Rev 4087/2022 3.19.2.2.5.2; određivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 4087/2022
15.03.2023. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dobrile Strajina, predsednika veća, Dragane Mirosavljević i Nadežde Vidić, članova veća, u predmetu predlagača AA i BB, obojice iz ..., čiji je zajednički punomoćnik Dejan Kapus, advokat iz ..., protiv protivnika predlagača Gradske opštine Voždovac, Beograd, koju zastupa Javno pravobranilaštvo Opštine Voždovac, krajnih korisnika Grada Beograda, čiji je zakonski zastupnik Gradsko javno pravobranilaštvo, Beograd, Republike Srbije, čiji je zakonski zastupnik Državno pravobranilaštvo, Beograd, JKP „Zelenilo – Beograd“ iz Beograda i JP „Srbijašume“ ŠG „Beograd“, iz Beograda, čiji je punomoćnik Đuro Živković, advokat iz ..., odlučujući o reviziji tuženog JP „Srbijašume“ ŠG „Beograd“ iz Beograda, izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž 4044/19 od 24.09.2021. godine, u sednici održanoj dana 15.03.2023. godine, doneo je

R E Š E NJ E

UKIDAJU SE: rešenje Višeg suda u Beogradu Gž 4044/19 od 24.09.2021. godine u stavu prvom izreke i rešenje Drugog osnovnog suda u Beogradu R1 91/13 od 10.06.2015. godine i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Drugog osnovnog suda u Beogradu R1 91/13 od 10.06.2015. godine, stavom prvim izreke, određena je naknada za izuzeto zemljište i to kat.parcelu .. KO ... površine 8157 m2 upisane u ZKUL .. KO ..., ranijih zemljišno-knjižnih sukorisnika VV, GG i DD, svi sa po 1/3 idealnih delova, izuzeto rešenjem Opštinskog komiteta za komunalno-građevinske, stambene i imovinsko-pravne poslove Voždovac broj 463-200/85 od dana 20.01.1985. godine, pa se obavezuje krajnji korisnik JP „Srbijašume“ – ŠG „Beograd“ da predlagačima kao pravnim sledbenicima pok. GG, isplati naknadu i to predlagaču AA iznos od 11.415.721,50 dinara na ime ½ od 1/3 idealnog dela i predlagaču BB iznos od 11.415.721,50 dinara na ime ½ od 1/3 idealnog dela, sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja pa do isplate. Stavom drugim izreke, obavezan je krajnji korisnik JP „Srbijašume“ – ŠG „Beograd“ da predlagačima na ime troškova vanparničnog postupka isplati iznos od 466.875,00 dinara.

Rešenjem Drugog osnovnog suda u Beogradu R1 91/13 od 10.01.2019. godine, odbijen je zahtev krajnjeg korisnika Grada Beograda za naknadu troškova vanparničnog postupka, kao neosnovan.

Rešenjem Višeg suda u Beogradu Gž 4044/19 od 24.09.2021. godine, stavom prvim izreke, odbijene su kao neosnovane žalbe krajnjih korisnika JP „Srbijašume“ – ŠG „Beograd“ i Republike Srbije i potvrđeno prvostepeno rešenje od 10.06.2015. godine. Stavom drugim izreke, ukinuto je rešenje prvostepenog suda od 10.01.2019. godine i predmet u ovom delu vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.

JP „Srbijašume“ – ŠG „Beograd“ je blagovremeno izjavio reviziju protiv rešenje drugostepenog suda zbog bitne povrede odredaba vanparničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava.

Predlgači su dali odgovor na reviziju.

Vrhovni kasacioni sud je ispitao pobijano rešenje na osnovu člana 408. u vezi sa članom 420. stav 6. Zakona o parničnom postupku – ZPP („Službeni glasnik RS“, broj 72/11...18/20) i člana 27. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku i utvrdio da je revizija osnovana.

Prema stanju u spisima, SO Voždovac je prvostepenom sudu dostavio spise predmeta radi određivanja naknade za izuzeto nacionalizovano zemljište i to kat. parcelu .. KO ..., površine 8157 m2, upisane u ZKUL .. KO ..., po pravnosnažnosti rešenja Opštinskog komiteta za komunalno-građevinske, stambene i imovinsko- pravne poslove Voždovac broj 463-200/85 od 20.01.1986. godine, u odnosu na zakonske naslednike ranijeg zemljišno-knjižnog korisnika GG, AA i BB sa po 1/3 idealna dela. Prema obrazloženju rešenja katastarska parcela, ranijih zemljišno-knjižnih sukorisnika VV, GG i DD iz ... sa po 1/3 idealnih delova, eksproprisana je u korist Opštine Voždovac, a za potrebe SIZ za podizanje, uređenje i korišćenje parka – šume „Titov gaj“ prema detaljnom urbanističkom planu, te da naknada za izuzeto zemljište pada na teret SIZ „Titov gaj“. Prema zapisniku o primopredaji šumskog kompleksa, između ostalog i kompleksa „Titov gaj“ koji je registrovan kod JP „Srbijašume“ dana 14.04.1992. godine, a kod JKP „Zelenilo Beograd“ dana 06.05.1992. godine, park šuma „Titov gaj“ je preneta na čuvanje, gazdovanje i održavanje JP „Srbijašume“ ŠG „Beograd“ shodno proceni stručne komisije zadužene za izvršenje primopredaje u skladu sa Zakonom o šumama i programom Grada Beograda. Tržišna vrednost predmetne katastarske parcele prema izveštaju Poreske uprave Filijala Voždovac od 30.03.2015. godine iznosi 8.397 po m2.

Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja, nižestepeni sudovi su na osnovu člana 42. Zakona o eksproprijaciji, člana 3. i 4. Zakona o šumama, odredili naknadu za izuzetu kat. parcelu .. KO ..., u visini tržišne vrednosti predmetne parcele prema izveštaju poreske uprave. Ocenili su prigovor nedostatka pasivne legitimacije kao neosnovan uz zaključak da je izuzimanje vršeno u korist pravnog prethodnika JP „Srbijašume“ ŠG „Beograd“, a to je SIZ za podizanje, uređenje i korišćenje parka – šume „Titov gaj“, te da je krajnji korisnik pravni sledbenik na osnovu Zakona o šumama i na osnovu Zapisnika o primopredaji šumskog kompleksa od 14.04.1992. godine, s obzirom na to da su javna i društvena preduzeća čija su sredstva ušla u sredstva za osnivanje i JP „Srbijašume“ taksativno nabrojana u članu 97. Zakona o šumama.

Vrhovni kasacioni sud nalazi da nižestepeni sudovi zbog pogrešne primene materijalnog prava nisu razjasnili ko je pravni sledbenik SIZ za podizanje, uređenje i korišćenje parka – šume „Titov gaj“, za čije potrebe je rešenjem 463-200/85 od 20.01.1986. godine, izuzeta iz nacionalizacije predmetna parcela zbog čega je pobijana odluka morala biti ukinuta.

Odredbom člana 42. Zakona o eksproprijaciji („Službeni glasnik RS“, br. 53/95...106/2016) propisano je da se naknada za eksproprisano poljoprivredno zemljište i građevinsko zemljište određuje u novcu prema tržišnoj ceni takvog zemljišta, ako zakonom nije drukčije propisano (stav 1). Procenu tržišne cene iz stava 1. ovog člana vrši organ nadležan za utvrđivanje poreza na prenos apsolutnih prava na nepokretnostima (stav 2). Postupak za određivanje naknade propisan je odredbom člana 56. istog zakona, tako što je korisnik eksproprijacije dužan da organu iz stava jedan podnese pismenu ponudu o obliku i visini naknade u roku koji ne može biti duži od 15 dana od dana pravnosnažnosti rešenja o eksproprijaciji. Troškove postupka sporazumnog određivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost snosi korisnik eksproprijacije, jer je tako propisano odredbom člana 62. Zakona o eksproprijaciji. Ako se sporazum o naknadi u celini ne postigne u roku od 2 meseca od dana pravnosnažnosti rešenja o eksproprijaciji, opštinska uprava dostaviće pravnosnažno rešenje o eksproprijaciji sa svim spisima nadležnom opštinskom sudu radi određivanja naknade, na osnovu odredbe člana 61. Zakona o eksproprijaciji.

Na osnovu citiranih odredbi zakona sledi da naknadu za eksproprisanu nepokretnost plaća korisnik eksproprijacije. U konkretnom slučaju, izuzeto je nacionalizovano građevinsko zemljište, kat. parcela .. ZKUL .. u korist opštine Voždovac a za potrebe SIZ „Titov gaj“ sa odlukom da naknada za izuzeto zemljište pada na teret SIZ „Titov gaj“ i biće određena u posebnom postupku. Članom 9. stav 1. i 2. Zakona o šumama („Službeni glasnik RS“, br. 46/91) propisano je da se osniva javno preduzeće za gazdovanje šumama u državnoj svojini obuhvaćenim šumskim područjima, koji će poslovati pod firmom: Javno preduzeće za gazdovanje šumama „Srbijašume“ sa potpunom odgovornošću. Članom 97. ovog zakona, propisano je da danom početka rada Javno preduzeće „Srbijašume“ preuzima sredstva, prava i obaveze koja se odnose na obavljanje delatnosti iz člana 10. stav1. ovog zakona utvrđena bilansnim stanjima na dan 30. septembar 1991. godine i to preduzeća bliže navedenih u ovom članu.

Kod napred navedenih odredaba zakona, postojanje zapisnika o primopredaji šumskog kompleksa, između ostalog i kompleksa „Titov gaj“ od 14.04.1992. godine, za sada ne pruža osnov za pouzdan zaključak da je JP „Srbijašume“ ŠG „Beograd“ pravni sledbenik korisnika eksproprijacije SIZ „Titov gaj“, a nižestepeni sudovi se nisu bavili pitanjem pravnog statusa krajnjeg korisnika SIZ „Titov gaj“, odnosno pitanjem osnivanja, ili eventualnog brisanja iz APR navedenog SIZ. Prema rešenju Opštinskog komiteta za komunalno-građevinske, stambene i imovinsko-pravne poslove Voždovac broj 463-200/85 od 20.01.1986. godine, izuzeto je iz nacionalizacije građevinsko zemljište (kat. parcela .. ZKUL ..), u svrhu pošumljavanja istog. JKP „Zelenilo Beograd“ je tvrdilo da parcela nije eksproprisana ni u korist ni za potrebe ovog pravnog lica, pa je imajući u vidu karakter zemljišta u trenutku donošenja rešenja od 20.01.1986. godine, izostalo utvrđenje po kom osnovu je ovo JP koristilo navedenu parcelu pre sačinjavanja zapisnika o primopredaji šumskog kompleksa, između ostalog i kompleksa „Titov gaj“ od 14.04.1992. godine.

U nastavku postupka, raspraviće se pitanje pravnog statusa krajnjeg korisnika SIZ za podizanje, uređenje i korišćenje parka – šume „Titov gaj“, da li je i kada navedeni SIZ brisan i da li je evidentiran pravni subjekat koji egzistira kao pravni sledbenik ovog SIZ, imajući u vidu i da je JP „Srbijašume“ ŠG „Beograd“ osnovan odredbama Zakona o šumama tek 1991. godine, a da u članu 97. ovog zakona nije navedeno JKP „Zelenilo Beograd“ kao subjekat koji prenosi određena sredstva, prava i obaveze na JP „Srbija Šume“.

Iz navedenih razloga, pobijana odluka je morala biti ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje.

Iz iznetih razloga, a na osnovu člana 416. stav 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

Predsednik veća – sudija

Dobrila Strajina s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić