Rev 2119/2016 porodično pravo; lišenje roditeljskog prava

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 2119/2016
15.12.2016. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Vesne Popović, predsednika veća, Božidara Vujičića i Lidije Đukić, članova veća, u pravnoj stvari tužioca Centra za socijalni rad ''...'' u ..., koga zastupa direktor AA, protiv tužene BB iz ..., koju zastupa punomoćnik Branka Lekić Vrzić, advokat iz ..., radi delimičnog lišenja roditeljskog prava, odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž2 335/16 od 01.07.2016. godine, u sednici veća od 15.12.2016. godine, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovana revizija tužene izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž2 335/16 od 01.07.2016. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Aranđelovcu P2 16/15 od 04.03.2016. godine, u stavu 1. izreke, delimično se lišava roditeljskog prava BB iz ..., kao majka prema svojoj maloletnoj deci VV, rođenoj ... godine u ... i GG, rođenom ... godine u ... i to u odnosu na čuvanje i podizanje, vaspitanje, obrazovanje i zastupanje maloletne dece, te u odnosu na upravljanje i raspolaganje imovinom maloletne dece uz mogućnost održavanja ličnih odnosa majke i maloletne dece u kontrolisanim uslovima. U stavu 2. izreke, uređen je način održavanja ličnih odnosa između majke i maloletne dece, a kako je to bliže navedeno u tom stavu izreke prvostepene presude. U stavu 3. izreke, obavezuje se tužena kao majka da na ime svog doprinosa za izdržavanje maloletne dece plaća mesečno ukupno 6.000,00 dinara počev od 04.03.2016. godine kao dana donošenja odluke pa ubuduće, dok za to postoje zakonski uslovi tako što će taj iznos uplaćivati na račun Centra za socijalni rad u ... pod pretnjom prinudnog izvršenja, dok se tužbeni zahtev u preostalom iznosu, a do traženih ukupno 20.000,00 dinara za oboje dece, odbija kao neosnovan. U stavu 4. izreke, odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž2 335/16 od 01.07.2016. godine, u stavu 1. izreke, odbija se žalba tužene kao neosnovana i potvrđuje presuda Osnovnog suda u Aranđelovcu P2 16/15 od 04.03.2016. godine u stavu 1, 2. i obavezujućem delu stava 3. i stavu 4. izreke. U stavu 2. izreke, odbacuje se žalba tužene na istu odluku u odbijajućem delu stava 3. izreke, kao nedozvoljena.

Protiv pravnosnažne drugostepene presude tužena je blagovremeno izjavila reviziju zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava.

Ispitujući pobijanu presudu na osnovu člana 408. ZPP (''Službeni glasnik RS'' 72/11 i 55/14), Vrhovni kasacioni sud je našao da je revizija tužene neosnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti povrede postupka iz člana 374. stav 1. ZPP, a koje ukazuje revizija.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužena BB je sa ocem maloletne dece DD zasnovala vanbračnu zajednicu 2000. godine u kojoj su rođena maloletna deca i to VV .... godine i VV ... godine. U zajedničkom domaćinstvu sa njima živela je i majka oca dece. Ministarstvo unutrašnjih poslova je više puta intervenisalo prilikom nasilnih ispada oca maloletne dece u odnosu na članove porodice, a po pozivu tužene BB. Prilikom nasilnog ispada oca maloletne dece u odnosu na tuženu BB u .... godine pred decom, maloletna VV je štiteći majku, ocu nanela povrede glave. Našavši da su život i zdravlje maloletne dece ozbiljno i neposredno ugroženi grubim zanemarivanjem njihovog interesa i da postoji ozbiljna opasnost za dalje pravilno podizanje dece od strane roditelja, organ starateljstva je procenio da je potrebno hitno izdvojiti decu iz porodice zbog čega je po zahtevu tog organa rešenjem suda određena privremena mera smeštaja dece u hraniteljsku porodicu u ... gde se deca i sada nalaze. U toj porodici deca su se uspešno prilagodila i to kako u hraniteljskoj porodici, tako i u školi. Saradnja škole sa hraniteljima je dobra, hranitelji su posvećeni deci počev od njihovog izgleda jer su uredna i čista do pomoći u učenju i saradnji sa nastavnicima, saradnji sa organom starateljstva, pa su deca zdrava, napreduju u školi, imaju i vanškolske aktivnosti jer pohađaju časove plivanja, bila su na ekskurziji, letovanju, poboljšali su higijenske i kulturološke navike, pa su zadovoljna u hraniteljskoj porodici gde žele i da ostanu o čemu su se više puta u postupku izjašnjavala. Zbog zloupotrebe prava iz sadržine roditeljskog prava i grubog zanemarivanja dužnosti iz sadržine roditeljskog prava, otac DD je potpuno lišen roditeljskog prava pravnosnažnom sudskom odlukom, a izrečene su mu i mere zaštite od nasilja u porodici. Zbog toga je on napustio porodičnu zajednicu, zasnovao novu vanbračnu zajednicu iz koje očekuje rađanje deteta, ali je u međuvremenu, bez obzira na izrečenu meru zaštite od nasilja u porodicu kojoj je bio cilj da se spreči kontakt između DD i majke maloletne dece BB između njih ponovo došlo do uspostavljanja zajednice života, iz te zajednice je i rođeno maloletno dete ... godine – sin. Tužena BB sada živi u domaćinstvu zajedno sa svekrvom, odnosno majkom oca njene dece, maloletnim sinom, ostvaruje zaradu obavljajući poslove u domaćinstvima drugih lica i tako zarađuje oko 15.000,00 dinara mesečno, a dobija i pomoć u hrani, obući i odeći. Vrši opremanje nove kuće, angažuje majstore, a u cilju stvaranja uslova za boravak dece. Ostvaruje kontakte sa maloletnom decom, a ne želi da učestvuje u troškovima njihovog izdržavanja jer smatra da to treba da čini država, s obzirom da je decu od nje oduzela. Maloletna VV je sada učenica ... razreda osnovne škole, a GG učenik ... razreda osnovne škole. Tokom postupka, putem veštačenja, te izveštaja nadležnih institucija procenjivani su roditeljski kapaciteti tužene kao majke i utvrđeno je da su, usled višegodišnjeg zlostavljanja u odnosu na nju i decu, oni znatno smanjeni delom zbog straha od suočavanja sa odgovornostima koje nosi samostalno vršenje roditeljskog prava u okolnostima siromaštva, a delom i zbog neupućenosti u funkcionisanje sistema na zaštiti maloletne dece u okolnostima nasilnih ispada jer se svih prethodnih godina nije obraćala ni organima starateljstva, ni sudu, ni tužilaštvu, a u okolnostima kada je pružena pomoć u vidu pisanja tužbe zbog zaštite od nasilja u porodici tužbu je povukla, te je iz svega toga zaključeno da ona nema kapacitete da na adekvatan način zaštiti decu i sebe. Savetodavni rad koji je sa njom obavljan nije dao po navedenim pitanjima adekvatne rezultate. Kod nje inače ne postoji neki teži psihički poremećaj u smislu duševnog oboljenja, privremene duševne poremećenosti ili zaostalosti u duševnom razvoju, a što bi je sa tog aspekta kvalifikovalo nepodobnom za vršenje roditeljskog prava. Sudovi su utvrdili mesečne potrebe maloletne dece za izdržavanjem po oko 20.000,00 dinara i odredili obavezu majke da učestvuje u izdržavanju dece u skladu sa njenim mogućnostima.

Imajući u vidu napred navedeno, nižestepeni sudovi nalaze da su se stekli zakonski uslovi da se tužena delimično liši roditeljskog prava pa je tako i odlučeno uz obavezu da učestvuje u zakonskom izdržavanju maloletne dece sa iznosom od ukupno 6.000,00 dinara mesečno i uređen je način održavanja ličnih odnosa između majke i maloletne dece u kontrolisanim uslovima.

Najbolji interes maloletne dece, o kome mora da vodi računa svako u svim aktivnostima koje se tiču deteta po članu 6. stav 1. Porodičnog zakona, zahteva i da se roditelj koji nesavesno vrši prava ili dužnosti iz sadržine roditeljskog prava liši delimično roditeljskog prava ako bi se na taj način stvorili bolji uslovi za budući pravilan psihofizički razvoj maloletne dece, a u skladu sa članom 82. stav 1. istog zakona. Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizilazi da je u jednom momentu u 2012. godini stanje u porodici kada se radi o interesima maloletne dece bilo toliko teško zbog ponašanja oca i majčinog tolerisanja takvog ponašanja, da je bilo neophodno da se deca izdvoje iz te sredine i daju u hraniteljsku porodicu u .... Od tada deca su se pravilno razvijala, odnosno prilagodila su se novoj sredini i to stanje je na njih pozitivno uticalo u svakom pogledu. Pri tome, kontakt sa majkom je održavan. Maloletna deca su u uzrastu u kome mogu da shvate većinu činjenica koje su od značaja za njihov život (imaju ... i ... godina) i ona su se u postupku više puta izjašnjavala da su zadovoljna sadašnjim stanjem i čak su tražili da se kontakti sa majkom prorede što je odlukom suda ispoštovano. Deca su majci posebno zamerila što je ponovo uspostavila zajednicu života sa njihovim ocem, a što ih je očito asociralo na vreme u kome su živeli u zajednici sa njim i kada je on prema njima preduzimao aktivnosti koje su i dovele do njegovog potpunog lišenja roditeljskog prava i izricanja mera zaštita od nasilja u porodici. Sud ne ulazi u pravo majke sa kim će da živi, ali tu činjenicu mora da dovede u vezu sa najboljim interesom maloletne dece. Kada se sve navedeno ima u vidu proizilazi da su nižestepeni sudovi pravilno zaključili da su ispunjeni zakonski uslovi za delimično lišenje roditeljskog prava tužene kao majke u odnosu na maloletnu decu.

Stoji činjenica, kako je napred navedeno, a na čemu se insistira u reviziji, da je novom odlukom nižestepenih sudova (u toku trajanja parnice ranija odluka je bila ukinuta rešenjem ovog suda Rev 1435/2014 od 26.11.2014. godine) sužen obim održavanja ličnih odnosa između majke i maloletne dece – viđanja. Međutim, takav način viđanja je rezultat i želje maloletne dece, a već je navedeno da su ona takvu želju mogla relevantno i da izraze. Veštačenje koje je obavljeno u ponovnom postupku, a koje ne isključuje mogućnost da tužena vrši roditeljsko pravo nad maloletnom decom predstavlja samo jedan od više dokaza koji su izvedeni u ponovnom postupku, a pravilnom ocenom svih izvedenih dokaza sudovi su i doneli odluku koja je na zakonu zasnovana. Ne stoji ni navod iz revizije da sudovi u postupku nisu utvrdili potrebe maloletne dece i mogućnosti majke da učestvuje u njihovom zakonskom izdržavanju. Takođe, neosnovano revizija tvrdi da se ovakvom sudskom odlukom majka potpuno lišava svih prava kao roditelj kojih po zakonu može biti lišena jer je ostalo pravo održavanja ličnih odnosa sa maloletnom decom.

S obzirom da se ni ostalim navodima iz revizije ne dovodi u sumnju pravilnost nižestepenih odluka, to je i odlučeno kao u izreci na osnovu člana 414. stav 1. ZPP.

Predsednik veća sudija

Vesna Popović,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić