
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev2 1529/2025
05.03.2026. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića, Marije Terzić, Dobrile Strajina i Dragane Mirosavljević, članova veća, u parnici tužioca protivtuženog AA iz ..., čiji je punomoćnik Dušan Lazarević, advokat iz ..., protiv tuženog protivtužioca „Elektroprivreda Srbija“ AD Beograd, čiji je punomoćnik Sabahudin Tahirović, advokat iz ..., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž1 5548/23 od 11.01.2024. godine, u sednici održanoj 05.03.2026. godine, doneo je
R E Š E NJ E
NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji tuženog protivtužioca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž1 5548/23 od 11.01.2024. godine,
ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tuženog protivtužioca izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž1 5548/23 od 11.01.2024. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Prvog osnovnog suda u Beogradu P1 4136/19 od 28.09.2022. godine, stavom prvim izreke, usvojen je tužbeni zahtev tužioca pa je utvrđeno da je apsolutno ništava i da ne proizvodi pravno dejstvo odredba člana 4. Sporazuma o prestanku radnog odnosa br. ...-2016 od 14.12.2016. godine, koja glasi: „Zaposleni je saglasan da mu se prilikom isplate stimulativne naknade, ista umanji za iznos svih dospelih i nedospelih novčanih obaveza kojima prema poslodavcu“. Stavom drugim izreke, obavezan je tuženi da tužiocu na ime naknade štete po osnovu manje isplaćene otpremnine – stimulativne naknade zbog odlaska u penziju isplati 62.500,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 13.01.2017. godine do isplate. Stavom trećim izreke, odbijen je protivtužbeni zahtev tuženog – protivtužioca da se obaveže tužilac – protivtuženi da tuženom – protivtužioca na ime duga po osnovu zajma isplati 62.500,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 30.12.2016. godine do isplate. Stavom četvrtim izreke, obavezan je tuženi – protivtužilac da tužiocu – protivtuženom na ime troškova parničnog postupka isplati 104.700,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od nastupanja uslova za izvršenje do isplate.
Presudom Apelacionog suda u Beogradu Gž1 5548/23 od 11.01.2024. godine, stavom prvim izreke, odbijena je kao neosnovana žalba tuženog i potvrđena presuda Prvog osnovnog suda u Beogradu P1 4136/19 od 28.09.2022. godine u stavu prvom, drugom i trećem izreke. Stavom drugim izreke, ukinuto je rešenje o troškovima parničnog postupka sadržano u stavu četvrtom izreke presude Prvog osnovnog suda u Beogradu P1 4136/19 od 28.09.2022. godine i predmet u tom delu vraćen istom sudu na ponovni postupak.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tuženi-protivtužilac je blagovremeno izjavio reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava, sa predlogom da se o reviziji odluči na osnovu člana 404. ZPP, radi razmatranja pravnog pitanja od opšteg interesa.
Prema članu 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11 ... 10/23), revizija je izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja se ne bi mogla pobijati revizijom, ako je po oceni Vrhovnog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija). Prema stavu 2. ovog člana, o dozvoljenosti i osnovanosti revizije iz stava 1. ovog člana, odlučuje Vrhovni sud u veću od pet sudija.
Predmet tražene pravne zaštite o kom je odlučeno pobijanom presudom po tužbi tužioca-protivtuženog je utvrđenje ništavosti odredbi člana 4. sporazuma o prestanku radnog odnosa koje se odnose na umanjenje stimulativne naknade i isplata tužiocu manje isplaćene otpremnine zbog odlaska u penziju, a po protivtužbi tuženog-protivtužioca je isplata na ime duga. Nižestepenim odlukama je usvojen tužbeni zahtev tužioca, dok je protivtužbeni zahtev tuženog odbijen. Donete presude su u skladu sa pravnim shvatanjem izraženim u odlukama Vrhovnog suda. Revizijski sud je, odlučujući u istovetnim činjenično-pravnim sporovima, izrazio pravni stav da poslodavac nije ovlašćen da umanjuje otpremninu za visinu neisplaćenog dela zajma a otpisom potraživanja po osnovu zajma zaposlenima kod tuženog, otpao je i pravni osnov potraživanja tuženog-protivtužioca prema tužiocu na ime duga. Iz ovih razloga ne postoji potreba za razmatranjem pravnih pitanja od opšteg interesa ili u interesu ravnopravnosti građana, kao ni potreba ujednačavanja sudske prakse ili novog tumačenja prava, pa kako nisu ispunjeni uslovi iz člana 404. stav 1. ZPP, to je Vrhovni sud odlučio kao u stavu prvom izreke.
Ispitujući dozvoljenost revizije u smislu člana 410. stav 2. tačka 5. ZPP, Vrhovni sud je utvrdio da revizija nije dozvoljena.
Odredbom člana 441. Zakona o parničnom postupku, propisano je da je revizija uvek dozvoljena u sporovima o zasnivanju, postojanju i prestanku radnog odnosa. U svim drugim slučajevima revizija nije dozvoljena, osim kada se tužbeni zahtev odnosi na potraživanje u novcu, kada se primenjuje opšti režim dopuštenosti ovog pravnog leka, prema vrednosti predmeta spora.
Članom 403. stav 3. ZPP, propisano je da revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.
Tužba radi naknade štete je podneta 30.12.2019. godine a vrednost predmeta spora je 62.000,00 dinara, pa kako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost 40.000 evra po srednjem kursu NBS na dan podnošenja tužbe to revizija tuženog nije dozvoljena.
Kako se u konkretnom slučaju ne radi o sporu o zasnivanju, postojanju i prestanku radnog odnosa iz člana 441. Zakona o parničnom a vrednost predmeta spora koja se revizijom pobija ne prelazi dinarsku protivvrednost 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe, to je revizija tuženog nedozvoljena.
Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je na osnovu člana 413. ZPP, odlučio kao u stavu drugom izreke.
Predsednik veća - sudija
Gordana Komnenić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
