
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 3241/2026
16.04.2026. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dobrile Strajina, predsednika veća, Dragane Mirosavljević, Nadežde Vidić, Marije Terzić i dr Ilije Zindovića, članova veća, u parnici tužilje AA iz ..., čiji je punomoćnik Uroš Lepović, advokat iz ..., protiv tužene „Elektrodistribucija Srbije“ d.o.o. Beograd, Ogranak Elektrodistribucija Leskovac, iz Leskovca, čiji je punomoćnik Milan Petrović, advokat iz ..., radi isplate naknade za stvarnu službenost, odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Višeg suda u Leskovcu Gž 1792/25 od 09.09.2025. godine, u sednici održanoj 16.04.2026. godine, doneo je
R E Š E NJ E
NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Višeg suda u Leskovcu Gž 1792/25 od 09.09.2025. godine.
ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tužene izjavljena protiv presude Višeg suda u Leskovcu Gž 1792/25 od 09.09.2025. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Leskovcu, Sudska jedinica u Vlasotincu P 4827/22 od 23.09.2024. godine, stavom prvim izreke, usvojen je precizirani tužbeni zahtev tužilje i obavezan tuženi da tužilji na ime naknade za uspostavljenu stvarnu službenost prolaska dalekovoda jačine 35 KV od TS 110/35/10 KV Vlasotinca buduća TS 35/10 KV „Gornji orah“ – TS 35/10 „Sastav Reka“ preko kp. br ... upisane u LN ... KO ..., u površini od 272 m2 na kojoj je uspostavljena službenost srazmerno vlasničkom udelu tužilje od 1/2 isplati iznos od 38.076,95 dinara, sve sa zakonskom zateznom kamatom počev od 23.09.2024. godine, kao dana presuđenja pa do konačne isplate. Stavom drugim izreke, obavezan je tuženi da tužilji na ime troškova ovog spora plati iznos od 104.383,40 dinara.
Presudom Višeg suda u Leskovcu Gž 1792/25 od 09.09.2025. godine, odbijena je kao neosnovana žalba punomoćnika tuženog a prvostepena presuda potvrđena.
Protiv navedene pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tužena je izjavila blagovremenu reviziju, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava, pozivajući se na odredbu člana 404. Zakona o parničnom postupku.
Odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11...10/23), propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog kasacionog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija).
Po oceni Vrhovnog suda, u konkretnom slučaju nije potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, niti je potrebno ujednačavanje sudske prakse kao ni novo tumačenje prava, pa nisu ispunjeni uslovi za odlučivanje o posebnoj reviziji tužene propisani odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku.
Predmet tražene pravne zaštite je naknada tužilji za uspostavljenu stvarnu službenost prolaska dalekovoda preko katastarske parcele u njenom suvlasništvu u udelu 1/2. Pobijana odluka kojom je tužbeni zahtev tužilje usvojen doneta je primenom odredbe člana 218. stav 2. Zakona o energetici, u vezi odredbe članova 49. stav 1., 50.stav 1, 51. i 53. Zakona o osnovama svojinsko pravnih odnosa, na osnovu nesporne činjenice da je preko parcele koja je u suvlasništvu tužilje uspostavljena stvarna službenost u korist tužene, postavljanjem dalekovoda. Tužena posebnu reviziju zasniva na činjenici da je odredbom člana 106. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o energetici (''Službeni glasnik RS'', br. 94/2024 od 28.11.2024. godine), koji je stupio na snagu 01.01.2015. godine, ukinuta ranija odredba člana 218. stav 2. Zakona o energetici, kojom je bilo propisano da se danom izgradnje elektroenergetskog voda uspostavlja zaštitni pojas i zasniva službenost prolaska elektroenergetskog voda u širini zaštitnog pojasa, a da je odredbom člana 218. stav 3. tog Zakona, sada izričito propisano da je operator prenosnog sistema dužnik naknade za rešavanje imovinskih odnosa sa vlasnicima nepokretnosti zbog prostiranja provodnika dalekovoda preko njihovih nepokretnosti, što je drugo pravno lice, PD ''Elektromreža Srbije'' a.d. Beograd. Međutim, donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o energetici (''Službeni glasnik RS'', br. 94/2024 od 28.11.2024. godine), nije od uticaja na ovu parnicu jer je ona započeta tužbom podnetom pre stupanja na snagu tog Zakona (24.08.2022. godine), imajući u vidu da je prelaznim i završnim odredbama Zakona o energetici (''Službeni glasnik RS'', br. 145/2014 ... 94/2024), propisano, u odredbi člana 392., da postupci koji su započeti pre stupanja na snagu ovog zakona, nastaviće se po propisima po kojima su započeti. S tim u vezi, bitna povreda na koju revident u posebnoj reviziji ukazuje, takođe nije od uticaja, jer nije razlog za izjavljivanje posebne revizije u smislu odredbe člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku.
Na osnovu odredbe člana 404. stav 2. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu prvom izreke.
Vrhovni sud je ispitao dozvoljenost revizije primenom odredbe člana 410. stav 2. tačka 5. u vezi člana 468. stav 1. i 479. stav 6. Zakona o parničnom postupku i utvrdio da revizija nije dozvoljena.
Odredbom člana 468. stav 1. Zakona parničnom postupku, propisano je da se sporovima male vrednosti smatraju sporovi u kojima se tužbeni zahtev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe. Na osnovu odredbe člana 479. stav 6. istog Zakona, protiv odluke drugostepenog suda kojom je odlučeno u sporu male vrednosti, revizija nije dozvoljena.
Tužbu radi naknade štete za stvarnu službenost tužilja je podnela 24.08.2022. godine, a utvrđena vrednost predmeta spora je 38.076,95 dinara.
Imajući u vidu da je ovo spor male vrednosti u kom se tužbeni zahtev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe, sledi da protiv odluke drugostepenog suda, u ovoj vrsti spora, revizija nije dozvoljena, u smislu odredbe člana 479. stav 6. Zakona o parničnom postupku.
Na osnovu odredbe člana 413. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu drugom izreke.
Predsednik veća – sudija
Dobrila Strajina, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
