Rev 12824/2023 3.19.1.26.2

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 12824/2023
25.03.2026. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dobrile Strajina, predsednika veća, Dragane Mirosavljević i Nadežde Vidić, članova veća, u vanparničnom postupku predlagača AA iz ..., BB iz ... i VV iz ..., čiji je zajednički punomoćnik Predrag Savić, advokat iz ..., protiv protivnika predlagača Grada Beograda, koga zastupa Gradsko pravobranilaštvo Beograd i krajnjeg korisnika Direkcija za građevinsko zemljište za izgradnju grada Beograda JP iz Beograda, radi određivanja naknade, odlučujući o reviziji krajnjeg korisnika izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž 21918/22 od 03.11.2022. godine, u sednici održanoj 25.03.2026. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBIJA SE, kao neosnovana, revizija krajnjeg korisnika izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž 21918/22 od 03.11.2022. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Prvog osnovnog suda u Beogradu R1 10/2022 od 29.06.2022. godine, stavom prvim izreke, određena je naknada za eksproprisano zemljište za kp .. pov. 538 m2 i kp .. pov. 59 m2 upisano u ZKUL ... KO Mirijevo pa je obavezan krajnji korisnik da svakom od predlagača na ime idealnog udela od po 1/3 isplati po 9.231.927,06 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od 29.06.2022. godine kao danom donošenja rešenja do isplate. Stavom drugim izreke, obavezan je krajnji korisnik da solidarno predlagačima isplati na ime troškova vanparničnog postupka 1.459.000,00 dinara.

Rešenjem Višeg suda u Beogradu Gž 21918/22 od 03.11.2022. godine, odbijene su kao neosnovane žalbe protivnika predlagača i krajnjeg korisnika i potvrđeno prvostepeno rešenje.

Protiv rešenja drugostepenog suda krajnji korisnik je izjavio blagovremenu reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava.

Predlagači su podneli odgovor na reviziju.

Vrhovni sud je ispitao drugostepeno rešenje primenom člana 408. u vezi člana 420 Zakona o parničnom postupku - ZPP (''Službeni glasnik RS'' br.72/11...10/23) i člana 27. stav 2. i 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku - ZVP (''Službeni glasnik RS'' br.25/82...14/22) i ocenio da je revizija neosnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju Vrhovni sud pazi po službenoj dužnosti. Revizijom se posebno ne ukazuje na druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. ZPP zbog kojih se, pod uslovima iz člana 407. stav 1. tačka 2. tog zakona taj pravni lek može izjaviti.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, na osnovu rešenja opštinskog organa Gradske opšine Zvezdara, Odeljenja za imovinsko-pravne poslove broj 463-160/06 od 17.06.2006. godine, koje je postalo pravnosnažno 20.10.2006. godine, predmetno zemljište je izuzeto iz poseda GG i preneto u javnu svojinu Grada Beograda, za potrebe Direkcije za građevinsko zemljište za izgradnju grada Beograda JP radi izgradnje saobraćajnice u ulici ..., u skladu sa Regulacionim planom naselja Mirijevo ( Sl. List grada Beograda br. 20/02). Sporazum o naknadi za eksproprisano predmetno zemljište nije postignut sa pravnim protivnikom predlagača niti je isplaćena naknada. Predlagači su 2021. godine, nakon sprovedenog ostavinskog postupka oglašeni za naslednike zaostavštine pravnog prethodnika GG. Prema proceni Poreske uprave tržišna vrednost za predmetne parcele iznosi 10.000 dinara po m2. Veštačenjem veštaka za oblast arhitekture i građevinarstva utvrđeno je da tržišna vrednost izuzetih predmetnih nepokretnosti iznosi ukupno 234.710,00 evra, odnosno 78.236,67 evra po svakom predlagaču, s obzirom na njihove idealne udele na predmetnim parcelama.

Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja, nižestepeni sudovi su obavezali krajnjeg korisnika da svakom od predlagača na ime naknade za eksproprisane katastarske parcele plati, po 9.231.927,06 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od 29.06.2022. godine kao danom donošenja rešenja do isplate u smislu člana 41. stv 2. i 42. Zakona o eksproprijaciji, prihvatajući tržišnu cenu određenu od strane sudskog veštaka za oblast arhitekture i građevinarstva.

Po oceni Vrhovnog suda, nižestepeni sudovi su pravilno primenili materijalno pravo.

Članom 41. stav 2. Zakona o eksproprijaciji („Službeni glasnik RS“ br. 53/95... 55/13 i 106/16), propisano je da se visina naknade u novcu za eksproprisanu nepokretnost određuje prema tržišnoj ceni, prema okolnostima u momentu zaključenja sporazuma o visini naknade, a ako sporazum nije postignut, prema okolnostima u vreme donošenja prvostepene odluke o naknadi. Članom 42. stav 1. ovog zakona, propisano je da se naknada za eksproprisano poljoprivredno zemljište i građevinsko zemljište određuje u novcu prema tržišnoj ceni takvog zemljišta, ako zakonom nije drugačije propisano, dok je stavom 2. određeno da procenu tržišne cene iz stava 1. ovog člana vrši organ nadležan za određivanje poreza na prenos apsolutnih prava nepokretnosti.

Imajući u vidu citirane odredbe zakona sledi da kod određivanja visine naknade u novcu za eksproprisanu nepokretnost prema tržišnoj ceni, organ nadležan za određivanje poreza na prenos apsolutnih prava na nepokretnosti ne određuje tržišnu cenu eksproprisane nepokretnosti već vrši njenu procenu (procena poreske uprave) i da ukoliko sporazum o naknadi nije postignut, naknadu za eksproprisanu nepokretnost određuje sud u vanparničnom postupku. U tom slučaju, pored procene koju je dala poreska uprava, sud je ovlašćen da izvede i druge dokaze koje učesnici predlažu ako nađe da su od značaja za određivanje visine naknade i da po potrebi odredi veštačenje (član 136. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku).

U konkretnom slučaju, sudovi su prilikom određivanja visine naknade za eksproprisane nepokretnosti cenili izveštaj Poreske uprave o proceni tržišne vrednosti predmetnih nepokretnosti, dok su visinu naknade pravilno odredili na osnovu nalaza i mišljenja sudskog veštaka, iz čega sledi da je svakom od predlagača, priznata naknada srazmerno opredeljenom udelu pravilnom primenom člana člana 41. i 42. Zakona o eksproprijaciji. Sa iznetih razloga, revizija neosnovano osporava pravilnost primene materijalnog prava.

Kako se ostalim navodima revizije osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, sa kojih razloga se revizija ne može izjaviti, isti navodi su ocenjeni kao neosnovani i bez uticaja na drugačije odlučivanje u ovoj pravnoj stavri.

Iz iznetih razloga, na osnovu člana 414. stav 1. u vezi sa članom 420. ZPP i člana 30. stav 2. ZVP odlučeno je kao u izreci.

Predsednik veća – sudija

Dobrila Strajina, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković