Rž1 r 1/2022 1.6.6.7; pravni lekovi za ubrzanje postupka

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rž1k, Rž1kp, Rž1g, Rž1r, Rž1gp, Rž1 u, Rž1up 1/2022
17.01.2022. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, predsednik suda sudija Jasmina Vasović, u predmetu predlagača AA iz ..., selo ..., čiji je punomoćnik Miloš Č. Korićanin, advokat iz ..., radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, odlučujući o žalbi predlagača izjavljenoj protiv rešenja Apelacionog suda u Kragujevcu R4r 11/21 od 01.12.2021. godine, doneo je 17.01.2022. godine

R E Š E NJ E

ODBIJA SE kao neosnovana žalba predlagača i potvrđuje rešenje Apelacionog suda u Kragujevcu R4r 11/21 od 01.12.2021. godine.

ODBIJA SE kao neosnovan zahtev predlagača za naknadu troškova postupka.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Apelacionog suda u Kragujevcu R4r 11/21 od 01.12.2021. godine, stavom prvim izreke, odbijen je prigovor predlagača kojim je tražio da se utvrdi povreda prava na suđenje u razumnom roku u predmetu Gž1 2355/21 Apelacionog suda u Kragujevcu (predmet Osnovnog suda u Kraljevu P1 1287/18). Stavom drugim izreke odbijen je zahtev predlagača za naknadu troškova postupka.

Protiv navedenog rešenja predlagač je, preko punomoćnika, izjavio žalbu iz svih zakonom predviđenih razloga. Naveo je da Apelacioni sud u Kragujevcu prilikom donošenja odluke nije pravilno ocenio sve činioce koji utiču na ocenu dužine trajanja postupka, s obzirom da se radi o hitnom postupku koji traje preko tri godine. Predložio je da Vrhovni kasacioni sud usvoji žalbu, ukine ili preinači prvostepeno rešenje i usvoji prigovor radi ubrzanja postupka, te da obaveže Republiku Srbiju da mu naknadi troškove postupka.

Odlučujući o žalbi predlagača, na osnovu odredaba čl. 16, 18. i 20. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“ br. 40/15) i člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku („Službeni glasnik SRS“ br. 25/82... „Službeni glasnik RS“ br. 106/15), Vrhovni kasacioni sud je ispitao pobijano rešenje primenom člana 387. u vezi člana 402. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br. 72/11, sa izmenama) i zaključio da žalba nije osnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tač. 1, 2, 3, 5, 7. i 9. Zakona o parničnom postupku, na koju drugostepeni sud pazi po službenoj dužnosti.

Iz spisa predmeta Apelacionog suda u Kragujevcu R4r 11/21 utvrđeno je da je postupak u predmetu Osnovnog suda u Kraljevu P1 1287/18 iniciran podnošenjem tužbe tužioca AA (ovde predlagača), radi naknade štete, protiv tuženog JP „Pošta Srbije“ Beograd, Regionalna radna jedinica „Kraljevo, Čačak“ iz Kraljeva, dana 20.11.2018. godine. Tuženi je 27.12.2018. godine dostavio prvostepenom sudu odgovor na tužbu, pa je pripremno ročište zakazano za 07.06.2019. godine. Do donošenja prvostepene presude P1 1287/18 od 07.06.2021. godine zakazano je ukupno 6 ročišta, od čega su 4 održana i na njima su izvedeni dokazi saslušanjem parničnih stranaka i svedoka, izvršeno je veštačenje od strane veštaka ekonomske-finansijske struke i pročitani su pisani dokazi. Ročište zakazano za 30.03.2021. godine nije održano jer veštak nije izradio nalaz i mišljenje, a ročište zakazano za 09.04.2020. godine je odloženo zbog proglašenja vanrednog stanja 15.03.2020. godine. Protiv navedene prvostepene presude i tužilac i tuženi su izjavili žalbe, pa su spisi predmeta dostavljeni Apelacionom sudu u Kragujevcu 17.08.2021. godine i zavedeni pod brojem Gž1 2355/21. Postupajući sudija je u svom izjašljenju naveo da će predmet biti rešen u zakonom propisanom roku.

Prema članu 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, svako ima pravo da mu nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i optužbama protiv njega.

Članom 4. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, propisano je da se pri odlučivanju o pravnim sredstvima kojim se štiti pravo na suđenje u razumnom roku uvažavaju sve okolnosti predmetnog suđenja, pre svega složenost činjeničnih i pravnih pitanja, celokupno trajanje postupka i postupanje suda, javnog tužilaštva ili drugog državnog organa, priroda ili vrsta predmeta suđenja ili istrage, značaja predmeta suđenja ili istrage po stranku, ponašanje stranke tokom postupka, posebno poštovanje procesnih prava i obaveza, zatim poštovanje redosleda rešavanja predmeta i zakonski rokovi za zakazivanje ročišta i glavnog pretresa i izradu odluke.

Ocenjujući činjenice i okolnosti od značaja za donošenje odluke, složenost činjeničnih i pravnih pitanja u predmetu Apelacionog suda u Kragujevcu Gž1 2355/21, ponašanje stranaka u postupku, postupanje suda koji vodi postupak, kao i prirodu zahteva, odnosno značaj predmeta spora za podnosioca, kao i ostale činioce koji utiču na ocenu dužine trajanja postupka, Vrhovni kasacioni sud nalazi da je pravilno postupio sudija Apelacionog suda u Kragujevcu kada je odbio prigovor predlagača radi ubrzavanja postupka u predmetu tog suda Gž1 2355/21. Naime, od iniciranja postupka (20.11.2018. godine) do donošenja prvostepene presude (07.06.2021. godine) protekao je period od dve godine i 7 meseci. Postupak pred drugostepenim sudom počeo je dostavljanjem spisa predmeta Apelacionom sudu u Kragujevcu 17.08.2021. godine, a prigovor radi ubrzavanja postupka u predmetu tog suda Gž1 2355/21 podnet je 14.10.2021. godine, što znači da je postupak pred drugostepenim sudom trajao nepuna dva meseca, pa se ne može govoriti o nerazumno dugom trajanju postupka i nedelotvornom postupanju suda.

Vrhovni kasacioni sud u svojoj praksi primenjuje stanovište Evropskog suda za ljudska prava da se radni sporovi moraju rešavati sa posebnom ekspeditivnošću ukoliko se odnose na prestanak radnog odnosa, isplatu zarade ili radni i profesionalni status podnosioca koji dovodi do njegove egzistencijalne ugroženosti. Iz prigovora i žalbe proizilazi da je (ovde predlagač) AA u svojstvu tužioca podneo tužbu protiv tužene JP „Pošta Srbije“ Beograd, Regionalna radna jedinica „Kraljevo, Čačak“ iz Kraljeva (kao poslodavca), zbog neisplaćenog dodatka na platu na ime prekovremenog rada. U konkretnom slučaju, predmet spora nije ostvarivanje prava na zaradu, već utvrđivanje iznosa uvećane zarade, pa ne postoji neizvesnost u pogledu priznatog prava na isplatu zarade. Činjenice vezane za isplatu razlike zarade navedene u prigovoru i žalbi, po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda, ne ukazuju na egzistencijalnu ugroženost predlagača zbog koje bi predmet Gža 2355/21 trebalo prioritetno rešavati.

Sa izloženog, primenom odredbe člana 18. stav 2. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, odlučeno je kao u stavu prvom izreke.

Vrhovni kasacioni sud je odbio i zahtev predlagača za naknadu troškova postupka primenom odredbe člana 153. stav 1. Zakona o parničnom postupku u vezi sa članom 30. Zakona o vanparničnom postupku, imajući u vidu da predlagač nije uspeo u postupku po žalbi, zbog čega je odlučeno kao u stavu drugom izreke.

Predsednik

Vrhovnog kasacionog suda

Jasmina Vasović, s.r.

POUKA O PRAVNOM LEKU:

Protiv ovog rešenja nije dozvoljena žalba

u smislu člana 21. Zakona o zaštiti prava

na suđenje u razumnom roku

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić