Rev 12324/2024 3.1.2.7.3.1

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 12324/2024
03.04.2025. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Vesne Subić, predsednika veća, Zorana Hadžića i dr Ilije Zindovića, članova veća, u parnici tužilje AA iz ..., ..., koju zastupa punomoćnik Mihajlo Karanović, advokat iz ..., protiv tuženih BB i VV, obe iz ..., koje zastupa punomoćnik Snežana Zafirska Kitić, advokat iz ..., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužilje izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž 2287/2023 od 06.10.2023. godine, u sednici održanoj 03.04.2025. godine, doneo je

R E Š E NJ E

UKIDA SE presuda Apelacionog suda u Nišu Gž 2287/2023 od 06.10.2023. godine, i predmet VRAĆA drugostepenom sudu, na ponovno odlučivanje o žalbi tuženih.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Nišu P 19770/2021 od 27.01.2023. godine, delimično je usvojen tužbeni zahtev tužilje AA iz ..., pa su obavezane tužene BB i VV, obe iz ..., da tužilji na ime naknade materijalne štete zbog preoravanja i uništavanja zasađenih jagoda plate iznos od 83.247,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do konačne isplate, a deo tužbenog zahteva tužilje da joj se isplati veći iznos od dosuđenih 83.247,00 dinara do traženih 576.500,00 dinara, sa traženom zakonskom zateznom kamatom je odbijen, kao neosnovan; obavezane su tužene da tužilji, na ime troškova parničnog postupka, isplate iznos od 198.630,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od dana izvršnosti presude.

Presudom Apelacionog suda u Nišu Gž 2287/2023 od 06.10.2023. godine preinačena je presuda Osnovnog suda u Nišu P 19770/2021 od 27.01.2023. godine u usvajajućem delu stava prvog i u stavu drugom izreke, tako što je odbijen tužbeni zahtev kojim je tužilja tražila da sud obaveže tužene da joj na ime naknade materijalne štete zbog preoravanja i uništavanja zasađenih jagoda plate iznos od 83.247,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do konačne isplate i obavezana je tužilja da solidarno nadoknadi tuženima troškove parničnog postupka u iznosu od 245.960,00 dinara.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužilja je blagovremeno izjavila reviziju, iz svih zakonskih razloga zbog kojih se revizija može izjaviti.

Vrhovni sud je, prethodno ocenjujući dozvoljenost revizije, zaključio da je revizija dozvoljena u smislu člana 403. stav 2. tačka 2. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br. 72/11...10/23).

Ispitujći pobijanu presudu, na osnovu ovlašćenja iz člana 408. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je utvrdio da je revizija tužilje osnovana.

U postupku je utvrđeno da je pravni prethodnik tuženih, sada pok., GG, bivša iz ..., u svojstvu zakupodavca, zaključula sa tužiljom, kao zakupcem, usmeni ugovor o zakupu dela kp.br. 2750 ... u površini od 10 ari, bez naknade. Ugovor je zaključen krajem 2012. godine, a tužilja je na parceli prve godine gajila kukuruz i pasulj, a druge godine je sejala žito. Nakon toga, zasadila je jagode, i to ukupno 2.000 sadnica i za to je dobila saglasnost pok. GG. Jula meseca 2015. godine obijena je porodična kuća pok. GG, kojom prilikom je ukraden motokultivator, a polovinom avgusta 2015. godine ona je obaveštena od policije da su učinioci ovog dela otkriveni, a da je jedan od njih tužiljin sin. Odmah nakon toga pok. GG je tužilji otkazala ugovor o zakupu. Dana 24.10.2015. godine pok. GG i njen suprug DD su nekim sredstvom isprskali jagode koje su se nalazile na navedenoj parceli, pri čemu su jagode tada bile u odličnom stanju. Nalazom i mišljenjem veštaka poljoprivredne struke utvrđena je ukupna izgubljena dobit za jednu godinu u iznosu od 83.247,00 dinara. Prema navodima pok. GG i sadašnjih tuženih, tužilji nikada nije data saglasnost za sađenje jagoda na navedenoj parceli.

Na osnovu ovako utvrđenih činjenica prvostepeni sud je zaključio da su jagode, koje je tužilja zasadila, uništene štetnom radnjom od strane pok. GG i da postoji uzročno posledična veza između samog štetnog događaja, odnosno prskanja jagoda od strane pok. GG i nastale štete, uništenih zasađenih jagoda, te da pok. GG ničim nije dokazala da uzrok nastale štete nije prskanje jagoda, odnosno preduzeta štetna radnja od strane nje i njenog supruga. Pored činjenice što je tužilji otkazan ugovor o korišćenju parcele kp.br. 2750 KO ..., sada pok. GGnije smela da pribegne samovlašću i svojom radnjom nanese štetu tužilji. Zato je prvostepeni sud, primenjujući odredbe člana 154. i člana 155. Zakona o obligacionim odnosima obavezao tužene da tužilji naknade štetu utvrđenu nalazom i mišljenjem veštaka poljoprivredne struke.

Odlučujući o žalbi tuženih drugostepeni sud je zaključio da je tužbeni zahtev neosnovan, pa je prvostepenu presudu preinačio i odbio tužbeni zahtev u dosuđenom iznosu od 83.247,00 dinara. Drugostepeni sud smatra da je u konkretnom slučaju, prvostepena presuda zasnovana na pogrešnom zaključku prvostepenog suda zasnovanom na iskazu tužilje u pogledu vremena kada je zasadila jagode i površine na kojoj su jagode zasađene. Takođe, drugostepeni sud je zaključio da pok. GG nije dala saglasnost tužilji za sađenje jagoda na parceli, da nema samovlašća u radnjama pok. GG, jer je ona otkazala ugovor o zakupu tužilji i izvršila je prskanje svoje parcele na kojoj se nalazio zasad jagoda.

Vrhovni sud smatra da se osnovano revizijom tužilje ukazuje da je drugostepeni sud, na osnovu drugačije ocene iskaza parničnih stranaka u odnosu na prvostepeni sud doneo pobijanu presudu, a što nije mogao da učini bez zakazivanja rasprave pred drugostepenim sudom.

Odredbom člana 383. stav 1. Zakona o parničnom postupku propisano je da drugostepeni sud odlučuje o žalbi po pravilu bez rasprave. Prema članu 394. istog zakona drugostepeni sud će presudom preinačiti drugostepenu presudu ako je na osnovu rasprave utvrdio drugačije činjenično stanje nego što je ono u prvostepenoj presudi, ako je prvostepeni sud pogrešno ocenio isprave ili posredno izvedene dokaze, a odluka prvostepenog suda je zasnovana isključivo na tim dokazima, ako je prvostepeni sud iz činjenica koje je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica na kojima je zasnovana presuda, ako smatra da je činjenično stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvrđeno, ali da je prvostepeni sud pogrešno primenio materijalno pravo.

Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da drugostpeni sud nije u mogućnosti da drugačije ceni dokaze izvedene pred prvostepenim sudom radi preinačenja prvostepene presude. Ako ne prihvati ocenu dokaza prvostepenog suda i smatra da je zbog toga činjenično stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno, drugostepeni sud je dužan da sam, na održanoj raspravi ponovo izvede dokaze.

U konkretnom slučaju pobijana presuda drugostepenog suda doneta je u sednici veća, tako što je drugostepeni sud drugačije cenio iskaze parničnih stranaka, izvodeći zaključak da pravni prethodnik tuženih nije dao saglasnost tužilji da sadi jagode na navedenoj parceli, te da je prvostepena presuda zasnovana na pogrešnom zaključku o prihvatanju iskaza tužilje. Pošto je prvostepeni sud činjenično stanje utvrdio na osnovu neposredno izvedenih dokaza, onda nema uslova za preinačenje prvostepene presude u sednici veća, drugačijom ocenom tih istih dokaza, već je drugostepeni sud bio dužan da zakaže raspravu na kojoj će, ponovnim izvođenjem dokaza i saslušanjem parničnih stranaka da utvrdi bitne činjenice za pravilno odlučivanje o tužbenom zahtevu. Drugostepeni sud nije tako postupio, a morao je to da učini, imajući u vidu i činjenicu da je u ovom predmetu već jedanput bila doneta prvostepena presuda, koju je apelacioni sud ukinuo.

Iz navedenih razloga primena materijalnog prava nije mogla biti ocenjena, pa je presuda drugostepenog suda ukinuta.

U ponovnom postupku drugostepeni sud će postupiti po primedbama iz ovog rešenja, zakazati raspravu pred drugostepenim sudom i ponovno izvesti dokaze iz prvostepenog postupka, te neposredno izvesti dokaz saslušanjem parničnih stranaka, kako bi imao mogućnost da te dokaze oceni na drugačiji način u odnosu na prvostepeni sud, i da pravilnom primenom materijalnog prava donese novu i zakonitu odluku.

Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci rešenja, primenom odredbe člana 416. stav 2. Zakona o parničnom postupku.

Pedsednik veća-sudija

Vesna Subić,s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković