
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev2 3240/2024
22.11.2024. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dobrile Strajina, predsednika veća, Dragane Mirosavljević i dr Ilije Zindovića, članova veća, u parnici tužilje AA iz ..., čiji je punomoćnik Tanja Simonović, advokat iz ..., protiv tužene Republike Srbije, Ministarstva zdravlja RS, koju zastupa Državno pravobranilaštvo – Odeljenje u Leskovcu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa, odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž1 2217/24 od 19.07.2024. godine, u sednici održanoj dana 22.11.2024. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE kao nedozvoljena revizija tužene izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž1 2217/24 od 19.07.2024. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Vranju P1 994/23 od 23.05.2024. godine, stavom prvim izreke, obavezana je tužena da isplati tužilji dug na ime potraživanja uvećane zarade po osnovu nedeljnog rada, prekovremenog rada i troškova prevoza za period od 10.03.2013. godine do 10.03.2016. godine, sa zakonskom zateznom kamatom prema opredeljenim mesečnim iznosima kako je bliže navedeno u ovom stavu izreke, kao i na ime troškova izvršenja pred sudom u iznosu od 8.835,00 dinara. Stavom drugim izreke, obavezana je tužena da tužilji na ime troškova parničnog postupka isplati 49.500,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti do isplate kao i 10.442,00 dinara.
Apelacioni sud u Nišu je presudom Gž1 2217/24 od 19.07.2024. godine, odbio, kao neosnovanu, žalbu tužene i potvrdio prvostepenu presudu.
Protiv pravnosnažne presude tužena je izjavila reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava, sa predlogom da se o reviziji odluči saglasno odredbi člana 404. Zakona o parničnom postupku.
Odlučujući o dozvoljenosti revizije u smislu člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, broj 72/11, 55/14, 87/18 i 18/20) u vezi člana 92. Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“, br. 10/23), Vrhovni sud je utvrdio da revizija tužene nije dozvoljena.
Odredbom člana 85. stav 6. ZPP propisano je da stranku mora da zastupa advokat u postupku po vanrednom pravnom leku, izuzev ako je sama advokat. Prema stavu 7. tog člana, zastupanje Republike Srbije i njenih organa, jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave uređuje se posebnim propisima.
Poseban propis je Zakon o pravobranilaštvu („Službeni glasnik RS“, broj 55/14). Prema odredbama tog zakona, zaštitu imovinskih prava i interesa Republike Srbije obavlja Državno pravobranilaštvo (član 2. stav 2). Kada je propisano da je u određenom postupku ili za preduzimanje samo određene radnje u postupku obavezno zastupanje od strane advokata, Državno pravobranilaštvo je ovlašćeno za zastupanje pod istim uslovima kao i advokat (član 11. stav 4). Funkciju Državnog pravobranilaštva obavljaju Državni pravobranilac i zamenici državnog pravobranioca (član 6.) Pravobranilački pomoćnik i pravobranilački pripravnik mogu preduzeti radnje zastupanja u postupku pred sudom, organom uprave ili drugim nadležnim organom, u granicama pismenog ovlašćenja zamenika državnog pravobranioca (član 30.).
Zakon o advokaturi („Službeni glasnik RS“ broj 31/2011 i 24/2012) ne poznaje pojam samostalni savetnik kao što to predviđa Zakon o pravobranilaštvu već advokatskog pripravnika koji može da zamenjuje advokata ali u skladu sa zakonom. Zakon koji se mora uzeti kao osnovni u konkretnom slučaju je upravo Zakon o parničnom postupku odnosno ranije citirana odredba o tome da stranku u postupku po vanrednim pravnim lekovima zastupa advokat. Po članu 88. stav 3. ZPP punomoćnika koji je advokat može da zamenjuje njegov advokatski pripravnik, osim u postupku po pravnim lekovima.
Iz izloženog sledi da samo advokat može izjaviti reviziju i da ovlašćenje za njeno podnošenje može preneti samo na drugog advokata. S obzirom na to da je u postupku po reviziji Državno pravobranilaštvo ovlašćeno da zastupa Republiku Srbiju pod istim uslovima kao i advokat, reviziju mogu izjaviti samo državni pravobranilac i zamenik državnog pravobranioca koji vrše funkciju Državnog pravobranilaštva (član 6).
Prema sajtu Državnog pravobranilaštva www.dpb.gov.rs na čelu Odeljenja u Leskovcu nalazi se rukovodilac sa statusom zamenika državnog pravobranioca, Saša Stanojević.
U konkretnom slučaju, reviziju tužene je potpisalo lice BB „za zamenika državnog pravobranioca Sašu Stanojevića“, koje nema svojstvo zamenika državnog pravobranioca, pa je ista nedozvoljena jer je izjavljena od strane neovlašćenog lica.
Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je na osnovu člana 413. ZPP odlučio kao u izreci.
Predsednik veća – sudija
Dobrila Strajina , s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
