Rev 8899/2025 3.19.1.26.1.3

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 8899/2025
23.10.2025. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Mirjane Andrijašević, predsednika veća, Ivane Rađenović i Vladislave Milićević, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., Grad Kraljevo, čiji je punomoćnik Ognjen Otović, advokat iz ..., protiv tužene Republike Srbije, Ministarstvo odbrane, VP 2895 Lađevci, Kraljevo, koju zastupa Vojno pravobranilaštvo, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Višeg suda u Kraljevu Gž 334/25 od 04.03.2025. godine, u sednici održanoj 23.10.2025. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tužene izjavljena protiv presude Višeg suda u Kraljevu Gž 334/25 od 04.03.2025. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Kraljevu P 4627/2021 od 30.09.2024. godine, stavom prvim izreke, tužena je obavezana da tužiocu na ime naknade materijalne štete i izmakle dobiti, zbog oštećenja – uništenja pšenice nastalih usled plavljenja na kat.parc. br. .. i .. upisane u KO ..., isplati 18.455,40 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 15.05.2021. godine do isplate. Stavom drugim izreke, tužena je obavezana da tužiocu naknadi troškove parničnog postupka od 225.900,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti odluke do isplate.

Presudom Višeg suda u Kraljevu Gž 334/25 od 04.03.2025. godine, odbijena je žalba tužene i potvrđena prvostepena presuda.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužena je blagovremeno izjavila reviziju, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava i predložila da se revizija smatra izuzetno dozvoljenom u smislu odredbe člana 404. ZPP.

Odlučujući o dozvoljenosti revizije u smislu člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona o parničnom postupku - ZPP („Službeni glasnik RS“, broj 72/11... 18/20 i 10/23 – drugi zakon), Vrhovni sud je utvrdio da revizija tužene nije dozvoljena.

Odredbom člana 85. stav 6. ZPP propisano je da stranku mora da zastupa advokat u postupku po vanrednom pravnom leku, izuzev ako je sama advokat. Prema stavu 7. tog člana, zastupanje Republike Srbije i njenih organa, jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave uređuje se posebnim propisima.

Odredbom člana 107a Zakona o odbrani („Službeni glasnik RS“, br. 116/2007... i 36/2018), propisano je da je Vojno pravobranilaštvo posebna organizaciona jedinica Ministarstva odbrane, koja preduzima pravne radnje i pravna sredstva radi ostvarivanja i zaštite imovinskih prava i interesa Republike Srbije u pogledu sredstava koja koriste Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije, u skladu sa ovim zakonom (stav 1), a u zastupanju Ministarstva odbrane i Vojske Srbije pred sudovima i drugim nadležnim organima, Vojno pravobranilaštvo ima položaj zastupnika Republike Srbije – Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, s pravima i dužnostima propisanim za Državno pravobranilaštvo, osim zastupanja pred stranim i međunarodnim sudovima i arbitražama i pred drugim nadležnim organima u inostranstvu (stav 2). Odredbom člana 107b stav 1. istog zakona propisuje da Vojno pravobranilaštvo u pravnim postupcima pred sudovima, organima uprave i drugim nadležnim organima zastupa Ministarstvo odbrane i Vojsku Srbije kada imaju položaj stranke ili umešača o čijim pravima i obavezama se odlučuje u tim postupcima, da kada je propisano da je u određenom postupku ili za preduzimanje samo određene radnje u postupku obavezno zastupanje stranke od strane advokata, Vojno pravobranilaštvo je ovlašćeno da preduzima zastupanje pod istim uslovima kao i advokat (stav 2). Odredbom člana 107 g propisano je da vojnog pravobranioca i zamenike vojnog pravobranioca postavlja ministar odbrane (stav 1).

Poseban propis je Zakon o pravobranilaštvu („Službeni glasnik RS“, broj 55/14). Prema odredbama tog zakona, zaštitu imovinskih prava i interesa Republike Srbije obavlja Državno pravobranilaštvo (član 2. stav 2). Kada je propisano da je u određenom postupku ili za preduzimanje samo određene radnje u postupku obavezno zastupanje od strane advokata, Državno pravobranilaštvo je ovlašćeno za zastupanje pod istim uslovima kao i advokat (član 11. stav 4).

Zakon o advokaturi („Službeni glasnik RS“, broj 31/2011 i 24/2012) ne poznaje pojam samostalni savetnik kao što to predviđa Zakon o pravobranilaštvu već advokatskog pripravnika koji može da zamenjuje advokata ali u skladu sa zakonom. Zakon koji se mora uzeti kao osnovni u konkretnom slučaju je upravo Zakon o parničnom postupku odnosno ranije citirana odredba o tome da stranku u postupku po vanrednim pravnim lekovima zastupa advokat. Po članu 88. stav 3. ZPP punomoćnika koji je advokat može da zamenjuje njegov advokatski pripravnik, osim u postupku po pravnim lekovima.

Iz izloženog sledi da samo advokat može izjaviti reviziju i da ovlašćenje za njeno podnošenje može preneti samo na drugog advokata. S obzirom na to da je u postupku po reviziji Vojno pravobranilaštvo ovlašćeno da zastupa Republiku Srbiju pod istim uslovima kao i advokat, reviziju mogu izjaviti samo vojni pravobranilac i zamenik vojnog pravobranioca.

U konkretnom slučaju, reviziju tužene je potpisao potpukovnik BB, po ovlašćenju Ministra odbrane, koje nema svojstvo zamenika vojnog pravobranioca, pa je ista nedozvoljena jer je izjavljena od strane neovlašćenog lica.

Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je na osnovu člana 413. ZPP odlučio kao u izreci.

Predsednik veća – sudija

Mirjana Andrijašević, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković