
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev2 1668/2025
04.06.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Vesne Subić, predsednika veća, Radoslave Mađarov, Jasmine Simović, Branislava Bosiljkovića i Irene Vuković, članova veća, u parnici iz radnog odnosa tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Svetislav Jovanović, advokat iz ..., protiv tuženog Saobraćajnog preduzeća „Lasta“ a.d. Beograd, čiji je punomoćnik Petar Nastić, advokat iz ..., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž1 559/24 od 19.02.2025. godine, u sednici održanoj 04.06.2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž1 559/24 od 19.02.2025. godine.
ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tuženog izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž1 559/24 od 19.02.2025. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Apelacionog suda u Beogradu Gž1 559/24 od 19.02.2025. godine, odbijena je kao neosnovana žalba tuženog i potvrđena presuda Prvog osnovnog suda u Beogradu P1 6679/21 od 04.10.2023. godine, u delu kojim je tuženi obavezan da tužiocu za period od 01.08.2018. godine do 28.02.2019. godine isplati označene mesečne iznose sa zakonskom zateznom kamatom od dospelosti do isplate, po osnovu manje isplaćenih zarada od minimalne zarade, uvećanja za minuli rad, uvećanja za prekovremeni rad, manje isplaćene zarade po osnovu uvećanja za noćni rad i po osnovu rada na dane državnog praznika, da na ove iznose obračuna i uplati doprinose za obavezno socijalno osiguranje nadležnim fondovima, kao i da tužiocu naknadi parnične troškove od 271.500,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti presude do isplate.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tuženi je blagovremeno izjavio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjenog stanja i pogrešne primene materijalnog prava, sa predlogom da se o reviziji odluči zbog značajnog pravnog pitanja koje zahteva ujednačavanje sudske prakse. Pravno pitanje revizijom nije formulisano.
Odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br. 72/11 ... 10/23), propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija).
Pobijanom presudom je tužiocu, zaposlenom kod tuženog na radnom mestu ... dosuđena, na osnovu odredbi članova 104, 107, 108, 111. – 115. Zakona o radu i zaključenog ugovora o radu, razlika između pripadajućih i isplaćenih iznosa po osnovu minimalne zarade, minulog rada, prekovremenog rada, rada noću i u dane državnog praznika. Odluka o obavezi poslodavca da po navedenim pravnim osnovima zaposlenom naknadi štetu uslovljena je utvrđenim činjenicama u svakom konkretnom slučaju, a imajući u vidu utvrđene činjenice i razloge na kojima su nižestepeni sudovi zasnovali odluku, kao i da tuženi uz reviziju nije priložio pravnosnažne odluke kao dokaz različitog postupanja sudova u bitno istovrsnim činjeničnim situacijama, po oceni Vrhovnog suda ne postoje pravna pitanja koja bi opravdavala odlučivanje o izjavljenoj reviziji, kao o posebnoj.
Iz navedenih razloga, na osnovu člana 404. stav 2. ZPP, odlučeno je kao u stavu prvom izreke.
Ispitujući dozvoljenost revizije kao redovne po članu 410. stav 2. tačka 5. ZPP, Vrhovni sud je utvrdio da je revizija nedozvoljena.
U parnicama iz radnih odnosa revizija je po članu 441. ZPP uvek dozvoljena u sporovima o zasnivanju, postojanju i prestanku radnog odnosa.
U imovinskopravnim sporovima iz radnog odnosa za dozvoljenost revizije merodavan je opšti režim iz člana 403. ZPP. Stavom 3. ovog člana zakona, propisano je da revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.
Tužba je podneta 29.09.2021. godine, a vrednost predmeta spora pobijanog dela presude u smislu člana 28. ZPP je 39.416,35 dinara.
Kako vrednost predmeta spora ne prelazi imovinski cenzus koji omogućuje izjavljivanje revizije, na osnovu člana 413. ZPP, odlučeno je kao u stavu drugom izreke.
Predsednik veća – sudija
Vesna Subić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
