Przz 4/2023 2.5.29.1; zahtev za zaštitu zakonitosti

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Przz 4/2023
22.05.2023. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Džakula, predsednika veća, Jelene Ivanović, Miroljuba Tomića, Tatjane Vuković i Svetlane Tomić Jokić, članova veća, sa savetnikom Gordanom Vojnović, kao zapisničarem, rešavajući po zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA iz ..., sa boravištem u ..., advokata Dušana I. Kliska iz ..., podnetom protiv pravnosnažne presude Prekršajnog suda u Senti – Odeljenje u Kanjiži II-4 Pr 871/20 od 21.09.2022. godine i presude Prekršajnog apelacionog suda – Odeljenje u Novom Sadu III-308 Prž 22100/22 od 17.01.2023. godine, u predmetu prekršaja, u nejavnoj sednici veća održanoj dana 22.05.2023. godine, doneo je

R E Š E NJ E

Zahtev se ODBACUJE.

O b r a z l o ž e nj e

Branilac okrivljenog AA sa prebivalištem u ..., advokat Dušana I. Klisko je, dana 07.03.2023. godine, Vrhovnom kasacionom sudu podneo zahtev za zaštitu zakonitosti protiv presude Prekršajnog suda u Senti – Odeljenje u Kanjiži II-4 Pr 871/20 od 21.09.2022. godine i presude Prekršajnog apelacionog suda – Odeljenje u Novom Sadu III-308 Prž 22100/22 od 17.01.2023. godine, uz koji nije priložio pobijane presude.

U postupku prethodnog ispitivanja podnetog zahteva Vrhovni sud je našao da je zahtev nedozvoljen.

Odredbom člana 285. stav 1. Zakona o prekršajima (''Službeni glasnik RS'' broj 65/13, 13/16, 98/16 - odluka US, 91/19 - dr. zakon, 91/19), propisano je da se protiv pravnosnažne presude može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti ako je: 1) povređen zakon ili drugi propis o prekršaju; 2) primenjen zakon za koji je odlukom Ustavnog suda utvrđeno da nije u saglasnosti sa ustavom, opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima. Stavom 2. istog člana je propisano da zahtev za zaštitu zakonitosti podiže Republički javni tužilac u roku od tri meseca od dana dostavljanja presude.

Na osnovu citiranog propisa ovlašćenje za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti ima samo Republički javni tužilac, a takvo ovlašćenje nijednom zakonskom odredbom nije dato drugim procesnim subjektima.

Kako su u konkretnom slučaju zahtev za zaštitu zakonitosti podneo branilac okrivljenog, a ne Vrhovni javni tužilac, to je Vrhovni sud našao da je zahtev podnet od strane neovlašćenog lica, pa je na osnovu člana 285. stav 2. Zakona o prekršajima odlučio kao u dispozitivu ovog rešenja.

REŠENO U VRHOVNOM SUDU

Zapisničar                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                     Predsednik veća – sudija

Gordana Vojnović,s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                              Gordana Džakula,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić