
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev2 3917/2024
24.09.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića i Marije Terzić, članova veća, u parnici tužilje AA iz ..., čiji je punomoćnik Ana Popović, advokat iz ..., protiv tuženog „I TEAM“ d.o.o. Beograd, čiji je punomoćnik Aleksandra Milovanović, advokat iz ..., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Beogradu Gž1 1633/24 od 28.08.2024. godine, u sednici održanoj 24.09.2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji tuženog izjavljenoj protiv stava prvog izreke presude Apelacionog suda u Beogradu Gž1 1633/24 od 28.08.2024. godine, u delu kojim je potvrđeno rešenje o troškovima parničnog postupka u odnosu na tuženog, sadržano u stavu petom izreke presude Prvog osnovnog suda u Beogradu P1 3403/20 od 26.12.2023. godine.
ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tuženog izjavljena protiv stava prvog izreke presude Apelacionog suda u Beogradu Gž1 1633/24 od 28.08.2024. godine, u delu kojim je potvrđeno rešenje o troškovima parničnog postupka u odnosu na tuženog, sadržano u stavu petom izreke presude Prvog osnovnog suda u Beogradu P1 3403/20 od 26.12.2023. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Prvog osnovnog suda u Beogradu P1 3403/20 od 26.12.2023. godine, stavom prvim izreke, usvojen je tužbeni zahtev tužilje i obavezan tuženi da tužilji na ime naknade štete u vidu manje isplaćene zarade za april, jun i jul 2020. godine isplati pojedinačno opredeljene mesečne iznose sa zakonskom zateznom kamatom od dospelosti svakog iznosa do isplate, sa pripadajućim doprinosima, sve bliže opredeljeno u tom stavu izreke. Stavom drugim izreke, odbijen je tužbeni zahtev tužilje u delu kojim je tražila da se obaveže tuženi da joj na ime naknade štete u vidu razlike između ugovorene i isplaćene zarade isplati za period od aprila 2020. godine do novembra 2020. godine pojedinačno opredeljene mesečne iznose sa zakonskom zateznom kamatom od dospelosti svakog iznosa do isplate, sa pripadajućim doprinosima, sve bliže opredeljeno u tom stavu izreke. Stavom trećim izreke, odbijen je tužbeni zahtev tužilje kojim je tražila da se obaveže tuženi da joj na ime neiskorišćenog godišnjeg odmora za 13 radnih dana isplati iznos od 56.252,42 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 28.11.2020. godine do isplate. Stavom četvrtim izreke, odbijen je tužbeni zahtev tužilje kojim je tražila da se obaveže tuženi da joj na ime razlike između isplaćene i pripadajuće otpremnine isplati iznos od 45.114,39 dinara sa zakonskom zateznom kamatom počev od 28.11.2020. godine do isplate. Stavom petim izreke, odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
Apelacioni sud u Beogradu je presudom Gž1 1633/24 od 28.08.2024. godine, stavom prvim izreke, odbio kao neosnovanu žalbu tuženog i potvrdio presudu Prvog osnovnog suda u Beogradu P1 3403/20 od 26.12.2023. godine u stavu prvom i u delu stava petog izreke u odnosu na tuženog. Stavom drugim izreke, odbijen je zahtev tuženog za naknadu troškova žalbenog postupka.
Protiv pravosnažne presude donete u drugom stepenu u delu stava prvog izreke, kojim je potvrđeno rešenje o troškovima parničnog postupka u odnosu na tuženog, sadržano u stavu petom izreke prvostepene presude, tuženi je blagovremeno izjavio reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava, sa predlogom da se o reviziji odluči na osnovu člana 404. Zakona o parničnom postupku.
Odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku – ZPP („Sl. glasnik RS“ br. 72/11...10/23) u vezi sa odredbom člana 92. Zakona o uređenju sudova („Sl. glasnik RS“ br. 10/23), propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog suda potrebno da se razmatra pravno pitanje od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnoprvnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija). Na osnovu odredbe člana 420. stav 6. istog zakona, u postupku povodom revizije protiv rešenja shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude.
Po oceni Vrhovnog suda, u konkretnom slučaju nije potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, niti je potrebno ujednačavanje sudske prakse, kao ni novo tumačenje prava. Predmet tražene pravne zaštite odluka o troškovima parničnog postupka, koju sud donosi na osnovu uspeha parničnih stranaka i preduzetih radnji u postupku u svakom konkretnom predmetu, primenom procesnog zakona, a nepravilna primena procesnog zakona predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka koja nije razlog za izjavljivanje poseben revizije.
Iz tih razloga, Vrhovni sud je odluku kao u stavu prvom izreke doneo primenom odredbe člana 404. stav 2. ZPP.
Vrhovni sud je ispitao dozvoljenost revizije na osnovu odredbe člana 410. stav 2. u vezi sa članom 420. stav 6. ZPP i našao da revizija tuženog nije dozvoljena.
Odredbom člana 28. ZPP, propisano je da ako je za utvrđivanje stvarne nadležnosti, prava na izjavljivanje revizije i u drugim slučajevima propisanim u zakonu, merodavna vrednost predmeta spora, kao vrednost predmeta spora uzima se samo vrednost glavnog zahteva (stav 1.), dok se kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traženja, kao i troškovi postupka, ne uzimaju u obzir ako ne čine glavni zahtev (stav 2.).
Imajući u vidu da tuženi revizijom pobija drugostepenu presudu u delu odluke o troškovima postupka koja ne predstavlja rešenje protiv koga se revizija može izjaviti, u smislu odredbe člana 420. ZPP, to revizija izjavljena protiv ove vrste odluke, koja se odnosi na sporedno traženje, nije dozvoljena.
Iz izloženih razloga, Vrhovni sud je odluku kao u stavu drugom izreke doneo primenom odredbe člana 413. u vezi sa članom 420. stav 6. ZPP.
Predsednik veća – sudija
Gordana Komnenić,s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
