekvatan način obavlja ove poslove. Iz izveštaja o obavljenom intervjuu sa tužiocem od ....2017. godine za mesto ..., utvrđeno je da izveštaj sačinila komisija u sastavu menadžera obuke i razvoja i višeg menadžera za marketing i korporativno poslovanje i da radno iskustvo tužioca, njegova relevatna znanja nisu optimalna, tj, u malom procentu imaju korelaciju sa zahtevima, da pozicija digitalnog marketinga zahteva visok stepen ekspertize s obzirom da će osoba na toj poziciji biti odgovorna za postavljanje i vođenje digitalne ... na nivou cele kompanije i da je potrebno višegodišnje iskustvo u vođenju onlajn marketinških kampanja, upravljanja društvenim mrežama, onlaj oglašavanju, mobilnom i direktnom marketinu, a pri čemu tužilac takvo iskustvo ne poseduje. Na navedenim radnim mestima tužilac nije zasnovao radni odnos već su izabrana druga lica.

Nakon dostavljenih mišljenja Nacionalne službe za zapošljavanje i reprezentativnih sindikata, tuženi je 18.07.2017. godine doneo Program rešavanja viška zaposlenih, u kome je između ostalog konstatovano da je zbog ekonomskih i organizacionih promena tuženi usvojio Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i sitematizaciji poslova, koji je stupio na snagu 27.06.2017. godine i kojim je ukinuto 27 poslova, što je za posledicu imalo da od ukupno 934 zaposlena, prestane potreba za radom 30 zaposlenih, kao i da prilikom utvrđivanja viška zaposlenih tuženi nije primenjivao kriterijume iz Kolektivnog ugovora, iz razloga što se ti kriterijumi primenjuju jedino u situaciji kada višak nastaje zbog smanjenja obima posla usled čega se smanjuje potreban broj izvršilaca na sistematizovanim poslovima, dok je u ovom slučaju osnov za utvrđivanje viška zaposlenih trajan prestanak potreba za obavljanjem poslova na kojima su zaposleni bili raspoređeni, kao i da poslodavac nije u mogućnosti da zaposlenima koji se proglašavaju viškom obezbedi bilo koju meru za zapošljavanje propisanu članom 155. stav 1. Zakona o radu. Rešenjem od ...2017. godine tužiocu je otkazan ugovor o radu sa datumom ...2017. godine, jer je zbog tehnoloških, ekonomskih i organizacionih promena došlo do prestanka potrebe za obavljanjem posla koji je zaposleni obavljao. Tužiocu je pre otkazivanja ugovora o radu isplaćena otpremnina.

Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja nižestepeni sudovi su odbili tužbeni zahtev, primenom odredbe člana 179. stav 5. tačka 1. Zakona o radu, imajući u vidu da je radno mesto na koje je tužilac bio raspoređen ukinuto i da tuženi nije bio u mogućnosti da ga rasporedi na neko drugo odgovarajuće radno mesto, a sve zbog organizacionih, ekonomskih i tehnoloških promena kod tuženog zbog kojih je postupak utvrđivanja viška zaposlenih sproveden u svemu u smislu odredbi članova 153. – 157. istog Zakona. Tužilac nije ispunjavao uslove da bude primljen u radni odnos na upražnjena radna mesta višeg menadžera aerodroma i menadžera digitalnog marketinga. Komisija koja vodila razgovor sa tužiocem ocenila je da tužilac nije ispunjavao uslove za zasnivanje radnog odnosa na tim radnim mestima, a poslovi direktora za bezbednost i usklađenost nisu bili upražnjeni, jer je ove poslove od 24.04.2017. godine obavljao drugi zaposleni kod tuženog.

Po oceni Vrhovnog suda, stanovište nižestepenih sudova zasnovano je na pravilnoj primeni materijalnog prava.

Odredbom člana 179. stav 5. tačka 1. Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 24/05 ... 13/17), propisano je da zaposlenom može da prestane radni odnos ako za to postoji opravdan razlog koji se odnosi na potrebe poslodavca i to ako usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena prestane potreba za obavljanjem određenog posla ili dođe do smanjenja obima posla. Na osnovu odredbe člana 158. stav 1. istog zakona, poslodavac je dužan da, pre otkaza ugovora o radu u smislu člana 179. stav 5. tačka 1. tog zakona, zaposlenom isplati otpremninu u skladu sa ovim članom.

U skladu sa navedenom zakonskom odredbom, uslov za otkaz od strane poslodavca je da je došlo do tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena, zbog kojih je prestala potreba za obavljanjem nekog posla kada se taj posao ukida ili je došlo do smanjenja obima posla, u kom slučaju se smanjuje broj izvršilaca na tom radnom mestu. Pravo je poslodavca da prema svojim potrebama, u cilju racionalizacije i uštede i u skladu sa svojom poslovnom politikom, samostalno odredi način na koji će organizovati proces rada i obavljanje pojedinačnih poslova.

U konkretnom slučaju, usled ekonomskih, organizacionih i tehnoloških promena kod tuženog, ukinuto je više sistemtizovanih radnih mesta, među kojima je i radno mesto tužioca - ... u organizacionoj jedinici ... – ... zbog čega je tužiocu otkazan ugovor o radu. U postupku ocene zakonitosti odluke poslodavca o prestanku radnog odnosa zaposlenom, sud ceni da li je poslodavac sproveo zakonom propisani postupak, uz poštovanje prava na zaštitu zaposlenog kome prestaje radni odnos po tom osnovu. Suprotno navodima revizije, pobijano rešenje o otkazu ugovora o radu poslodavac je doneo u zakonito sprovedenom postupku utvrđivanja viška zaposlenih, na osnovu donetog Programa u tom smislu, pri čemu tužilac nije mogao da bude raspoređen na upražnjena radna mesta, s obzirom da je tužilac za slobodna radna mesta učestvovao u postupku selekcije, te da je nakon obavljenog razgovora sa tužiocem, komisija procenila da tužilac ne ispunjava uslove i zahteve za poslove višeg ... za aeorodrom i menadžera ..., jer nema adekvatan nivo poznavanja procesa rada za ova radna mesta i iskustva u toj oblasti. Pri tom, sud ne može da ceni celishodnost Pravilnika o sistematizaciji radnih mesta i razloge zbog kojih je neko radno mesto kod poslodavca ukinuto, u smislu opravdanosti odluke o ukidanju radnog mesta na koje tužilac bio raspoređen.

Imajući u vidu da je tužiocu zakonito prestao radni odnos, neosnovan je njegov zahtev za vraćanje na rad, u smislu člana 191. stav 1. Zakona o radu.

Navodi revizije tužioca kojima ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje su bez uticaja na odlučivanje imajući u vidu da revizija ne može da se izjavi zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, u smislu odredbe člana 407. stav 2. Zakona o parničnom postupku, osim u slučaju iz člana 403. stav 2. tog zakona, što ovde nije slučaj. Osim toga, u reviziji se ponavljaju navodi koji su isticani u žalbi tužioca, koje navode od značaja za pravilnu odluku o izjavljenoj žalbi je pravilno i obrazloženo cenio drugostepeni sud

Imajući u vidu da tužilac neosnovano u reviziji ukazuje na pogrešnu primenu materijalnog prava, Vrhovni sud je, primenom odredbe člana 414. stav 1. ZPP, doneo odluku kao u izreci.

Predsednik veća – sudija

Vesna Subić, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković