Rev 8312/2024 3.1.1.3

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 8312/2024
24.09.2025. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Branke Dražić, predsednika veća, Marine Milanović i Vesne Mastilović, članova veća, u parnici tužioca Grada Kragujevca, čiji je zakonski zastupnik Gradski pravobranilac, protiv tuženog AA iz ..., čiji je punomoćnik Dragica Đekić, advokat iz ..., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 2536/23 od 19.09.2023. godine, u sednici održanoj 24.09.2025. godine, doneo je

R E Š E NJ E

UKIDA SE presuda Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 2536/23 od 19.09.2023. godine i predmet VRAĆA drugostepenom sudu na ponovno suđenje.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Kragujevcu P 284/23 od 15.03.2023. godine, odbijen je tužbeni zahtev tužioca kojim je tražio da se utvrdi da na delu kp br. .. u površini od 0.01,12 ha, upisanoj u LN br. .. KO Kragujevac 1, Grad Kragujevac, poseduje pravo javne svojine, što je tuženi dužan da prizna i dozvoli upis u RGZ – SKN Kragujevac bez naknadnog prisustva i saglasnosti; obavezan je tužilac da tuženom na ime troškova postupka isplati iznos od 60.950,00 dinara.

Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž 2536/23 od 19.09.2023. godine stavom prvim izreke, preinačena je presuda Osnovnog suda u Kragujevcu P 284/23 od 15.03.2023. godine, tako što je usvojen tužbeni zahtev tužioca, pa je utvrđeno da na delu kp br. .. u površini od 0.01,12 ha, upisanoj u LN br. .. KO Kragujevac 1, Grad Kragujevac ima pravo javne svojine, što je tuženi dužan da prizna i dozvoli upis u RGZ – SKN Kragujevac, bez naknadnog prisustva i saglasnosti; svaka stranka snosi svoje troškove postupka; stavom drugim izreke, obavezan je tuženi da tužiocu na ime troškova drugostepenog postupka isplati iznos od 18.000,00 dinara.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tuženi je blagovremeno preko punomoćnika izjavio reviziju, zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava.

Vrhovni sud je ispitao pobijanu presudu na osnovu člana 408. u vezi člana 403. stav 2. tačka 2. Zakona parničnom postupku – ZPP („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 72/11 ... 10/23) i utvrdio da je revizija tuženog osnovana.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, JP „Preduzeće za izgradnju Grada Kragujevca“ koje je Odlukom o osnivanju JP „Preduzeće za izgradnju Grada Kragujevca“ („Službeni list Grada Kragujevca“ broj 5/2005 od 18.03.2005. godine) osnovao Grad Kragujevac i BB, pravni prethodnik tuženog, u svojstvu oštećenika su dana 03.12.2007. godine zaključili ugovor o naknadi štete. U članu 1. ugovora ugovorne strane su konstatovale da je oštećenik vlasnik kp br. ..., površine 0.13,71 ha upisane u LN br. .. KO Kragujevac 1. U članu 2. ugovora, ugovorne strane su konstatovale da istim regulišu međusobna prava i obaveze vezane za naknadu štete za zemljište koje se izuzima iz poseda oštećenika i to deo kp br. ... KO Kragujevac 1, orijentacione površine 0.01,12 ha, radi regulacije reke Ždraljice. U članu 3. ugovora ugovorne strane su konstatovale da je komisija za procenu tržišne vrednosti zemljišta utvrdila cenu zemljišta iskazanu u bodovima u paritetu 1 bod je 1 evro, te da, pošto je ukupna površina predmetnog zemljišta 0.01,12 ha visina štete iznosi 313.60 bodova/evra. U članu 4. ugovora ugovorne strane su ugovorile da JP „Preduzeće za izgradnju Grada Kragujevca“ oštećenom isplati naknadu štete za zauzeto zemljište u iznosu od 313.60 bodova/evra i za uništete zasada u ukupnom iznosu od 3.240,00 dinara. U članu 6. stav 1. ugovora ugovorne strane su se sporazumele da su istim regulisana sva međusobna prava i obaveze vezane za predmetno zemljište, da će JP „Preduzeće za izgradnju Grada Kragujevca“ biti uvedeno u posed predmetnog zemljišta preko izvođača radova, kao i da po navedenom osnovu oštećeni neće tražiti drugu vrstu naknade po pokretanju postupka eksproprijacije pred nadležnim organom, a u stavu 2. istog člana da će rešenje o eksproprijaciji doneto od strane nadležnog organa uprave služiti JP „Preduzeću za izgradnju Grada Kragujevca“ radi uknjižbe u zemljišne i druge knjige o pravima na nepokretnostima. Iz kartice podsubanalitičkog fonda JP „Preduzeće za izgradnju Grada Kragujevca“ za period od 01.01.2007. godine do 31.12.2007. godine evidentirano je potraživanje BB u iznosu od 28.660,00 dinara pod rednim brojem 233 i datumom naloga 05.12.2007. godine.

Na osnovu tako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostepeni sud je zaključio da je osnovan istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužioca, da tužilac ne poseduje ispravu kojom dokazuje svoje pravo na spornom zemljištu u smislu odredbe člana 76. stav 3. Zakona o javnoj svojini, koje je neophodno da bi se izvršio upis prava svojine na ime jedinice lokalne samouprave odnosno grada, te da navedni ugovor o naknadi štete ne može predstavljati validan pravni osnov za sticanje prava javne svojine u smislu odredbe člana 20. stav 1. i člana 33. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa, jer ni potpisi ugovarača nisu overeni od strane suda i navedeni ugovor ne predstavlja ugovor o pravu svojine, već ugovor o naknadi štete, zbog čega je tužbeni zahtev tužioca odbio kao neosnovan.

Drugostepeni sud je pobijanom presudom preinačio prvostepenu presudu i usvojio tužbeni zahtev tužioca, utvrđujući da je po osnovu navedenog ugovora o naknadi štete JP „Preduzeće za izgradnju Grada Kragujevca“ uvedeno u posed na delu predmetne katastarske parcele, da je izvršilo radnje radi regulacije reke Ždraljice, odnosno deo navedene parcele je priveden nameni, a prethodno je naknada za izuzeto zemljište i zasade plaćena pravnom prethodniku tuženog, zbog čega tužilac kao osnivač JP „Preduzeća za izgradnju Grada Kragujevca“ i koji je u posedu dela navedene katastarske parcele preko navedenog javnog preduzeća, ima pravni interes za donošenje odluke kojom se traži usvajanje tužbenog zahteva da se utvrdi da tužilac na spornom delu kp br. .. ima pravo javne svojine sa pravom upisa kod RGZ SKN Kragujevac bez naknadnog prisustva i saglasnosti tuženog.

Po oceni Vrhovnog suda pravilan je zaključak drugostepenog suda i dati razlozi da je tužilac aktivno legitimisan u ovoj parnici, ali su osnovani revizijski navodi da je u postupku pred drugostepenim sudom učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 407. stav 1. tačka 3. ZPP i da je zbog pogrešne primene materijalnog prava činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.

Osnovano se revizijom tuženog ukazuje da je drugostepeni sud bez otvaranja rasprave utvrdio drugačije činjenično stanje, te je na taj način učinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 1. u vezi člana 383. stav 3. i 4. Zakona o parničnom postupku. Naime, pobijanom presudom drugostepeni sud nije na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja na drugačiji način primenio materijalno pravo preinačavajući prvostepenu presudu, već je izvršio ocenu dokaza na drugačiji način i na osnovu izmenjenog činjeničnog stanja usvojio tužbeni zahtev tužioca (što je mogao učiniti jedino da je postupio po članu 383. stav 3. i 4. ZPP. Navedeno proizizlazi iz činjenice da se činjenično stanje nižestepenih odluka razlikuje u odnosu na utvrđenje postojanja pravnog osnova tužioca za sticanje predmetnog prava javne svojine na spornom delu kp br. .. u površini od 0.01,12 ha. Ovo sa razloga što drugostepeni sud nije otvorio raspravu, a utvrdio je da je po osnovu ugovora o naknadi štete od 03.12.2007. godine tuženi uveden u posed spornog dela kp br. .. u površini od 0.01,12 ha (bez određivanja mera i granica), da je pravnom prethodniku tuženog isplaćena ugovorena cena za sporni deo nepokretnosti i za zasade, te da je JP „Preduzeće za izgradnju Grada Kragujevca“ izvršilo radnje radi regulacije reke Ždraljice, odnosno da je sporni deo nepokretnosti priveden nameni, o čemu prvostepeni sud uopšte nije odlučivao i navedene činjenice nije utvrđivao u prvostepenom postupku.

Imajući u vidu navedeno, po oceni Vrhovnog suda drugostepeni sud nije mogao bez održavanja rasprave pred drugostepenim sudom odluku zasnovati na drugačijoj oceni dokaza izvedenih pred prvostepenim sudom, odnosno nije mogao bez izvođenja dokaza pred drugostepenim sudom izvesti drugačiji zaključak i na tako utvrđenom činjeničnom stanju zasnovati svoju odluku. Zbog učinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka u drugostepenom postupku, koja je od uticaja na pravilnost primene materijalnog prava i pravilno utvrđenje činjeničnog stanja, pobijana odluka je morala biti ukinuta.

U ponovnom postupku drugostepeni sud će otkloniti ukazane nepravilnosti, utvrdiće da li je sporni deo kp br. .. u površini od 0.01,12 ha upisane u LN br. .. KO Kragujevac 1 priveden urbanističkoj nameni u skladu sa planskim aktima (DUP-GUP ukoliko su isti doneti) i na taj način promenjen karakter i pravni status predmetne katastarske parcele, te da li je pravnom prethodniku tuženog isplaćena naknada za tako faktički oduzeto zemljište – bez sprovedenog postupka eksproprijacije, vodeći računa i o ostalim revizjskim navodima, nakon čega će doneti pravilnu i na zakonom zasnovanu odluku.

Ukinuta je i odluka o troškovima parničnog postupka jer ista zavisi od konačnog ishoda parnice.

Iz navedenih razloga, primenom člana 415. stav 1. i člana 416. stav 2. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u izreci rešenja.

Predsednik veća-sudija,

Branka Dražić, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković