
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 14829/2022
08.03.2023. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića i Marije Terzić, članova veća, u pravnoj stvari tužioca – protivtuženog AA iz ..., čiji je punomoćnik Nebojša Simić, advokat iz ..., protiv tuženog – protivtužioca BB iz ..., čiji je punomoćnik Radoslav Savić, advokat iz ..., radi predaje u državinu i utvrđivanja prava svojine, odlučujući o reviziji tužioca – protivtuženog izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 1295/21 od 23.02.2022. godine, u sednici održanoj 08.03.2023. godine, doneo je
P R E S U D U
ODBIJA SE kao neosnovana revizija tužioca – protivtuženog izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 1295/21 od 23.02.2022. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Paraćinu P 258/17 od 02.10.2017. godine, stavom prvim izreke, odbijen je tužbeni zahtev tužioca kojim je tražio da sud obaveže tuženog da mu preda u državinu i omogući mu nesmetanu državinu nepokretnosti KP br. .. na mzv. „...“, njiva 2. klase površine 5,58 ari i KP br. .. na mzv. „...“, voćnjak 3. klase površine 3,72 ara, sve KO ..., kao neosnovan. Stavom drugim izreke, usvojen je protivtužbeni zahtev tuženog i utvrđeno da je tuženi po osnovu kupovine i održaja vlasnik i držalac parcela koje se vode na KP br. .. i KP br. .. obe KO ..., po LN br. .., a što je tužilac dužan da ovo pravo prizna tuženom i trpi da se tuženi i bez njegovog posebnog odobrenja i prisustva u katastarskom operatu za opštinu Paraćin, po osnovu te presude uknjiži kao vlasnik, u roku od 15 dana od prijema otpravka presude. Stavom trećim izreke, obavezan je tužilac da tuženom naknadi troškove parničnog postupka od 69.850,00 dinara u roku od 15 dana.
Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 1295/21 od 23.02.2022. godine, stavom prvim izreke, ukinuta je presuda Osnovnog suda u Paraćinu P 258/17 od 02.10.2017. godine i presuđeno tako što je odbijen tužbeni zahtev tužioca kojim je tražio da se obaveže tuženi da mu preda u državinu i omogući nesmetanu državinu nepokretnosti KP br. .. na mzv. „...“, njiva 2. klase površine 5,58 ari i KP br. .. na mzv. „...“, voćnjak 3. klase površine 3,72 ara, sve KO ..., kao neosnovan, a usvojen je protivtužbeni zahtev tuženog i utvrđeno da je tuženi po osnovu kupovine i držaja vlasnik i držalac parcela koje se vode kao KP br. .. i KP br. .. obe KO ..., posedovni list br. .., a što je tužilac dužan da ovo pravo prizna tuženom i trpi da se tuženi i bez njegovog posebnog odobrenja i prisustva u katastarskom operatu za opštinu Paraćin po osnovu te presude uknjiži kao vlasnik u roku od 15 dana. Obavezan je tužilac - protivtuženi da tuženom – protivtužiocu naknadi troškove parničnog postupka od 223.610,00 dinara u roku od 15 dana.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tužilac je izjavio blagovremenu reviziju, zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava.
Vrhovni kasacioni sud je ispitao pobijanu presudu, primenom odredbe člana 408. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br. 72/11 ... 18/20) i utvrdio da je revizija neosnovana.
U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. Zakona parničnom postupku, na koju Vrhovni kasacioni sud pazi po službenoj dužnosti.
Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužilac je upisan kao vlasnik KP br. .. od 5,58 ari i KP br. .. od 3,75 ara sve KO ... po listu nepokretnosti broj .. KO ... . Te nepokretnosti je nasledio od svoga oca VV rešenjem Opštinskog suda u Paraćinu O 309/09 od 18.05.2009. godine. U državini spornih nepokretnosti je tuženi koji je isticao da je sporne nepokretnosti kupio njegov otac GG od DD kojem je isplatio kupoprodajnu cenu i ušao u posed nepokretnosti. Presudom na osnovu priznanja Sreskog suda u Paraćinu G 354/57 od 25.02.1957. godine utvrđeno je da je tužilac u toj parnici, sada pokojni GG, pravni prethodnik tuženog iz ove parnice, sopstvenik po osnovu kupovine KP br. .. u površini od 10,53 ara KO ... od tuženog DD u merama i granicama kako su oznečene u toj presudi. Presudom zbog izostanka Opštinskog suda u Paraćinu P 126/70 od 06.04.1970. godine utvrđeno je da je tuženi, pravni prethodnik ovde tužioca sada pok. VV, vlasnik i držalac KP br. .., .. i .. u merama i granicama koje su navedene u izreci presude, a koje su pogršeno upisane na ime u tom predmetu tužioca pravnog prethodnika ovde tuženog, sada pok. GG iz ... . Tuženi ističe da je od kupovine sporne nepokretnosti od 1957. godine u državini sa svojim ocem sporne nepokretnosti. Trenutno na tom delu se nalazi ograda koja razgraničava međnu liniju između parcele tužioca KP .. i spornih parcela KP .. i .. . Na spornom delu koji potražuje tužilac nalazi se i šupa koju koristi tuženi. Tuženi ističe da je njegov otac pokrenuo postupak u predmetu P 126/70 kada je doneta presuda zbog izostanka i utvrđeno da je pravni prethodnik tužioca vlasnik sada spornih parcela, a ovo iz razloga što je u međuvremenu KP br. .. cepana, koja inače parcela je vlasništvo tužioca, pa su kasnije nastale i sada sporne parcele .. i .. .
Pri ovako utvrđenom činjeničnom stanju prvostepeni sud je zaključio da je greškom prilikom upisa kod Službe za katastar nepokretnosti Paraćin po osnovu presude Sreskog suda u Paraćinu i Opštinskog suda u Paraćinu navedena nepokretnost prevedena na pravnog prethodnika tužioca i da je tuženi vlasnik spornih nepokretnosti po osnovu održaja. Drugostepeni sud je nakon održane rasprave pred tim sudom ukinuo prvostepenu presudu i presudio tako što je odbio tužbeni zahtev tužioca a usvojio protivtužbeni zahtev tuženog primenom člana 28. ZOSPO jer je izvedenim dokazima utvrdio da je tuženi kao savesni držalac stekao svojinu na spornoj nepokretnosti.
Po oceni Vrhovnog kasacionog suda, pravilno je drugostepeni sud odbio tužbeni zahtev tužioca nalazeći da je tuženi stekao pravo svojine putem održaja na spornim katastarskim parcelama u merama i granicama bliže opisanim u izreci presude. Pravilno je zaključio drugostepeni sud da je na osnovu izvedenih dokaza očigledno da je pravni prethodnik tuženog bio savestan jer je znao da je kupio deo KP .. pa kada je video da je uknjižen i na KP .., kao i na predmetnim parcelama, osnovano je zaključio da je to greška pri upisu pa je nastojao da se greška ispravi, tj upiše na tužioca, ali je i nakon donošenja presude zbog izostanka nastavio da koristi kupljeni deo, jer je osnovano verovao da se isti i dalje vodi kao deo KP .. . Pravni prethodnik tuženog i tuženi su od 1957. godine u državini spornih delova parcele, na njemu su zasadili voće, a tužilac je prvi put reagovao vezano za ispostavljanje zahteva u vezi spornih parcela tek 2008. godine. Činjenica je da se shodno članu 28. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa za održaj zahteva postojanje savesnosti lica koje se poziva na održaj. Međutim, savesnost se ne može posmatrati usko samo u odnosu na to da li je određena nepokretnost bila upisana na treće lice u Službi na katastar nepokretnosti, a ne na pravnog prethodnika sticaoca koji se poziva na savesnost, već se savesnost mora sagledavati u širem kontekstu. U ovom slučaju pravni prethodnik tuženog i tuženi su od 1957. godine u državini spornih delova nepokretnosti, a postoji i ograda između spornog dela nepokretnosti i parcele koja je u državini tužioca, što ukazuje na okolnost savesnosti tuženog i njegovog pravnog prethodnika. Osim toga, na spornom delu nepokretnosti nalazi se i šupa od betonskih blokova koji dugi niz godina koristi tuženi, a koristio je i njegov otac. Stoga je pravilan zaključak drugostepenog suda da je tuženi sporne delove nepokretnosti stekao putem održaja, te da se u ovom slučaju može primeniti odredba člana 28. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa. Razloge koje u tom delu daje drugostepeni sud prihvata i ovaj sud, a vezano za održaj na spornim nepokretnostima. Sa druge strane savesnost u sticanju prava svojine putem održaja se podrazumeva, a tužilac nije dokazao da su tuženi i njegov pravni prethodnik bili nesavesni u pogledu korišćenja spornih delova parcele. Ni ostali navodi iz revizije tužioca nisu od takvog značaja da mogu da dovedu do drugačije odluke suda.
Imajući u vidu napred izneto, na osnovu člana 414. stav 1. ZPP odlučeno je kao u izreci.
Predsednik veća-sudija
Gordana Komnenić, s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić