Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž2 117/19 od 26.03.2019. godine, stavom prvim izreke, odbijena je, kao neosnovana žalba tužilje i prvostepena presuda potvrđena u stavu drugom, trećem, četvrtom, petom i sedmom izreke. Stavom drugim izreke, odbačena je, kao nedozvoljena žalba tužilje izjavljena protiv odluke sadržane u stavu šestom izreke prvostepene presude.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužilja je blagovremeno izjavila reviziju, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava.

Tuženi je dao odgovor na reviziju.

Odlučujući o reviziji na osnovu člana 408. Zakona o parničnom postupku-ZPP („Službeni glasnik RS“, br. 72/11, 87/18), Vrhovni kasacioni sud je našao da je revizija osnovana.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, stranke su zaključile brak 10.10.2010. godine i imaju zajedničko dete, maloletnog VV, koji je rođen ... godine. Bračna zajednica stranaka prestala je 10.05.2018. godine, kada je tužilja napustila bračnu zajednicu. Zajedničko dete stranaka je ostalo da živi sa ocem u ... . Između roditelja ne postoji problem održavanja ličnih odnosa deteta sa majkom, tako da dete sa majkom redovno održava lične odnose i majku viđa svakog vikenda, u vreme praznika, raspusta.

Tužilja, od napuštanja bračne zajednice, živi u ... sa roditeljima i bratom. Roditelji se bave poljoprivrednom. Tužilja je zaposlena u ... u ..., mesečno zarađuje oko 24.000 dinara. Tuženi je invalid, jer je 2012. godine, prilikom seče drva, povredio kičmu, ali se bez obzira na svoj zdravstveni problem sa kičmom bavi poljoprivredom, stočarstvom, šumarstvom, popravkom poljoprivrednih mašina, a poljoprivredne poslove obavlja kako na porodičnom imanju svog oca, tako i pružajući usluge drugim licima, dok na ime tuđe nege i pomoći mesečno prima 28.000 dinara. Živi u porodičnom domaćinstvu sa roditeljima u ..., koji se takođe bave poljoprivredom. Maloletno dete stranaka, živi sa ocem u porodičnoj kući veličine trosobnog stana, koje je funkcionalno opremljeno. Učenik je ... razreda osnovne škole u ..., od kuće do škole koristi autobuski prevoz (školski prevoz), a kada je loše vreme otac ga vozi kolima do škole i natrag. Škola u ... je osmogodišnja, a u ..., gde živi tužilja, četvorogodišnja, dok se osmogodišnja škola nalazi u ..., a od ... do ... putuje se autobusom.

Iz nalaza i mišljenja Centra za socijalni rad u Gornjem Milanovcu utvrđeno je da je zajedničko dete stranaka učenik drugog razreda osnovne škole i da u školi postiže zadovoljavajući uspeh, da je prihvaćeno od vršnjaka, da je lepog i urednog izgleda, otvoreno u komunikaciji, veselo i radoznalo, bez traumatskih iskustava i da psihofizički statut deteta odgovara njegovom kalendarskom uzrastu. Odnos oca prema detetu je topao i nežan. Otac prepoznaje interese i potrebe deteta i iste zadovoljava, adekvatno sarađuje sa majkom deteta, omogućavajući sa njom njihove redovne i nesmetane komunikacije. Poseduje roditeljske kapacitete za preuzimanje neposrednog starateljstva nad detetom. Dete je adaptirano na postojeće porodično i školsko okruženje, sa privrženošću ocu i ostalim članovima njegove porodice, u okviru koje je adekvatno zbrinuto, sigurno i zaštićeno. Dete sa radošću govori o početku nove školske godine i pri svakom kontaktu verbalizuje želju da želi da živi sa ocem i pohađa školu u ..., a da majku viđa vikendom. Procena stručnog tima ovog organa starateljstva je da se odluka o poveravanju deteta na samostalno vršenje roditeljskog prava ocu ne kosi sa interesima deteta, da bez obzira što je otac invalid, da otac može da odgovori na razvojne potrebe deteta uzrasta od ... godina, zbog čega je predlog ovog organa starateljstva da se vršenje roditeljskog prava nad zajedničkim maloletnim detetom poveri ocu, a da se viđanje maloletnog deteta sa majkom uredi tako što će se lični odnosi deteta sa majkom održavati tri vikenda u mesecu od petka popodne do nedelje popodne, pola zimskog i pola letnjeg raspusta, svaki drugi verski i državni praznik, rođendan deteta, krsnu slavu majke.

Iz nalaza i mišljenja Centra za socijalni rad grada Čačak, utvrđeno je da majka ima kapacitete da adekvatno brine o detetu, da je i pre separacije dominantno brinula o detetu i da pokazuje visok nivo tolerancije na viđanje deteta i oca. Mišljenje ovog organa starateljstva je da je detetovo odrastanje uz majku u najboljem interesu dečaka od ... godina, pa procenjujući roditeljske kapacitete majke, uzrast deteta, dosadašnje staranje o detetu, psihofizički status oca, te podatke iznete od strane tužilje o postojanju nasilnog ponašanja prema njoj, opšte socijalne i materijalne prilike u kojima živi majka, predlog ovog organa starateljstva je da se zajedničko maloletno dete stranaka poveri majci, i da je to u najboljem interesu deteta.

Organi starateljstva nakon zajedničkog sastanka nisu usaglasili svoje predloge o tome kome od roditelja treba poveriti zajedničko dete.

Polazeći tako od utvrđenog činjenog stanja, nižestepeni sudovi su maloletno dete stranaka poverili ocu, sa obrazloženjem, da iako organi starateljstva nisu usaglasili svoje predloge o poveravanju maloletnog deteta i da su oba roditelja motivisana da samostalno vrše roditeljsko pravo i podobna da im maloletno dete bude povereno, da su prihvatili predlog Centra za socijalni rad Gornji Milanovac, jer je predlog dat od strane nadležnog organa starateljstva prema prebivalištu maloletnog deteta, nalazeći da je predlog dat od strane ovog organa starateljstva u najboljem interesu maloletnog deteta, jer će poveravanje maloletnog deteta ocu, maloletnom detetu pružiti veću sigurnost i životnu stabilnost i izbeći životne rutine u uslovima na koje se dete naviklo, te da je za sada, u datim uslovima u kojima dete živi, poveravanje ocu u najboljem interesu deteta. Sudovi su prilikom odlučivanja imali u vidu da je maloletno dete, nakon faktičkog prestanka bračne zajednice stranaka, ostalo da živi sa ocem, da je adaptirano aktuelnom porodičnom i školskom okruženju, da nema problema sa učenjem i da ispunjava sve školske obaveze, kao i želju zajedničkog maloletnog deteta da živi sa ocem i pohađa školu u ..., da je tuženi funkcionalan u samostalnim životnim aktivnostima, dok stambeni uslovi nisu bili od presudnog uticaja na donošenje odluke o vršenju roditeljskog prava. Saglasno donetoj odluci o vršenju roditeljskog prava, nižestepeni sudovi su odlučili o obavezi tužilje da izdržava maloletno dete i o načinu održavanja ličnih odnosa tužilje sa detetom.

Vrhovni kasacioni sud nalazi da se za sada ne može prihvatiti odluka nižestepenih sudova, da se maloletno dete stranaka poveri ocu, koji će samostalno da vrši roditeljsko pravo, jer je zbog pogrešne primene materijalnog prava činjenično stanje nepotpuno utvrđeno.

U sporu za vršenje roditeljskog prava sudovi su dužni da vode računa o najboljem interesu deteta, a što je propisano članom 6. stav 1. i članom 266. stav 1. Porodičnog zakona. Najbolji interes deteta je pravni standard koji se ceni u svakom konkretnom slučaju, uz vođenje računa o uzrastu i polu deteta, njegovim željama i osećanjima, s obzirom na uzrast i zrelost, potrebama deteta i sposobnostima roditelja da te potrebe zadovolji. S tim u vezi propisana je obaveza suda da pre nego što donese odluku o vršenju roditeljskog prava, zatraži nalaz i stručno mišljenje od organa starateljstva, porodičnog savetovališta ili druge ustanove specijalizovane za posredovanje u porodičnim odnosima, a što je propisano članom 270. Porodičnog zakona. U postupcima u vezi sa porodičnim odnosima primenjuje se istražno načelo, tako da sud može utvrđivati činjenice i kada one nisu među strankama sporne, a može samostalno istraživati činjenice koje ni jedna stranka nije iznela.

U ovom postupku su Centar za socijalni rad u Gornjem Milanovcu, organ starateljstva nadležan prema prebivalištu oca i Centar za socijalni rad grada Čačka, organ starateljstva nadležan prema prebivalištu majke, dali nalaz i stručno mišljenje, kao i predlog o poveravanju zajedničkog maloletnog deteta, tako da je predlog Centra za socijalni rad u Gornjem Milanovcu da se zajedničko maloletno dete poveri ocu, dok je predlog Centra za socijali rad grada Čačka da se zajedničko maloletno dete poveri majci. Nakon zajedničkog sastanka ovih organa starateljstva svako je ostao pri svom predlogu o poveravanju zajedničkog maloletnog deteta, odnosno nije postignuto usaglašavanje kome od roditelja treba poveriti zajedničko maloletno dete.

U situaciji kad u postupku o poveravanju zajedničkog maloletnog deteta nalaz i stručno mišljenje, odnosno predlog daju dva organa starateljstva, zbog različitog prebivališta roditelja, neophodno je da ti nalazi i stručna mišljenja odnosno predlozi budu usaglašeni, a u situaciji nemogućnosti njihovog usaglašavanja, sud je dužan da od druge ustanove specijalizovane za porodične odnose zatraži nalaz i stručno mišljenje o najboljem interesu maloletnog deteta pri odlučivanju o poveravanju zajedničkog maloletnog deteta. Stoga, kako iz napred navedenog sledi da su nalaz i stručno mišljenje odnosno predlog o poveravanju zajedničkog maloletnog deteta dala dva organa starateljstva, zbog različitog prebivališta roditelja i kako ti nalazi i mišljenja odnosno predlozi nisu usaglašeni, niti je bilo moguće njihovo usaglašavanje, to je bilo potrebno da se postupi na napred navedeni način, odnosno da se od druge ustanove specijalizovane za porodične odnose zatraži nalaz i stručno mišljenje o najboljem interesu maloletnog deteta stranaka pri odlučivanju kome od roditelja treba da se maloletno dete poveri.

S obzirom na to da nižestepeni sudovi nisu postupili na napred navedeni način, odnosno od druge ustanove specijalizovane za porodične odnose nisu zatražili nalaz i stručno mišljenje o tome kome od roditelja poveriti zajedničko maloletno dete, nižestepene presude su morale biti ukunute i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

S obzirom na napred navedeno, osnovano se u reviziji tužilje ukazuje da je pobijana presuda doneta pogrešnom primenom materijalnog prava, a da činjenično stanje nije potpuno utvrđeno, zbog čega će prvostepeni sud u ponovnom postupku, postupiti po primedbama iz ovog rešenja, nakon čega će ocenom svih okolnosti slučaja, vodeći računa o najboljem interesu zajedničkog maloletnog deteta, doneti novu odluku o poveravanju zajedničkog maloletnog deteta, načinu održavanja ličnih odnosa zajedničkog maloletnog deteta sa roditeljem koji ne vrši roditeljsko pravo i izdržavanju.

Sa napred navedenih razloga, Vrhovni kasacioni sud je primenom člana 416. ZPP odlučio kao u izreci.

Predsednik veća - sudija

Slađana Nakić Momirović, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić