
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev2 1107/2023
08.10.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića i Marije Terzić, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Tamara Živanović Mićić, advokat iz ..., protiv tuženog Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, čiji je punomoćnik Mirjana Đokić, advokat iz ..., radi poništaja odluke, odlučujući o reviziji tužioca izjavljenoj protiv rešenja Apelacionog suda u Beogradu Gž1 3130/22 od 05.10.2022. godine, u sednici održanoj 08.10.2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
Revizija tužioca se USVAJA i UKIDA SE rešenje Apelacionog suda u Beogradu Gž1 3130/22 od 05.10.2022. godine i predmet vraća drugostepenom sudu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Prvog osnovnog suda u Beogradu P1 894/22 od 25.05.2022. godine, stavom prvim izreke, usvojen je tužbeni zahtev tužioca pa je poništena odluka Izbornog veća tuženog br. ... od ...2016. godine, kojom je kandidat BB izabran za asistenta na Filološkom fakultetu za užu naučnu oblast ..., predmet ... kao nezakonito. Stavom drugim izreke, obavezan je tuženi da nakon pravnosnažnosti odluke, u roku od 15 dana, ponovi postupak izbora za asistenta za užu naučnu oblast Opšta lingvistika. Stavom trećim izreke, obavezan je tuženi da tužiocu na ime naknade troškova parničnog postupka isplati iznos od 297.750,00 dinara.
Apelacioni sud u Beogradu je, rešenjem Gž1 3130/22 od 05.10.2022. godine, stavom prvim izreke, ukinuo presudu Prvog osnovnog suda u Beogradu P1 894/22 od 25.05.2022. godine u stavu prvom i drugom izreke i odbacio tužbu tužioca. Stavom drugim izreke, preinačeno je rešenje o troškovima postupka sadržano u stavu trećem izreke prvostepene presude, tako što je odbijen zahtev tužioca da se obaveže tuženi da mu naknadi troškove postupka u iznosu od 257.750,00 dinara i obavezan tužilac da tuženom naknadi troškove u iznosu od 196.500,00 dinara. Stavom trećim izreke, obavezan je tužilac da tuženom naknadi troškove žalbenog postupka u iznosu od 66.000,00 dinara.
Protiv pravnosnažnog drugostepenog rešenja, tužilac je blagovremeno izjavio reviziju, navodeći da rešenje pobija iz svih zakonskih razloga.
Tuženi je podneo odgovor na reviziju.
Vrhovni sud je ispitao pobijano rešenje saglasno odredbi člana 408. i člana 420. stav 6. Zakona o parničnom postupku – ZPP („Službeni glasnik RS“, br. 72/11... 10/23) i zaključio da je revizija tužioca osnovana.
Prema stanju u spisima, tužilac je Prvom osnovnom sudu u Beogradu protiv tuženog podneo tužbu sa osnovnim i eventualnim tužbenim zahtevom. Osnovnim tužbenim zahtevom je tražio da se poništi odluka Izbornog veća tuženog br. ... od ...2016. godine, kojom je kandidat BB izabran za asistenta za užu naučnu oblast ..., predmeti ... i ..., na Filološkom fakultetu u Beogradu i obaveže tuženi da nakon pravnosnažnosti odluke ponovi postupak izbora za asistenta za tu naučnu oblast. Eventualnim tužbenim zahtevom traženo je da se poništi konkurs za izbor u zvanje asistenta za navedenu naučnu oblast i predmete, objavljen u listu „Poslovi“ br. ... od ...2015. godine i obaveže tuženi da nakon pravnosnažnosti odluke ponovo raspiše konkurs za izbor u zvanje asistenta za užu naučnu oblast ... Iz obrazloženja odluke čiji se poništaj traži, proizlazi da je dekan Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu raspisao konkurs za izbor asistenta za užu naučnu oblast ..., predmet ... i ..., koji je objavljen u listu „Poslovi“ ... od ...2015. godine. Na konkurs su se prijavila dva kandidata, BB i tužilac. Komisija za pisanje izveštaja o predloženim kandidatima je sačinila izveštaj br.1558/1, koji je oglašen u javnosti 17.06.2016. godine i dala predlog da se izabere kandidat BB. Tužilac je 01.07.2016. godine izjavio prigovor na izveštaj komisije a komisija je izveštajem od 05.09.2016. godine dostavila odgovor na prigovor, smatrajući da je prigovor u potpunosti neosnovan. Na osnovu predloga, prigovora kandidata AA i odgovora Komisije za pisanje izveštaja na uloženi prigovor, Izborno veće Filološkog fakulteta je sa 206 glasova „za“ i 3 uzdržana glasa donelo odluku o izboru BB. U odluci je navedeno da je izborni postupak na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu konačan. Tužilac je 30.11.2016. godine podneo žalbu protiv odluke Izbornog veća tom veću, dekanu i Savetu fakulteta.
Presudom Prvog osnovnog suda u Beogradu P1 143/17 od 25.04.2019. godine, usvojen je osnovni tužbeni zahtev tužioca. Odlučujući o žalbi tuženog izjavljenoj protiv prvostepene presude Apelacioni sud u Beogradu je pobijanim rešenjem Gž1 3130/22 od 05.10.2022. godine, ukinuo presudu prvostepenog suda i tužbu tužioca odbacio sa obrazloženjem da predmet sudske zaštite može biti konačna odluka, a predmet tužbenog zahteva u ovoj parnici je samo odluka Izbornog veća od 16.11.2016. godine, kao prvostepena odluka. Pobijano rešenje je doneto na osnovu člana 122. i 123. Statuta Filološkog i člana 12. Pravilnika tuženog o načinu i postupku sticanja zvanja i zasnivanja radnog odnosa saradnika na Filološkom fakultetu od 10.11.2006. godine.
Po stanovištu Vrhovnog suda, razlozi drugostepenog suda se ne mogu prihvatiti kao pravilni.
Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zakonitost odluke Izbornog veća tuženog od 16.11.2016. godine, donete u izbornom postupku, odnosno povodom izbora u naučno zvanje asistenta kod tuženog (osnovni tužbeni zahtev), odnosno poništaj konkursa za izbor u zvanje asistenta (eventualni tužbeni zahtev).
Zakonom o visokom obrazovanju („Sl. glasnik RS“, br.76/2005...87/16), koji je važio u vreme donošenja osporene odluke, odnosno raspisivanja osporenog konkursa, u odredbi člana 62. bilo je propisano da nastavno osoblje visokoškolske ustanove čine lica koja ostvaruju nastavni, naučni, istraživački i umetnički rad (stav 1.); nastavno osoblje, u smislu ovog zakona, jesu: nastavnici, istraživači i saradnici (stav 2.). Odredbom člana 63. tog zakona propisano je da zvanja nastavnika visoko školske ustanove jesu: predavač, profesor strukovnih studija, docent, vanredni profesor i redovni profesor (stav 1.), a odredbom člana 64. istog zakona propisani su uslovi za izbor u zvanje nastavnika i odredbom člana 65. zasnivanje radnog odnosa i sticanje zvanja nastavnika. Prema odredbi člana 70. istog zakona, zvanja saradnika su: saradnik u nastavi i asistent (stav 1.). Prema članu 72. istog zakona, visokoškolska ustanova bira u zvanje asistenta studenta doktorskih studija koji je prethodne nivoe studija završio sa ukupnom prosečnom ocenom najmanje 8 (osam) i koji pokazuje smisao za nastavni rad (stav 1.); posebni uslovi za izbor u zvanje asistenta utvrđuju se opštim aktom visokoškolske ustanove (stav 3.); sa licem izabranim u zvanje asistenta zaključuje se ugovor o radu na period od tri godine sa mogućnošću produženja za još tri godine (stav 7.); ugovor iz stava 7. ovog člana zaključuje organ poslovođenja visokoškolske ustanove (stav 9.).
Prema odredbi člana 74. istog zakona, u pogledu prava, obaveza i odgovornosti zaposlenih na visokoškolskoj ustanovi, primenjuje se zakon kojim se uređuje rad, ako ovim zakonom nije drukčije određeno (stav 1.); o pojedinačnim pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih na visokoškolskoj ustanovi odlučuje organ poslovođenja te ustanove (stav 2.).
Odredbom člana 46. ovog Zakona, propisano je da je Statut osnovni opšti akt visokoškolske ustanove kojim se uređuje organizacija ustanove, način rada, upravljanje i rukoviđenje, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje delatnosti i rad visokoškolske ustanove, uskladu sa zakonom.
Prema Statutu tuženog od 29.03.2016. godine, koji je bio na snazi u vreme donošenja osporene odluke tuženog, u članu 103. stav 4. propisano je da se izborni postupak za saradnička zvanja završava na fakultetu odlukom izbornih veća (za razliku od postupka izbora za nastavnike, u kom slučaju se postupak završava predlozima izbornih veća koja se upućuju stručnim telima Univerziteta).
U konkretnom slučaju, tuženi je doneo odluku o izboru u nastavno zvanje bez zasnivanja radnog odnosa izabranog kandidata. Ova odluka ima sve karakteristike upravnog akta, budući da je odluku doneo nadležni organ fakulteta (Izborno veće), u vršenju javnih ovlašćenja, autorativno, u postupku koji je propisan zakonom, rešavajući o pravima fizičkih lica u upravnoj stvari, neposredno primenjujući propis. Pritom je ta odluka, nasuprot stanovištu drugostestepenog suda, konačna s obzirom na to da citirana odredba Statuta tuženog ne predviđa dvostepeni postupak kada je u pitanju odlučivanje o izboru za saradnička zvanja. Činjenica da Pravilnik tuženog o načinu i postupku sticanja zvanja i zasnivanja radnog odnosa saradnika od 10.11.2006. godine, u članu 12. predviđa pravo učesnika konkursa koji nije izabran na na prigovor Savetu fakulteta protiv odluke o izboru u zvanje saradnika je bez uticaja jer u hijerarhiji ovih pravnih akata, Statut kao kao osnovni opšti akt ima jaču pravnu snagu od Pravilnika pa u ovoj situaciji (kada odredbe Pravilnika po nekom pitanju nisu usaglašene sa odredbama Statuta), primenjuje se odredba Statuta.
Dakle, kako je reč o konačnom upravnom aktu, ocena zakonitosti te odluke vrši se u upravnom sporu, saglasno članu 3. stav 1. Zakona o upravnim sporovima, budući da se radi o pojedinačnom aktu kojim se rešava o pravu, a u pogledu koga u Zakonu o visokom obrazovanju nije predviđena drugačija sudska zaštita. Tužbu je podneo tužilac kao neizabrani kandidat, a ne kao zaposleno lice radi ostvarivanja prava propisanih Zakonom o visokom obrazovanju, u kom slučaju bi se primenjivao zakon kojim se uređuje rad.
Kod takvog stanja stvari i razloga koji su izneti za donošenje drugostepenog rešenja, stav drugostepenog suda se ne može prihvatiti kao pravilan.
U ponovnom postupku, drugostepeni sud će imati u vidu primedbe iznete u ovom rešenju, a pre svega vezano za konačnost osporene odluke i njenu pravnu prirodu upravnog akta.
Stoga je revizijom pobijano rešenje ukinito i predmet vraćen drugostepenom sudu na ponovni postupak po odredbi člana 415. stav 1. ZPP.
Predsednik veća – sudija
Gordana Komnenić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
