Rev 32032/2023 3.19.1.26.1.3

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 32032/2023
20.02.2025. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dobrile Strajina, predsednika veća, Dragane Mirosavljević i Zorana Hadžića, članova veća, u parnici tužioca Specijalne bolnice za rehabilitaciju ''Bujanovac'', Bujanovačka banja, koju zastupa Državno pravobranilaštvo – Odeljenje u Leskovcu, protiv tužene Opštine Bujanovac, Opštinska uprava, Odeljenje za lokalnu poresu administraciju, koju zastupa Opštinsko pravobranilaštvo Bujanovac, radi duga, odlučujući o reviziji tužioca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž 1794/2023 od 05.09.2023. godine, u sednici veća održanoj dana 20.02.2025. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE kao nedozvoljena revizija tužioca izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž 1794/2023 od 05.09.2023. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Vranju P 64/22 od 15.03.2023. godine, stavom prvim izreke, usvojen je tužbeni zahtev i obavezana tužena da tužiocu isplati novčane iznose navedene u ovom stavu izreke, sa zakonskom zateznom kamatom od dospelosti do isplate, za period od 10.07.2017. godine do 08.06.2018. godine. Stavom drugim izreke, obavezana je tužena da tužiocu na ime troškova postupka isplati 293.600,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti do isplate.

Presudom Apelacionog suda u Nišu Gž 1794/2023 od 05.09.2023. godine, stavom prvim izreke, preinačena je prvostepena presuda tako što odbijen tužbeni zahtev tužioca kojim je tražio da se obaveže tužena da tužiocu isplati novčane iznose navedene u ovom stavu izreke, sa zakonskom zateznom kamatom od dospelosti do isplate za period od 10.07.2017. godine do 08.06.2018. godine. Stavom drugim izreke, obavezan je tužilac da tuženoj na ime troškova postupka isplati 201.750,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti do isplate, dok je zahtev za zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos troškova postupka od presuđenja do izvršnosti odbijen, kao neosnovan.

Protiv pravnosnažne presude tužilac je izjavio reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava, sa predlogom da se o reviziji odluči saglasno odredbi člana 404. Zakona o parničnom postupku.

Odlučujući o dozvoljenosti revizije u smislu člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, broj 72/11, 55/14, 87/18 i 18/20) u vezi člana 92. Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“, br. 10/23), Vrhovni sud je utvrdio da revizija tužioca nije dozvoljena.

Odredbom člana 85. stav 6. ZPP propisano je da stranku mora da zastupa advokat u postupku po vanrednom pravnom leku, izuzev ako je sama advokat. Prema stavu 7. tog člana, zastupanje Republike Srbije i njenih organa, jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave uređuje se posebnim propisima.

Poseban propis je Zakon o pravobranilaštvu („Službeni glasnik RS“, broj 55/14). Prema odredbama tog zakona, zaštitu imovinskih prava i interesa Republike Srbije obavlja Državno pravobranilaštvo (član 2. stav 2). Kada je propisano da je u određenom postupku ili za preduzimanje samo određene radnje u postupku obavezno zastupanje od strane advokata, Državno pravobranilaštvo je ovlašćeno za zastupanje pod istim uslovima kao i advokat (član 11. stav 4). Funkciju Državnog pravobranilaštva obavljaju Državni pravobranilac i zamenici državnog pravobranioca (član 6.) Pravobranilački pomoćnik i pravobranilački pripravnik mogu preduzeti radnje zastupanja u postupku pred sudom, organom uprave ili drugim nadležnim organom, u granicama pismenog ovlašćenja zamenika državnog pravobranioca (član 30.).

Zakon o advokaturi („Službeni glasnik RS“ broj 31/2011 i 24/2012) ne poznaje pojam samostalni savetnik kao što to predviđa Zakon o pravobranilaštvu, već advokatskog pripravnika koji može da zamenjuje advokata, ali u skladu sa zakonom. Zakon koji se mora uzeti kao osnovni u konkretnom slučaju je upravo Zakon o parničnom postupku, odnosno ranije citirana odredba o tome da stranku u postupku po vanrednim pravnim lekovima zastupa advokat. Po članu 88. stav 3. ZPP punomoćnika koji je advokat može da zamenjuje njegov advokatski pripravnik, osim u postupku po pravnim lekovima.

Iz izloženog sledi da samo advokat može izjaviti reviziju i da ovlašćenje za njeno podnošenje može preneti samo na drugog advokata. S obzirom na to da je u postupku po reviziji Državno pravobranilaštvo ovlašćeno da zastupa tužioca pod istim uslovima kao i advokat, reviziju mogu izjaviti samo državni pravobranilac i zamenik državnog pravobranioca koji vrše funkciju Državnog pravobranilaštva (član 6).

Prema sajtu Državnog pravobranilaštva www.dpb.gov.rs na čelu Odeljenja u Leskovcu nalazi se rukovodilac sa statusom zamenika državnog pravobranioca, Saša Stanojević.

U konkretnom slučaju, reviziju tužioca je potpisalo lice AA „za zamenika državnog pravobranioca Sašu Stanojevića“, koje nema svojstvo zamenika državnog pravobranioca, pa je ista nedozvoljena jer je izjavljena od strane neovlašćenog lica.

Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je na osnovu člana 413. ZPP odlučio kao u izreci.                       

 

Predsednik veća - sudija

Dobrila Strajina,s.r.  

 

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković