
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev2 2771/2019
25.10.2019. godina
Beograd
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Branislave Apostolović, predsednika veća, Branislava Bosiljkovića, Zorane Delibašić, Biserke Živanović i Božidara Vujičića, članova veća, u parnici iz radnog odnosa tužilaca AA iz .., BB iz ... i VV iz ..., čiji je punomoćnik Vladimir Milanović advokat iz ..., protiv tuženih GG, čiji je punomoćnik Aleksandar Andrić advokat iz ... i DD, čiji je punomoćnik Vladislav Kostić advokat iz ..., radi isplate, odlučujući o revizijama tuženih izjavljenim protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 3210/18 od 17.12.2018. godine, u sednici veća održanoj 25.10.2019. godine, doneo je
R E Š E NJ E
NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o revizijama tuženih izjavljenim protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 3210/18 od 17.12.2018. godine kao izuzetno dozvoljenim.
ODBACUJU SE kao nedozvoljene revizije tuženih izjavljene protiv presuda Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 3210/18 od 17.12.2018. godine
ODBIJAJU SE zahtevi tuženih za naknadu troškova postupka po reviziji.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Somboru P1 862/2017 od 05.09.2018. godine usvojen je tužbeni zahtev tužilaca pa su obavezani tuženi da tužiocima solidarno, na ime naknade troškova za ishranu u toku rada i za regres za korišćenje godišnjeg odmora za tražene periode, isplate iznose navedene u izreci prvostepene presude sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, kao i iznose na ime obračunate zakonske zatezne kamate, te da im solidarno naknade i troškove parničnog postupka u ukupnom iznosu od 210.840,67 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od dana izvršnosti presude pa do isplate.
Apelacioni sud u Novom Sadu je, presudom Gž1 3210/18 od 17.12.2018. godine, delimično usvojio žalbu tuženog GG i prvostepenu presudu delimično preinačio, tako što je tužbene zahteve tužilaca za isplatu naknade troškova za ishranu u toku rada i regresa za korišćenje godišnjeg odmora za period od 01.09.2015. godine do 01.12.2017. godine u odnosu na tuženog GG odbio, a u preostalom delu žalbe tuženih odbio i prvostepenu presudu potvrdio u preostalom delu.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tuženi su izjavili revizije zbog pogrešne primene materijalnog prava, predlažući da se o njima odlučuje kao o izuzetno dozvoljenoj, u smislu člana 404. Zakona o parničnom postupku, radi potrebe razmatranja pravnog pitanja u opštem interesu i interesu ravnopravnosti građana, kao i radi ujednačavanja sudske prakse.
Odlučujući o dozvoljenosti izjavljenih revizija, na osnovu člana 404. stav 2. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br. 72/11...55/14), Vrhovni kasacioni sud je ocenio da nema mesta odlučivanju o revizijama kao izuzetno dozvoljenim u smislu odredbe stava 1. tog člana, s obzirom da ne postoji potreba za razmatranjem pravnih pitanja od opšteg interesa ili pravnih pitanja u interesu ravnopravnosti građana ili novog tumačenja prava, imajući u vidu stav izražen u presudama ovog suda, donetim u istovetnim činjenično pravnim sporovima, zbog čega sudske odluke priložene uz reviziju ne opravdavaju potrebu odlučivanja o reviziji ni radi ujednačavanja sudske prakse.
Ispitujući dozvoljenost revizije u smislu člana 410. stav 2. tača 5. ZPP, Vrhovni kasacioni sud je utvrdio da revizija nije dozvoljena.
Prema članu 441. ZPP, revizija je uvek dozvoljena u sporovima o zasnivanju, postojanju i prestanku radnog odnosa. Ukoliko se tužbeni zahtev odnosi na potraživanje u novcu u ovoj vrsti sporova, dozvoljenost revizije se ocenjuje na osnovu člana 403. stav 3. ZPP, prema kom članu revizija nije dozvoljena ukoliko vrednost predmeta spora pobijenog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu NBS na dan podnošenja tužbe.
Tužba u ovom sporu podneta je 01.12.2017. godine, a pravnosnažna drugostepena presuda protiv koje su revizije izjavljene je doneta 17.12.2018. godine.
Kako vrednost predmeta spora pobijenog dela očigledno ne prelazi graničnu vrednost za dozvoljenost revizije od 40.000 evra po kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe, revizije nisu dozvoljene na osnovu citirane odredbe člana 403. stav 3. ZPP.
Iz iznetih razloga Vrhovni kasacioni sud je na osnovu odredbe člana 413. ZPP odlučio kao u stavu drugom izreke.
Odluka o troškovima postupka doneta je primenom čl. 165. st. 1 u vezi čl. 153. ZPP, prema uspehu u navedenom postupku.
Predsednik veća – sudija
Branislava Apostolović,s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić