
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 5947/2025
08.05.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Branislava Bosiljkovića, predsednika veća, Jasmine Simović i Radoslave Mađarov, članova veća, u parnici tužioca AA i ..., čiji je punomoćnik Žarko Vujović advokat iz ..., protiv tužene Republike Srbije - Ministarstvo odbrane - VP ... Niš, koju zastupa Vojno pravobranilaštvo - Odeljenje u Nišu, radi izmene rente, odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž 1198/24 od 10.12.2024. godine, u sednici održanoj dana 08.05.2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE kao nedozvoljena revizija tužene izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž 1198/24 od 10.12.2024. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Apelacionog suda u Nišu Gž 1198/24 od 10.12.2024. godine odbijene su kao neosnovane žalbe tužioca i tužene i potvrđena presuda Osnovnog suda u Nišu P 20449/21 od 04.12.2023. godine kojom je odbijen tužbeni zahtev kojim je tužilac tražio da se tužena obaveže da mu na ime manje isplaćene rente za period od 15.11.2021. godine do 31.01.2023. godine isplati iznos od 114.267,21 dinar sa zakonskom zateznom kamatom od 08.02.2023. godine do isplate (stav prvi izreke), odbijen tužbeni zahtev kojim je tužilac tražio da se izmeni pravnosnažna i izvršna presuda Osnovnog suda u Nišu P 6712/19 od 02.09.2020. godine u delu koji se odnosi na isplatu mesečne rente tako što će se tužena obavezati da počev od 01.02.2023. godine pa ubuduće dok za to postoje zaoknski uslovi isplaćuje mesečnu rentu u iznosu od 41.116,37 dinara do petog u mesecu za prethodni mesec sa zakonskom zateznom kamatom od petog u mesecu za prethodni mesec do isplate svake od dospelih rata, a sve dospele rate odjednom (stav drugi izreke), odbijen protivtužbeni zahtev kojim je tužena tražila da se utvrdi da je prestalo pravo tužioca na naknadu materijalne štete u vidu mesečne rente u iznosu od 22.541,32 dinara počev od 14.07.2022. godine, da se ukine isplata navedenog iznosa mesečne rente i tako izmeni presuda Osnovnog suda u Nišu P 6712/19 od 02.09.2020. godine (stav treći izreke) i odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka (stav četvrti izreke).
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužena je, zbog pogrešne primene materijalnog prava, blagovremeno izjavila reviziju predviđenu članom 404. ZPP (posebna revizija).
Po oceni Vrhovnog suda, revizija tužene je nedozvoljena.
Prema članu 410. stav 2. tačka 1. ZPP, revizija je nedozvoljena ako je izjavilo lice koje nije ovlašćeno za podnošenje revizije.
Odredbom člana 85. stav 7. ZPP propisano je da stranku mora da zastupa advokat u postupku po vanrednim pravnim lekovima, izuzev ako je sama advokat. Prema stavu 8. te odredbe, zastupanje Republike Srbije i njenih organa, jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave uređuje se posebnim propsima.
Zakonom o odbrani („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 116/07 ... 36/18), pored ostalog, propisano je: da je Vojno pravobranilaštvo posebna organizaciona jedinica Ministarstva odbrane koja preduzima pravne radnje i pravna sredstva radi ostvarivanja i zaštite imovinskih prava i interesa Republike Srbije u pogledu sredstava koje koristi Ministarstvo i Vojska Srbije u skladu sa tim zakonom (član 107a stav 1); da u zastupanju Ministarstva odbrane i Vojske Srbije pred sudovima i drugim nadležnim organima Vojno pravobranilaštvo ima položaj zastupnika Republike Srbije - Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, s pravima i dužnostima propisanim za Državno pravobranilaštvo, osim zastupanja pred stranim i međunarodnim sudovima i arbitražama, i pred drugim nadležnim organima u inostranstvu (član 107a stav 2); da kada je propisano da je u određenom postupku ili za preduzimanje samo određene radnje u postupku obavezno zastupanje od strane advokata, Vojno pravobranilaštvo je ovlašćeno da preduzima zastupanje pod istim uslovima kao i advokat (član 107b stav 2); da vojnog pravobranioca i zamenika vojnog pravobranioca postavlja ministar odbrane (član `107g stav 1); da organizaciju rada i uređenje Vojnog pravobranilašatva, shorno propisima za rad pravobranilašatva Republike Srbije, uređuje ministar odbrane uz saglasnost Vlade (član 107đ).
Odredbom člana 1. Pravilnika o organizaciji rada i uređenju Vojnog pravobranilaštva, na koji je Vlada dala saglasnost 15.12.2016. godine („Službeni vojni list“ broj 32/16), koji se primenjuje od 01.01.2017. godine, propisano je da Vojno pravobranilaštvo čine vojni pravobranilac, zamenici vojnog pravobranioca, pravobranilački pomoćnici, pripravnici i zaposleni koji obavljaju stručne, administrativno-tehničke i druge poslove, koji su raspoređeni u dva odeljenja sa sedištem u Beogradu i jednim odeljenjem sa sedištem u Nišu, kao unutrašnjih jedinica Vojnog pravobranilaštva.
Sledstveno izloženom, po stanovištu Vrhovnog suda, položaj vojnog pravobranioca i zamenika vojnog pravobranioca kod izjavljivanja revizije izjednačen je sa položajem advokata. Zato, kao što advokat ne može ovlastiti advokatskog pripravnika na podnošenje revizije, tako ni vojni pravobranilac ne može ovlastiti zaposlenog u Vojnom pravobranilaštvu da izjavi reviziju.
U ovom slučaju, reviziju je izjavilo lice zaposleno u vojnom prvobranilaštvu, na osnovu ovlašćenja vojnog pravobranioca. Takva revizija izjavljena je od neovlašćenog lica, zbog čega je na osnovu člana 413. ZPP odlučeno kao u izreci.
Predsednik veća - sudija
Branislav Bosiljković, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
