Rev 10083/2024 3.19.2.2.5.2

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 10083/2024
21.05.2024. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića i Marije Terzić, članova veća, u vanparničnom predmetu predlagača AA iz ..., čiji je punomoćnik Dane Lužajić, advokat iz ..., protiv protivnika predlagača Grada Zrenjanina, koga zastupa zakonski zastupnik Pravobranilaštvo Grada Zrenjanina, radi određivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost, odlučujući o reviziji predlagača izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Zrenjaninu Gž 1862/23 od 17.01.2024. godine, u sednici održanoj 21.05.2024. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBIJA SE, kao neosnovana, revizija predlagača izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Zrenjaninu Gž 1862/23 od 17.01.2024. godine.

ODBIJA SE zahtev protivnika predlagača za naknadu troškova odgovora na reviziju.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Osnovnog suda u Zrenjaninu R1 32/23 od 19.09.2023. godine, stavom prvim izreke, taj sud se oglasio apsolutno nenadležnim za postupanje po predlogu predlagača od 07.03.2018. godine, da Osnovni sud u Zrenjaninu utvrdi pravičnu naknadu za eksproprisano zemljište u iznosu od 24.228.000,00 dinara i u iznosu od 480.000,00 dinara po osnovu naknade za zasade i obaveže protivnika predlagača da predlagaču na ime pravične naknade za eksproprisanu nepokretnost plati iznos od 24.228.000,00 dinara, kao i iznos od 480.000,00 dinara na ime zasada, sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate, te da se protivnik predlagača obaveže da predlagaču plati troškove spora, ukinute su sve sprovedene radnje u postupku, pa je predlog za pokretanje vanparničnog postupka odbačen. Stavom drugim izreke, obavezan je predlagač da protivniku predlagača na ime troškova vanparničnog postupka plati iznos od 537.750,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti do isplate.

Viši sud u Zrenjaninu je, rešenjem Gž 1862/23 od 17.01.2024. godine, stavom prvim izreke, žalbu odbio i potvrdio rešenje Osnovnog suda u Zrenjaninu R1 32/23 od 19.09.2023. godine. Stavom drugim izreke, odbijen je zahtev predlagača za dosuđivanje troškova žalbenog postupka.

Protiv rešenja drugostepenog suda kojim je postupak pravnosnažno okončan, predlagač je blagovremeno izjavila reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava.

Protivnik predlagača je dostavio odgovor na reviziju predlagača, zahtevajući naknadu troškova za sastav tog odgovora.

Vrhovni sud je ispitao pobijanu odluku, primenom odredbe člana 408, u vezi člana 420. stav 1. i 6. Zakona o parničnom postupku (''Službeni glasnik RS'', br. 72/11 ... 18/20), odredbe člana 92. Zakona o uređenju sudova (''Službeni glasnik RS'', br. 10/23) i odredbe člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku („Službeni glasnik SRS“, br. 25/82 i 48/88 i „Službeni glasnik RS“, br. 46/95... 14/2022) i utvrdio da revizija nije osnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. Zakona o parničnom postupku, na koju Vrhovni sud pazi po službenoj dužnosti.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, predlagač je 07.03.2018. godine, vanparničnom sudu podnela predlog za određivanje naknade za eksproprisane nepokretnosti, vlasništvo BB, biv.iz ..., koje su, njenom pravnom prethodniku (BB) eksproprisane rešenjem SO Zrenjanin br. 05/1-74/19 od 20.03.1965. godine. Uz predlog je priloženo navedeno rešenje iz čijeg sadržaja sledi da je doneto povodom predloga Javnog pravobranioca Opštine Zrenjanin U br. 95 od 15.03.1965. godine, da se izvrši eksproprijacija nekretnina privatnog vlasništva u korist opštenarodne imovine a za potrebe stambene izgradnje, pa je, rešenjem, usvojen predlog Javnog pravobranioca Opštine Zrenjanin da se u korist opštenarodne imovine a za potrebe stambene izgradnje eksproprišu nekretnine privatnog vlasništva upisane u Zrenjanin III, kat.br. 8129/1 u površini od 9.520 m2. Opšti interes utvrđen je rešenjem SO Zrenjanin br. 01-21517 od 28.12.1963. godine. Rešenje je doneto na osnovu člana 13. Ustavnog Zakona o sprovođenju Ustava, člana 1, 27, 33. Zakona o eksproprijaciji, člana 201, 205, 210. Zakona o opštem upravnom postupku, tako što naknadu za eksproprisane nepokretnosti utvrđuju u posebnom postupku Opštinska komisija za eksproprijaciju shodno članu 58. Zakona o eksproprijaciji. U predlogu za određivanje naknade za eksproprisane nepokretnosti, od 07.03.2018. godine, predlagač navodi da njenom pravnom prethodniku (BB biv. iz ...), nije isplaćena naknada za oduzetu nepokretnost.

Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja, nižestepeni sudovi su zaključili da je sud apsolutno nenadležan za postupanje po predlogu od 07.03.2018. godine, na osnovu odredbe člana 2. tačka 29. Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju (''Službeni glasnik RS'', br. 72/2011 ... 153/2020), imajući u vidu da se na osnovu te odredbe Zakona naknada za zemljište koje je eksproprisano na osnovu tada važećeg Zakona o eksproprijaciji (''Službeni list FNRJ'', br. 12/57 i 53/62), može utvrditi samo u postupku propisanom Zakonom o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju, koji, kao lex specialis, ima primat u primeni i derogira primenu Zakona o vanparničnom postupku, kao opšteg zakona, pa je predlog odbačen primenom odredbe člana 16. stav 2. Zakona o parničnom postupku, u vezi člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku.

Po oceni Vrhovnog suda, nižestepeni sudovi su pravilno primenili materijalno pravo.

Odredbom člana 1. Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju (''Službeni glasnik RS'', br. 72/2011 ... 153/2020), propisano je da se tim Zakonom uređuju uslovi, način i postupak vraćanja oduzete imovine i obeštećenja za oduzetu imovinu na teritoriji Republike Srbije, primenom propisa o agrarnoj reformi, nacionalizaciji, sekvestraciji, kao i drugih propisa, na osnovu akata o podržavljenju posle 09. marta 1945. godine, oduzete od fizičkih i određenih pravnih lica i prenesene u opštenarodnu državnu, društvenu ili zadružnu svojinu (u daljem tekstu: vraćanje imovine). Pravo na vraćanje imovine, po odredbama ovog Zakona, može se ostvariti za imovinu oduzetu primenom propisa, između ostalog, pod tačkom 29. Osnovnog Zakona o eksproprijaciji (''Službeni list FNRJ'', br. 28/47, 12/57 i 53/62 i ''Službeni list SFRJ'', br. 13/65, 5/68, 7/68 i 11/68). Predmet vraćanja propisan je u odredbi člana 15. tog Zakona, tako što su predmet vraćanja podržavljene nepokretnosti: građevinsko zemljište, poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, stambene i poslovne zgrade, stanovi i poslovne prostorije i drugi objekti koji postoje na dan stupanja na snagu ovog Zakona (stav 2.). Postupak za vraćanje imovine i obeštećenje propisan je odredbama članova 39.-50. Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju.

Zakon o eksproprijaciji (''Službeni list FNRJ'', br. 12/57 i 53/62 i ''Službeni list SFRJ'', br. 13/65, 5/68, 7/68 i 11/68), u odredbi člana 1. propisuje da se nepokretnost može eksproprisati kad je to potrebno radi izgradnje privrednih, stambenih, komunalnih, zdravstvenih, prosvetnih i kuluturnih objekata, objekata narodne odbrane i drugih objekata od opšteg intresa (stav 1.). Nepokretnost se može eksproprisati i kad je to potrebno radi izvođenja drugih radova od opšteg interesa (stav 2.). Eksproprijacija kompleksa zemljišta za potrebe stambene i komunalne izgradnje propisana je u odredbi člana 55. Zakona o eksproprijaciji, tako što je za potrebe stambene i komunalne izgradnje i za upravljanje zemljištem za te potrebe, moguća eksproprijacija kompleksa zemljišta.

U konkretnom slučaju, iz sadržaja rešenja o eksproprijaciji, na osnovu koga predlagač traži određivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost, vidi se da je doneto na predlog Javnog pravobranioca Opštine Zrenjanin da se izvrši eksproprijacija nekretnina privatnog vlasništva u korist opštenarodne imovine a za potrebe stambene izgradnje, na osnovu Zakona o eksproprijaciji, objavljenog u (''Službenom listu FNRJ'', br. 12/57 i 53/62 i ''Službenom listu SFRJ'', br. 13/65, 5/68, 7/68 i 11/68).

Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju, u odredbi člana 2.tačka 29.propisuje da se pravo na vraćanje imovine po odredbama tog Zakona, može ostvariti za imovinu koja je oduzeta primenom propisa o eksproprijaciji koji su objavljeni u gore navedenim službenim listovima FNRJ, a to su osnovni Zakon o eksproprijaciji koji je objavljen u (''Službenom listu FNRJ'', br. 28/47) i Zakon o eksproprijaciji objavljen u (''Službenom listu FNRJ'', br. 12/57 i 53/62 i ''Službeni list SFRJ'', br. 13/65, 5/68, 7/68 i 11/68). Pošto je Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju lex specialis u odnosu na Zakon o vanparničnom postupku, sledi da su nižestepeni sudovi pravilno predlog predlagača za određivanje naknade za eksproprisano zemljište odbacili, primenom odredbe člana 16. stav 2. Zakona o parničnom postupku, imajući u vidu da je nadležni organ po zahtevu za vraćanje imovine, Agencija, kao javna agencija, preko područnih jedinica u skladu sa članom 40. stav 1. Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju, na osnovu zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak.

Na osnovu odredbe člana 414. stav 1., u vezi člana 420. stav 6. Zakona o parničnom postupku i člana 30. Zakona o vanparničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu prvom izreke.

Protivniku predlagača trošak angažovanja pravobranioca za sastav odgovora na reviziju nije bio potreban u smislu odredbe člana 154. Zakona o parničnom postupku.

Na osnovu odredbe člana 165. stav 1. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu drugom izreke.

Predsednik veća - sudija

Gordana Komnenić,s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković