
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 3019/22025
12.03.2025. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Jelice Bojanić Kerkez, predsednika veća, Radoslave Mađarov i Dragane Boljević, članova veća, u parnici tužioca Osnovno javno tužilaštvo u Novom Sadu, protiv tuženog AA iz ..., čiji je punomoćnik Aleksandar Moljac, advokat iz ..., radi zaštite od nasilja u porodici, odlučujući o reviziji tuženog, izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž2 556/24 od 13.11.2024. godine, u sednici održanoj 12.03.2025. godine, doneo je
P R E S U D U
ODBIJA SE kao neosnovana revizija tuženog izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž2 556/24 od 13.11.2024. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Apelacionog suda u Novom Sadu Gž2 556/24 od 13.11.2024. godine, odbijena je žalba tuženog i potvrđena presuda Osnovnog suda u Novom Sadu P2 1793/2023 od 10.06.2024. godine, kojom su određene mere zaštite od nasilja, u porodici protiv tuženog AA, i to zabrane tuženom približavanja BB na udaljenosti manjoj od 100m, zabrane tuženom pristupa u prostor oko mesta stanovanja i mesta rada BB na udaljenosti manjoj od 100m i zabrane tuženom svakog uznemiravanja BB, naloženo tuženom da se uzdržava od svakog drskog, bezobzirnog i zlonamernog ponašanja kojim se ugrožava fizički i psihički integritet, duševno zdravlje i spokojstvo BB određeno da će mere zaštite od nasilja u porodici trajati godinu dana počev od dana donošenja presude, da žalba ne zadržava izvršenje presude i da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tuženi je blagovremeno izjavio reviziju, zbog pogrešne primene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka.
Vrhovni sud je ispitao pobijanu presudu, u smislu lana 408. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 72/11 ... 10/23) u vezi člana 202. Porodičnog zakona („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 18/2005 ... 6/2015) i našao da revizija tuženog nije osnovana.
U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti. Navodom revizije da je pobijana presuda nerazumljiva i kontradiktorna sama sebi i odlučnim činjenicama, ukazuje se u suštini na bitnu povredu iz člana 374. stav 2. tačka 12. ZPP, koja nije predviđena kao razlog zbog kojeg se revizija može izjaviti, prema član 407. stav 1. ZPP. Drugostepeni sud je prihvatio činjenično stanje utvrđeno prvostepenom presudom, kao i primenu materijalnog prava, i postupajući u skladu sa odredbama člana 396. stav 1. i 2. ZPP, ocenio bitne žalbene navode i naveo razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti, u datom obrazloženju pobijane presude.
Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tuženi i BB su bivši supružnici, imaju dvoje zajedničke dece, pred kojima je tuženi u avgustu 2023. godine izrekao pretnju bivšoj supruzi, rečima: „Kada sam izašao iz zatvora hteo sam da je ubijem, ali je nisam ubio zbog vas. Ja u zatvor, vi na ulicu, a ona ... „prstom pokazujući na dole prema zemlji u značenju pod zemlju“, kada budem išao u zatvor onda ću znati zašto idem“. Utvrđene činjenice o prethodnom izricanju hitnih mera zaštite od 2019. godine i kršenju uz određivanje pritvora tuženom, mera porodično-pravne zaštite u 2020. godini, krivičnoj osudi tuženog za nasilje u porodici u 2021. godini, kao i u dva navrata određene hitne mere prema tuženom u 2023. godini, ukazuju na postojanje naročite upornosti tuženog u ponavljanju nasilničkog ponašanja prema bivšoj supruzi. Pretnjama koje se upućuju preko srodnika, tuženi izaziva osećaj straha i uznemirenosti kod bivše supruge. Njen strah za sopstvenu bezbednost nije iracionalan, već je utemeljen na realnom sagledavanju postojanja ugroženosti veoma visokog rizika. Prema proceni stručnog tima Centra za socijalni rad Grada Novog Sada postojanje ugroženosti veoma velikog rizika bi mogao dovesti do eskalacije nasilja, što je nužno sprečiti odgovarajućim merama porodično-pravne zaštite. I to, nezavisno od ishoda krivičnog postupka koji se porotiv tuženog vodi zbog nasilja u porodici, kao i krivičnog postupka koji se protiv tuženog vodi zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Pravilno su nižestepeni sudovi primenili materijalno pravo iz odredbi člana 197. i 198. Porodičnog zakona, kada su ocenom utvrđenih činjenica zaključili da je prema tuženom opravdano određivanje mera zaštite od nasilja u porodici - zabrana približavanja i pristupa u prostor oko mesta stanovanja i oko mesta rada bivše supruge na udaljenosti manjoj od 100m i zabrane svakog daljeg uznemiravanja, drskog, bezobzirnog i zlonamernog ponašanja kojim se ugrožava fizički i psihički integritet, duševno zdravlje i spokojstvo BB, kao žrtve nasilja, sa trajanjem mera od godinu dana.
Neosnovano se navodima revizije osporava pravilnost primene materijalnog prava.
Članom 197. stav 1. Porodičnog zakona propisano je da je nasilje u porodici ponašanje kojim jedan član porodice ugrožava telesni integritet, duševno zdravlje i spokojstvo drugog člana porodice. Nasiljem u porodici u smislu stava 2. tačka 2. ovog zakona, smatra se naročito izazivanje straha pretnjom ubistva ili nanošenja telesne povrede članu porodice ili njemu bliskom licu. U tom vidu manifestovanim nasiljem tuženog u događaju iz avgusta 2023. godine, pogođeni su i bivša supruga i zajednička deca, koji se smatraju članovima porodice u smislu člana 197. stav 3. tačka 1. i 2. Porodičnog zakona. Imajući u vidu sadržinu izgovorene pretnje i istorijat nasilja vršenog od strane tuženog prema BB, kao direktnoj žrtvi kojoj se pretnje upućuju preko drugih lica, opravdano su određene mere njene porodično-pravne zaštite zabranama tuženom da joj se približava, pristupa u prostor oko mesta njenog stanovanja i rada i svakog vida daljeg uznemiravanja, primenom člana 198. stav 1. i stav 2. tačke 3, 4. i 5. Porodičnog zakona, na period od godinu dana kako je propisano stavom 3. istog člana. Mere zaštite od nasilja u porodici su izrečene zbog već ispoljenog nasilja, kao neophodne mere da ostvare svrhu da se njihovom primenom spreči ponovno izvršenje nasilja u porodici, da se obezbedi nužna zaštita fizičkog i psihičkog integriteta, zdravlja i lične bezbednosti člana porodice izloženog nasilju, kao i da se otklone okolnosti koje pogoduju i podstiču ponavljanje nasilja, odnosno izvršenje drugih vidova nasilja. Porodičnim zakonom je propisano da mera zašitite od nasilja u porodici može trajati najviše godinu dana, a članom 199. propisano da mera zaštite od nasilja u porodici može se produžavati sve dok ne prestanu razlozi zbog kojih je mera bila određena.
Vrhovni sud je razmotrio i ostale navode revizije i zaključio da se njima ne dovodi u sumnju pravilnost pobijane presude. Odluka je doneta pravilnom primenom materijalnog prava, uz date dovoljne i jasne razloge, koje u svemu kao pravilne prihvata i ovaj sud. U reviziji se ponavljaju navodi koji su predstavljali predmet ocene prvostepenog i drugostepenog suda. Nasilje postoji i kod izostanka neposrednog kontakta bivših supružnika, kao i lekarske dokumentacije. Predemet ovog spora nije naknada štete da bi eventualni nastanak oboljenja na strani žrtve nasilja imao značaja, već je predmet spora zaštita od nasilja u porodici kao ponašanja kojima se povređuju osećaj bezbednosti i spokojstva drugog člana porodice.
Iz iznetih razloga, na osnovu člana 414. ZPP, Vrhovni sud je odlučio kao u izreci.
Predsednik veća - sudija
Jelica Bojanić Kerkez, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
