
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 181/2019
26.11.2020. godina
Beograd
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Biserke Živanović, predsednika veća, Spomenke Zarić, Zorane Delibašić, Gordane Komnenić i Božidara Vujičića, članova veća, u parnici tužilaca AA, BB i VV, svi iz ..., čiji je zajednički punomoćnik Milka Canić, advokat iz ..., protiv tuženih GG koji je privremeni staratelj tužene DD, čiji je punomoćnik Bojan Stojanović, advokat iz ..., Republike Srbije i Mesne zajednice Duboka, radi utvrđenja i činidbe, odlučujući o reviziji tuženog GG izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 3144/18 od 08.05.2018. godine, na sednici održanoj 26.11.2020. godine, doneo je
R E Š E NJ E
NE PRIHVATA SE odlučivanje o reviziji tuženog GG izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 3144/18 od 08.05.2018. godine, kao izuzetno dozvoljenoj.
ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tuženog GG izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 3144/18 od 08.05.2018. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Jagodini P 125/11 od 24.01.2018. godine, stavom prvim izreke, utvrđeno je da zaostavštinu pok. ĐĐ biv. iz ... čini nelegalizovana zidana garaža, ukupne površine 20 m2, koja se delom u površini od 18 m2 nalazi na parceli tuženog GG kp.br. ... u KO ..., dužine 6,5 metara i širine prema seoskom putu 2.90 metara, a prema susednoj kp.br. ... u širini od 2,60 metara, kao i zemljište ispod ovog dela garaže, površine 18 m2, a drugi deo garaže površine 2 m2, nalazi se na kp.br. ... KO ...u svojini RS, čiji je korisnik Mesna zajednica Duboka u dužini od 6,5 metara širine prema seoskom putu 0.2 metara a prema kp.br. 1812/3 širine 0,5 metara po osnovu građenja na tuđem zemljištu, te da tužioci AA, BB i VV, svi iz ..., imaju vanknjižno vlasništvo na ovoj garaži i pravo svojine na zemljištu ispod garaže u navedenoj površini po osnovu nasleđa iza smrti pok. ĐĐ biv. iz ..., svako sa udelom od po 1/3 idealnog dela što su tuženi, dužni da priznaju i trpe ucrtavanje navedenog objekta kod nadležne SKN Jagodina, a nakon legalizacije istog objekta, da im dozvole upis prava svojine kod iste službe. Stavom drugim izreke, utvrđeno je da tužilja AA iz ... ima pravo nesmetanog prilaska do bunara i šahte i nesmetano korišćenje vode iz zajedničkog bunara koji se nalazi na tromeđi kp.br. ..., ... i ... KO ..., dimenzija 1,2 h 1,k2 metra a preko zajedničke šahte, koja se nalazi uz bunar, preko postojećeg vodovodnog sistema za napajanje vode koji je izgrađen od bunara i šahte do porodične stambene zgrade i dvorišne česme na kp.br. ... u KO ..., što su tuženi GG i DD oboje iz ..., dužni da priznaju i trpe da tužilja lično ili preko stručnog lica preuzme sve potrebne mere radi faktičkog nesmetanog korišćenja vode iz bunara, tako što će joj dozvoliti i omogućiti da dođe do šahte i bunara i uđe u šahtu i izvrši priključenje plastične cevi na slobodni ventil u šahti, koji se nalazi na distributivnoj grani hidroforskog kazana hidroforske bačve. Stavom trećim izreke, odbijen je kao neosnovan, tužbeni zahtev tužilaca kojim su tražili da se utvrdi da zaostavštinu pok. ĐĐ biv. iz ..., predstavlja deo kp.br. ... u KO ..., preko površine od 18 m2, ispod dela garaže na ovoj parceli, bliže opisano u stavu prvom izreke, do tužbom tražene površine od 45 m2 i to širine 3 metra do seoskog puta i do kp.br. ... u dužini od 15 metara, do kp.br. ... KO ..., po osnovu usmenog Ugovora o deobi, između pravnog prethodnika tužilaca sada pok. ĐĐ i njegovog pokojnog oca sada pok. EE biv, iz ..., i po osnovu održaja, te da su tužioci vlasnici i imaju pravo svojine od po 1/3 ovog dela parcele po osnovu nasleđa iza smrti pok. ĐĐ što je tuženi GG iz ... dužan da prizna i trpi da se deo udela preko udela od 18/280 deo udela od 45/280 od kp.br. ... KO ..., ukupne površine 280 m2 zemljište u građevinskom području upisano na ime ovog tuženog, sa udelom od 1/1 po Ln.br. ... za KO ..., ispiše sa njegovog imena i upiše na ime tužilaca sa jednakim udelima, za svakog tužioca u svim javnim knjigama kod SKN Jagodina i da im tuženi omogući nesmetano korišćenje opisanog dela parcele. Stavom četvrtim izreke, obavezan je tuženi GG da tužiocima na ime troškova parničnog postupka plati iznos od 405.050,00 dinara, a tužena RS i MZ Duboka solidarno sa tuženim GG iz ... isplate na ime troškova postupka iznos od 268.000,00 dinara, a tužena DD solidarno sa tuženim GG i tuženima RS i MZ Duboka iznos od 267.700,00 dinara.
Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 3144/18 od 08.05.2018. godine, stavom prvim izreke, odbijena je kao neosnovana žalba tužilaca i žalba, staratelja DD prvotuženog GG, i potvrđena prvostepena presuda u stavu prvom izreke u odnosu na ovog tuženog, stavu drugom i trećem izreke. Stavom drugim izreke, žalba tužene Republike Srbije i MZ Duboka je usvojena i ukinuta prvostepena presuda u stavu prvom izreke u odnosu na katastarsku parcelu ... KO ... i stavu četvrtom izreke i predmet u ukinutim delovima vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje. Stavom trećim izreke, žalba tužene Republike Srbije izjavljena na stav drugi izreke je odbačena kao nedozvoljena.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tuženi GG je izjavio reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava, s tim što je predložio da se revizija smatra izuzetno dozvoljenom, primenom člana 404. ZPP.
Prema odredbi člana 404. stav 1. ZPP („Službeni glasnik RS“ broj 72/11 i 55/14), posebna revizija se može izjaviti zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja se ne bi mogla pobijati revizijom, ako je po oceni Vrhovnog kasacionog suda potrebno razmotriti pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava. Prema stavu 2. istog člana, ispunjenost uslova za izuzetnu dozvoljenost revizije Vrhovni kasacioni sud ceni u veću od pet sudija.
Vrhovni kasacioni sud nalazi da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uslovi iz člana 404. ZPP, jer se revizijom tuženog ne ukazuje da postoji potreba da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili da postoji potreba novog tumačenja prava ili neujednačena sudska praksa, već se osporava utvrđeno činjenično stanje, a odluke nižestepenih sudova o osnovanosti tužbenog zahteva zasnovane su na primeni odgovarajućih odredaba materijalnog prava, zbog čega je i odlučeno kao u stavu prvom izreke.
Ispitujući dozvoljenost revizije u smislu člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ broj 72/11 i 55/14), Vrhovni kasacioni sud je našao da revizija nije dozvoljena.
Odredbom člana 403. stav 3. ZPP, propisano je da revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.
Tužba je podneta 04.09.2008. godine, vrednost pobijanog dela pravnosnažne presude označena u tužbi je 170.000,00 dinara.
Imajući u vidu da se radi o imovinskopravnom sporu, u kome pobijana vrednost predmeta spora očigledno ne prelazi dinarsku protivvrednost 40.000 evra prema srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe, to je Vrhovni kasacioni sud našao da je revizija nedozvoljena.
Na osnovu člana 413. u vezi člana 410. stav 2. tačka 5. ZPP, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u stavu drugom izreke.
Predsednik veća - sudija
Biserka Živanović, s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić