Rev 13759/2024 3.1.3.1

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 13759/2024
28.03.2025. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Jelice Bojanić Kerkez, predsednika veća, Radoslave Mađarov i Jasmine Simović, članova veća, u parnici tužilaca AA iz ..., BB, VV i GG, svih iz sela ..., Opština ..., čiji je zajednički punomoćnik Dragan Radulović, advokat iz ..., protiv tuženog DD iz ..., čiji je punomoćnik Vladimir Milanović, advokat iz ..., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 1799/23 od 03.10.2023. godine, u sednici održanoj 28.03.2025. godine, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovana revizija tuženog izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 1799/23 od 03.10.2023. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 1799/23 od 03.10.2023. godine, nakon održane rasprave pred drugostepenim sudom, stavom prvim izreke, ukinuta je presuda Osnovnog suda u Jagodini P 2799/21 od 20.12.2021. godine, u delu stava prvog izreke kojim je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtev tužilaca da se utvrdi prema tuženom da nepokretnosti kp. br. .., zemljište uz zgradu 0.02,95 ari, kp. br. .. zemljište uz zgradu 0.02,04 ari i zemljište pod delom zgrade 0.00,58 ari, sve u KO ..., ukupne površine 5,58 ari, predstavljaju zaostavštinu sada pokojnog GG, bivšeg iz ... i u stavu četvrtom izreke. Stavom drugim izreke, usvojen je tužbeni zahtev i utvrđeno da nepokretnosti kp. br. .., zemljište uz zgradu 0.02,96 ari, kp. br. .. zemljište uz zgradu 0.02,04 ari i zemljište pod delom zgrade 0.00,58 ari, sve KO ..., ukupne površine 5,58 ari, predstavljaju zaostavštinu sada pokojnog GG, bivšeg iz ..., preminulog ...2004. godine u ... . Stavom trećim izreke, tuženi je obavezan da tužiocima naknadi parnične troškove od 382.775,00 dinara.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tuženi je blagovremeno izjavio reviziju, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 1. ZPP, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primene materijalnog prava.

Vrhovni sud je ispitao pobijanu presudu u smislu odredbi člana 403. stav 2. tačka 3. i člana 408. Zakona o parničnom postupku – ZPP („Službeni glasnik RS“ br. 72/11 ... 10/23) i utvrdio da je revizija neosnovana.

U postupku donošenja pobijane presude nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju Vrhovni sud pazi po službenoj dužnosti. Suprotno navodima revizije drugostepeni sud je u skladu sa odredbom člana 396. stav 1. ZPP naveo jasne i pravilne razloge zbog kojih pravnosnažna presuda doneta 20.12.2021. godine u toku ove parnice, a kojom je odbijen kao neosnovan primarni tužbeni zahtev da se utvrdi da je pokojni GG vlasnik sporne nepokretnosti, ne isključuje pravo tužilaca, kao zakonskih naslednika pokojnog GG da traže utvrđenje da sporna imovina predstavlja njegovu zaostavštinu. Drugostepeni sud je potpuno i pravilno utvrdio sve bitne činjenice i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primenio materijalno pravo.

Prema činjeničnom utvrđenju, sporne katastarske parcele su prema upisu u katastru nepokretnosti bile evidentirane kao svojina pokojnog DD, koji je umro 1964. godine, sve do 2010. godine kada je raspravljena njegova zaostavština. Rešenjem ostavinskog suda od 21.12.2010. godine, kao njegovi zakonski naslednici oglašeni su unuci po pokojnom sinu ĐĐ, koji je umro ..1977. godine. Po sporazumu naslednika sporne nepokretnosti nasledio je unuk EE, koji je umro u toku ove parnice, pa je aktuelno tuženi, kao njegov naslednik upisan kao vlasnik nepokretnosti. Nakon smrti pokojnog DD spornim nepokretnostima raspolagano je teretno dva puta. Prvo raspolaganje izvršio je njegov sin ĐĐ, tako što je nepokretnosti prodao ŽŽ. ŽŽ je zatim 31.07.1973. godine zaključio kupoprodajni ugovor sa ocem tužilaca GG, u kome je konstatovano da je vlasništvo u katastru i dalje na pokojnom DD, ali da se prenosi teretno stečena nepokretnost za 1.100.000 starih dinara. Od tog vremena, otac tužilaca bio je u nesmetanom posedu nepokretnosti sve do smrti ...2004. godine. Tužilac AA je vlasnik parcela koje se graniče sa spornim parcelama i na njima je u toku 1987. i 1988. godine izgradio kuću.

Na osnovu tako utvrđenih činjenica, drugostepeni sud nalazi da je na osnovu teretnog sticanja 1973. godine pravni prethodnik tužilaca GG do smrti ...2004. godine bio u mirnom i nesmetanom posedu spornih nepokretnosti 31 godinu, pa one na osnovu odredbi članova 28. stav 4. i 72. stav 3. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa po pravnom osnovu održaja predstavljaju njegovu zaostavštinu.

Po stanovištu Vrhovnog suda pravilno je drugostepeni sud primenio materijalno pravo odlučujući o zahtevu za utvrđenje da sporne nepokretnosti predstavljaju zaostavštinu pokojnog oca tužilaca.

Iz činjeničnog utvrđenja nesumnjivo proizilazi da tuženi i njegov pravni prethodnik EE nikada nisu bili u posedu spornih nepokretnosti. Utvrđeno je da je njihov pokojni otac ĐĐ, nakon smrti svog oca DD teretno raspolagao nepokretnostima i predao ih u posed kupcu. Tuženi ne dovodi u sumnju punovažnost raspolaganja svog oca kao zakonskog naslednika pokojnog DD, niti tvrdi da su on i pokojni EE do pokretanja postupka za raspravljanje dedine zaostavštine 2010. godine preduzimali bilo kakve pravne i faktičke radnje u svrhu upisa prava svojine naslednika i predaje poseda nepokretnosti. Stoga, nema sumnje da je pokojni GG bio savesni sticalac spornih nepokretnosti koje je kupio 1973. godine, pa pošto je do smrti bio u njihovom mirnom i nesmetanom posedu, one su po pravnom osnovu održaja postale njegova svojina.

Prema Zakonu o nasleđivanju („Službeni glasnik RS“ br. 46/95 i 101/2003) nasleđuje se zaostavština (član 1. stav 1); zaostavštinu čine sva nasleđivanju podobna prava koja su ostaviocu pripadala u trenutku smrti (član 1. stav 2.); na osnovu zakona, ostavioca, pre svih, nasleđuju njegovi potomci i bračni drug ( članovi 8. i 9. stav 1.); zaostavština prelazi po sili zakona na ostaviočeve naslednike u trenutku njegove smrti (član 212. stav 1.).

Iz navedenih zakonskih odredbi proizilazi da tužioci, kao zakonski naslednici prvog naslednog reda, imaju pravni interes za utvrđenje da sporne nepokretnosti predstavljaju zaostavštinu pokojnog GG, budući da je zaostavština po sili zakona prešla na njih ..2004. godine.

Iz navedenih razloga, na osnovu odredbe člana 414. stav 1. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

Predsednik veća – sudija

Jelica Bojanić Kerkez,s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković