
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 438/2025
09.04.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Milene Rašić, predsednika veća, Gordane Kojić, Aleksandra Stepanovića, Miroljuba Tomića i Dijane Janković, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog suda Snežanom Medenicom, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog – advokata Filipa Lazića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Pančevu K br.291/23 od 16.10.2024. godine i Višeg suda u Pančevu Kž1 br.297/24 od 15.01.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 09. aprila 2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA – advokata Filipa Lazića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Pančevu K br.291/23 od 16.10.2024. godine i Višeg suda u Pančevu Kž1 br.297/24 od 15.01.2025. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Pančevu K br.291/23 od 16.10.2024. godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika, za koje delo mu je izrečena uslovna osuda, tako što mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od deset meseci i istovremeno određeno da se ova kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od dve godine od dana pravnosnažnosti presude ne izvrši novo krivično delo.
Okrivljeni je obavezan da naknadi troškove krivičnog postupka, o čijoj će visini biti odlučeno posebnim rešenjem.
Oštećena BB (ranije ...) upućena je na parnični postupak, radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva.
Presudom Višeg suda u Pančevu Kž1 br.297/24 od 15.01.2025. godine odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenog AA – advokata Filipa Lazića, a presuda Osnovnog suda u Pančevu K br.291/23 od 16.10.2024. godine, potvrđena.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda, zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog AA – advokat Filip Lazić, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, i povrede „ljudskog prava okrivljenog“ iz člana 485. stav 1. tačka 3) ZKP, s tim što iz obrazloženja proizilazi da ukazuje na bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 11) ZKP i iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP, te na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu ocenu dokaza, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji zahtev i preinači pobijane presude, tako što će okrivljenog osloboditi od optužbe, ili da pobijane presude ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.
Vrhovni sud je u sednici veća, ispitujući zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog u smislu odredbi člana 487. Zakonika o krivičnom postupku, ocenio da zahtev valja odbaciti, iz sledećih razloga:
Odredbom člana 484. ZKP propisano je da se u zahtevu za zaštitu zakonitosti mora navesti razlog za njegovo podnošenje (član 485. stav 1. ZKP). Kada se zahtev podnosi zbog povrede zakona (član 485. stav 1. tačka 1) ZKP) okrivljeni preko svog branioca, a i sam branilac koji u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje može preduzeti okrivljeni (član 71. tačka 5) ZKP), takav zahtev može podneti samo iz razloga propisanih odredbom člana 485. stav 4. ZKP, dakle ograničeno je pravo okrivljenog i njegovog branioca na podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti u pogledu razloga zbog kojih mogu podneti ovaj vanredni pravni lek i to taksativnim nabrajanjem povreda zakona koje su učinjene u prvostepenom postupku i u postupku pred apelacionim odnosno drugostepenim sudom i to zbog povreda odredaba člana 74, člana 438. stav 1. tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1), člana 439. tačka 1) do 3) i člana 441. stav 3. i 4. ZKP.
Odredbom člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP propisano je da će Vrhovni sud u sednici veća rešenjem odbaciti zahtev za zaštitu zakonitosti, ako je nedozvoljen (član 482. stav 2, član 483. i član 485. stav 4. ZKP).
Branilac okrivljenog AA – advokat Filip Lazić, u uvodu zahteva za zaštitu zakonitosti, kao razlog podnošenja, ističe povredu zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, koja je opšteg karaktera, ne navodeći konkretno o kojoj povredi krivičnog zakona se radi, a u obrazloženju zahteva, s tim u vezi, ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 11) ZKP, isticanjem da je izreka presude nerazumljiva, jer se ne navodi član 25. KZ, pa ostaje nejasno koji stepen krivice je navodno ostvaren kod okrivljenog, kao i na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP, ukazivanjem da izreka pobijane presude protivrečna samoj sebi i razlozima presude.
Pored toga, u obrazloženju zahteva branilac okrivljenog ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu ocenu dokaza, isticanjem da u toku postupka nije dokazano da je okrivljeni preduzeo bilo kakav protivpravan napad prema oštećenoj, uz sopstveni zaključak da je pravnosnažna presuda zasnovana na iskazu oštećene, iako je isti u suprotnosti sa svim ostalim izvedenim dokazima u toku postupka, te da ni prvostepeni, a ni drugostepeni sud nisu razmotrili mogućnost postupanja okrivljenog u nužnoj odbrani i da je oštećena takođe izvršila napad na okrivljenog.
Kako bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 11) ZKP i iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP, te pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, odnosno povreda člana 440. ZKP u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP ne predstavljaju dozvoljene razloge za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka okrivljenima preko branilaca, to je Vrhovni sud zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog u ovom delu odbacio kao nedozvoljen.
U podnetom zahtevu, branilac ističe i povredu zakona iz člana 485. stav 1. tačka 3) ZKP i stim u vezi navodi da je pobijanim presudama povređeno ljudsko pravo okrivljenog zagarantovano Ustavom RS i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Kada se zahtev za zaštitu zakonitosti podnosi iz razloga propisanih odredbom člana 485. stav 1. tačka 3) ZKP, to se prema odredbi člana 484. ZKP, uz zahtev mora dostaviti i odluka Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava kojim je utvrđena povreda ljudskog prava i slobode okrivljenog ili drugog učesnika u postupku, a koje je zajemčeno Ustavom ili Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i dodatnim protokolima.
Imajući u vidu da u konkretnom slučaju podnosilac zahteva za zaštitu zakonitosti uz zahtev nije dostavio odluku Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava, to je Vrhovni sud našao da u pogledu ove povrede zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog nema propisan sadržaj.
Sa svega izloženog, a na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi člana 485. stav 4. ZKP, u delu u kojem je zahtev odbačen kao nedozvoljen, a na osnovu člana 487. stav 1. tačka 3) u vezi člana 484. ZKP, u delu u kojem je zahtev odbačen, jer nema zakonom propisan sadržaj, doneta je odluka kao u izreci.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Snežana Medenica, s.r. Milena Rašić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković