Rev 15015/2022 3.19.1.25.1.4; posebna revizija; 3.19.1.25.1.3; dozvoljenost revizije

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 15015/2022
30.11.2022. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dobrile Strajina, predsednika veća, Gordane Komnenić, Zorana Hadžića, Vesne Subić i Mirjane Andrijašević, članova veća, u vanparničnom predmetu predlagača AA iz ..., čiji je punomoćnik Srđan Aleksić, advokat iz ..., protiv protivnika predlagača JP „Putevi Srbije“ Beograd, radi određivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost, odlučujući o reviziji protivnika predlagača izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Valjevu Gž 739/22 od 24.03.2022. godine, u sednici održanoj 30.11.2022. godine, doneo je

R E Š E NJ E

NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji protivnika predlagača izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Valjevu Gž 739/22 od 24.03.2022. godine.

ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija protivnika predlagača izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Valjevu Gž 739/22 od 24.03.2022. godine.

ODBIJA SE zahtev predlagača za naknadu troškova revizijskog postupka.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Osnovnog suda u Valjevu R1 96/20 od 24.11.2021. godine, određena je novčana naknada za eksproprisano zemljište i to kp. br. .. k.o. ..., površine 0.12,08ha, upisana u list nepokretnosti broj .. k.o. ..., za koju je predlagaču priznato pravo na novčanu naknadu rešenjem Gradske uprave grada Valjeva, Odeljenje za imovinske poslove i opštu upravu broj ../2020-08 od 14.09.2020. godine, po ceni od 1.200,00 dinara/m², što za površinu kp. br. .. iznosi 1.449.600,00 dinara, kao i novčana naknada na ime biljnih kultura u iznosu od 19.120,50 dinara. Stavom drugim izreke, obavezan je protivnik predlagača da predlagaču na ime navedene novčane naknade za eksproprisano zemljište kp. .. površine 0.12.08ha isplati iznos od 1.449.600,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 24.11.2021. godine pa do isplate. Stavom trećim izreke, obavezan je protivnik predlagača da predlagaču na ime naknade za biljne kulture isplati iznos od 19.120,50 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 24.11.2021. godine pa do isplate. Stavom četvrtim izreke, obavezan je protivnik predlagača da predlagaču na ime troškova postupka isplati iznos od 150.250,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana izvršnosti tog rešenja pa do isplate.

Viši sud u Valjevu je, rešenjem Gž 739/22 od 24.03.2022. godine, stavom prvim izreke, odbio, kao neosnovane, žalbe predlagača i protivnika predlagača i potvrdio rešenje Osnovnog suda u Valjevu R1 96/20 od 24.11.2021. godine. Stavom drugim izreke, odlučeno je da se troškovi drugostepenog postupka ne dosuđuju.

Protiv rešenja drugostepenog suda kojim je postupak pravnosnažno okončan, protivnik predlagača je izjavio blagovremenu reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava i predložio da se o reviziji odluči kao o izuzetno dozvoljenoj, na osnovu odredbe člana 404. Zakona o parničnom postupku, radi razmatranja pravnih pitanja od opšteg interesa ili pravnih pitanja u interesu ravnopravnosti građana, kao i radi ujednačavanja sudske prakse.

Predlagač je dostavio odgovor na reviziju protivnika predlagača. Troškove revizijskog postupka je tražio opredeljeno.

Odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11... 18/20), propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog kasacionog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija).

Po oceni Vrhovnog kasacionog suda, u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uslovi propisani odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku, za odlučivanje o reviziji protivnika predlagača, kao izuzetno dozvoljenoj, jer nije potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, niti je potrebno ujednačavanje sudske prakse ni novo tumačenje prava. Predmet tražene pravne zaštite je isplata predlagaču naknade za eksproprisanu nepokretnost. Pobijana odluka ne odstupa od sudske prakse o utvrđivanju tržišne vrednosti nepokretnosti za koju je planskim dokumentom izvršena promena namene iz poljoprivrednog u gradskograđevinsko zemljište a ta promena nije evidentirana u katastru nepokretnosti (član 88. Zakona o planiranju i izgradnji), pri čemu sud, pri određivanju visine naknade, nije vezan isključivo za procenu Poreske uprave, koja nije obrazložena, već se naknada može da odredi i veštačenjem.

Iz izloženih razloga, Vrhovni kasacioni sud je odluku kao u stavu prvom izreke doneo primenom odredbe člana 404. stav 2. Zakona o parničnom postupku, u vezi odredbe člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku.

Vrhovni kasacioni sud je ispitao dozvoljenost revizije, u smislu odredbe člana 410. stav 2. tačka 5. u vezi člana 420. Zakona o parničnom postupku i našao da revizija nije dozvoljena.

Odredbom člana 403. stav 3. Zakona o parničnom postupku, propisano je da revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.

Postupak je započet predlogom za određivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost podnetim 06.11.2020. godine, a vrednost predmeta spora je 1.468.720,50 dinara (12.500 evra).

Imajući u vidu da je vrednost predmeta spora ispod dinarske protivvrednosti 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja predloga, sledi da revizija nije dozvoljena.

Iz izloženih razloga, Vrhovni kasacioni sud je odluku kao u stavu drugom izreke doneo primenom odredbe člana 413. Zakona o parničnom postupku u vezi člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku.

Troškovi revizijskog postupka predlagaču nisu priznati pošto odgovor na reviziju nije potreban trošak radi vođenja parnice, na osnovu odredbe člana 154. Zakona o parničnom postupku.

Iz tog razloga, Vrhovni kasacioni sud je odluku kao u stavu trećem izreke doneo primenom odredbe člana 165. stav 1. Zakona o parničnom postupku.

Predsednik veća – sudija

Dobrila Strajina, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić