Rev 6532/2023 3.19.2.2.6.2

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 6532/2023
23.04.2025. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića i Marije Terzić, članova veća, u vanparničnom postupku predlagača AA iz ..., čiji je punomoćnik Srbislav Stojanović, advokat iz ..., protiv protivnika predlagača JP „EPS“ Beograd, Ogranak „TE-KO Kostolac“, Kostolac, radi određivanja naknade za eksproprisane zasade, odlučujući o reviziji predlagača izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Požarevcu Gž 10/21 (2014) od 03.11.2022. godine, u sednici održanoj 23.04.2025. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBIJA SE, kao neosnovana, revizija predlagača izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Požarevcu Gž 10/21 (2014) od 03.11.2022. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Osnovnog suda u Požarevcu R1 64/19 od 03.09.2020. godine, stavom prvim izreke, odbijen je predlog predlagača da mu protivnik predlagača isplati iznos na ime naknade za usev lucerke na kat. parceli .. KO ..., kao neosnovan. Stavom drugim izreke, obavezan je protivnik predlagača da predlagaču isplati iznos od 1.972.300,00 dinara na ime vrednosti 110 komada sadnica oraha na kat. parceli .. KO ... .

Viši sud u Požarevcu je, rešenjem Gž 10/21 (2014) od 03.11.2022. godine, stavom prvim izreke, ukinuo rešenje Osnovnog suda u Požarevcu R1 64/19 od 03.09.2020. godine. Stavom drugim izreke, obavezan je protivnik predlagača da predlagaču isplati iznos od 1.668.150,00 dinara na ime vrednosti 110 komada sadnica oraha na kat. parceli .. KO ... . Stavom trećim izreke, obavezan je protivnik predlača da predlagaču na ime troškova drugostepenog postupka isplati iznos od 70.500,00 dinara.

Protiv pravnosnažnog rešenja donetog u drugom stepenu, predlagač je blagovremeno izjavio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Ispitujući pobijano rešenje u smislu člana 408. Zakona o parničnom postupku u vezi sa članom 420. stav 1. i 6. Zakona o parničnom postupku – ZPP („Službeni glasnik RS“, br. 72/11... 10/23-drugi zakon) i člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku („Službeni glasnik SRS“, br. 25/82, 48/88, „Službeni glasnik RS“, br. 46/95... 106/15), Vrhovni sud je ocenio da revizija predlagača nije osnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti. Bez uticaja je ukazivanje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 12. ZPP, budući da ova povreda ne predstavlja revizijski razlog.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, rešenjem Odeljenja za imovinsko – pravne, komunalne poslove i saobraćaj Gradske uprave Grada Požarevca od 30.07.2013. godine, usvojen je predlog za eksproprijaciju u korist Republike Srbije, a za potrebe protivnika predlagača, kao korisnika eksproprijacije i eksproprisana je kat. parcela .., površine 4.66,29 hektara KO ..., vlasništvo predlagača sa udelom od ½. Po pravnosnažnosti ovog rešenja, 13.05.2014. godine komisija korisnika eksproprijacije je izašla na predmetnu parcelu u cilju utvrđivanja stanja na istoj. Konstatovano je da duži niz godina nije vršena nikakva obrada zemljišta, niti je vršeno uništavanje korova, usled čega je parcela u celokupnoj površini u potpunosti zakorovljena korovima različitih vrsta, čija visina mestimično iznosi preko 2 metra. Na južnoj polovini parcele uočene su preostale sadnice oraha zasađene u jesen 2010. godine, koje su zbog zapuštenosti zemljišta i samog zasada znatno prorođene, neujednačenog stanja i razvijenosti. Utvrđeno je da ukupan broj preostalih sadnica oraha, starosti do 3 godine, iznosi 110 komada. Konstatovano je i to da su na površini od 19,88 ari zapadnog dela južne polovine parcele početkom 2013. godine obavljene istražno – geološke radnje, bušenje terena, te da na istoj nema nikakvih sadnica. Između predlagača i korisnika eksproprijacije nije postignut sporazum o naknadi za eksproprisano zemljište i za biljne zasade. Delimičnim rešenjem donetim u ovom postupku utvrđena je naknada za eksproprisano zemljište. Prema nalazu i mišljenju sudskog veštaka, vrednost 110 zasada oraha starosti 3 godine iznosi 3.336.300,00 dinara.

Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja, drugostepeni sud je primenom člana 45. stav 2. Zakona o eksproprijaciji u vezi sa odredbom člana 134. stav 1. i 137. stav 1. Zakona o vanparničnom postupku, odredio naknadu za stabla oraha, saglasno suvlasničkom udelu predlagača na eksproprisanoj parceli. Potraživana naknada za zasejanu lucerku nije dosuđena, jer predlagač nije dokazao da je u vreme donošenja rešenja o eksproprijaciji odnosno pravnosnažnosti tog rešenja, na parceli bila zasejana lucerka.

Po oceni Vrhovnog suda, drugostepeni sud je pravilno primenio materijalno pravo.

Prema odredbi člana 45. Zakona o eksproprijaciji („Službeni list SRJ“, br. 16/01, „Službeni glasnik RS“, br. 23/2001 sa izmenama i dopunama), naknada za eksproprisani vinograd ili voćnjak koji daje plodove određuje se tako što se odredi obeštećenje za zemljište prema članu 42. ovog zakona, pa se tom iznosu doda tržišna cena neamortizovanih investicija uloženih za podizanje i održavanje takvog vinograda ili voćnjaka i iznos čistog prinosa koji bi taj vinograd ili voćnjak dao, s obzirom na svoju starost i plodnost, za onoliko godina koliko je potrebno da se podigne i da stupi u punu rodnost nov vinograd ili voćnjak (stav 1); naknada za eksproprisani mlad vinograd ili voćnjak koji ne daje plodove određuje se tako što se odredi naknada za zemljište prema članu 42. ovog zakona, pa se tome doda vrednost investicija uloženih za njegovo podizanje i iznos čistog prinosa koji bi se ostvario za onoliko godina koliko je taj vinograd ili voćnjak star do trenutka eksproprijacije (stav 2).

Odredbom člana 52. istog zakona, propisano je raniji sopstvenik ima pravo da skine useve i ubere plodove sa eksproprisanog zemljišta (stav 1); ako raniji sopstvenik nije bio u mogućnosti da skine useve ili ubere plodove, usled toga što je korisniku eksproprijacije dozvoljeno da otpočne radove pre skidanja useva ili ubiranja plodova, raniji sopstvenik ima pravo na naknadu za useve ili plodove prema tržišnoj ceni, po odbitku potrebnih troškova koje bi imao od žetve ili berbe (stav 4).

U konkretnom slučaju, prelagaču kome je izvršena eksproprijacija katastarske parcele .. KO ..., na kojoj je suvlasnik sa idealnim delom od ½, pripada pravo na naknadu za zasade 110 stabla oraha starosti 3 godine, a koje stanje je utvrđeno prema zapisniku sačinjenom po pravnosnažnosti rešenja o eksproprijaciji. Predlagaču ne pripada potraživana naknada za lucerku, budući da nije dokazao da je na predmetnoj katastarskoj parceli u trenutku eksproprijacije lucerka bila zasejana.

Po oceni Vrhovnog suda, navodima revizije se ne dovodi u sumnju zaključak drugostepenog suda da predlagaču pripada naknada samo za 110 stabala oraha na eksproprisanoj nepokretnosti. Naknada za zasade određuje se prema stanju koje postoji u trenutku eksproprijacije, pa se neosnovano predlagač poziva na službenu belešku sačinjenu od strane komisije korisnika eksproprijacije 10.11.2010. godine, kojim je konstatovano da na južnom delu predmetne parcele postoji 2.166 novozasađenih sadnica oraha da je po izjavi predlagača zasejana lucerka.

Neosnovano se predlagač u reviziji poziva na rešenje Ministarstva finansija i privrede od 15.01.2013. godine, kojim je usvojen predlog korisnika eksproprijacije i dozvoljeno mu na predmetnoj parceli vršenje nprivremenih radnji, radi realizacije projekta geoloških istraživanja ležišta uglja na površini od 15 ari u trajanju od 60 dana. Revident smatra da je prilikom određivanja naknade za zasade trebalo uzeti u obzir i stabla oraha koja su se nalazila na površini na kojoj su ti radovi izvođeni.

Naime, reč je o pripremnim radnjama koje su korisniku eksproprijacije odobrene od strane nadležnog ministarstva u smislu člana 23. Zakona o eksproprijaciji. Shodno toj odredbi, vlasniku parcele u tom slučaju pripada posebna naknada u smislu člana 55. Zakona o eksproprijaciji, koja se određuju u visini i na način za ustanovljenje zakupa, s tim što se kao osnov računanja obeštećenja uzima vreme trajanja privremenih radnji i vreme za dovođenje u prvobitnu funkciju ili funkciju buduće namene. Takođe, u smislu člana 54. Zakona o eksproprijaciji (stav 4), sopstveniku zemljišta bi pripadala i naknada stvarne štete ako je ustanovljenjem zakupa njemu naneta stvarna šteta. Međutim, navedene naknade nisu predmet ovog postupka, već je predmet naknada za zasade na eksproprisanoj nepokretnosti.

Vrhovni sud je cenio i ostale navode revizije, ali kako se njima ne dovodi u sumnju pravilnost i zakonitost donete odluke, ti navodi nisu posebno obrazloženi.

Iz iznetih razloga, na osnovu člana 414. ZPP odlučeno je kao u izreci rešenja.

Predsednik veća – sudija

Gordana Komnenić,s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković