Spp 7/2022 3.19.3.1.4; 3.19.1.11

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Spp 7/2022
01.11.2022. godina
Beograd

PRVI OSNOVNI SUD U BEOGRADU

VEZA: P 58627/2021

Izvod iz zapisnika sa VI sednice Građanskog odeljenja Vrhovnog kasacionog suda održane 01.11.2022. godine.

O D L U K A

ODBACUJE SE zahtev Prvog osnovnog suda u Beogradu za rešavanje spornog pravnog pitanja.

O b r a z l o ž e nj e

Prvi osnovni sud u Beogradu je dostavio Vrhovnom kasacionom sudu zahtev za rešavanje spornog pravnog pitanja na osnovu člana 180. i 181. Zakona parničnom postupku.

Postupajući sudija tog suda je u zahtevu za rešavanje spornog pravnog pitanja naveo da je u parničnom odeljenju tog suda evidentiran veći priliv starih predmeta koji su po prigovorima izvršnih dužnika na rešenja o izvršenju na osnovu verodostojnih isprava, upućeni tom odeljenju na dalje postupanje, a reč je o potraživanjima javnih komunalnih preduzeća povodom neplaćenih komunalnih usluga. Navedeno je da je u konkretnom predmetu tog suda P 58627/21 uočeno da inicijalni akt (predlog za dozvolu izvršenja na osnovu verodostojne isprave) sadrži propuste u smislu urednosti istog, sa pozivom na odredbe člana 18. i člana 35. Zakona o izvršenju i obezbeđenju („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 31/11 ... 139/14) u vezi sa odredbom člana 545. Zakona o izvršenju i obezbeđenju („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 106/15 ... 54/19), člana 48. stav 1. i člana 112. stav 1. Sudskog poslovnika („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 65/2003) i člana 32. Ustava Republike Srbije („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 92/2006). Radi provere izvršen je uvid u deset starih predmeta (u zahtevu su navedeni brojevi istih) po sistemu slučajnog odabira, nakon čega je utvrđeno da i u tim predmetima postoje nedostaci na koje se zahtevom ukazuje.

Uz zahtev su dostavljeni spisi predmeta tog suda P 58627/21 i rešenja doneta u drugim predmetima u kojima su donete različite odluke u istoj ili sličnoj činjenično-pravnoj situaciji.

U zahtevu je navedeno da u dosadašnjoj sudskoj praksi izvršnog odeljenja tog suda postoje dva oprečna stava u pogledu navedenih ili sličnih inicijalnih akata. Većinski stav sudija izvršnog odeljenja tog suda je da se usvaja prigovor izvršnog dužnika i da se ne sankcioniše postupanje izvršnog poverioca koje je suprotno Sudskom poslovniku i Ustavu RS, ali da postoji i manjinski stav sudija u okviru koga se sankcioniše navedeno postupanje izvršnih poverilaca donošenjem rešenja o odbačaju inicijalnog akta.

Pitanje koje Prvi osnovni sud u Beogradu (postupajući sudija) postavlja kao sporno pravno pitanje glasi:

„Da li je dozvoljeno da inicijalni akt – predlog za izvršenje na osnovu verodostojne isprave bude dostavljen u fotokopiji i da izvršni poverilac – tužilac, umesto suda odredi jedan od sledećih elemenata: postupajućeg sudiju, broj sudskog spisa, sadržinu i datum donošenja rešenja o izvršenju koje je overeno faksimilom postupajućeg sudije, a što u skladu sa Sudskim poslovnikom spada u nadležnost suda, odnosno da li takav inicijalni akt treba odbaciti kao nedopušten?“

Nakon datog obrazloženja za postavljeno sporno pravno pitanje, predložio je odgovor.

Sednica Građanskog odeljenja Vrhovnog kasacionog suda održana 01.11.2022. godine, na osnovu člana 182. Zakona o parničnom postupku, odbacila je zahtev za rešavanje spornog pravnog pitanja, nalazeći da ne ispunjava obaveznu sadržinu zahteva propisanu odredbom člana 181. stav 1. Zakona parničnom postupku. Imajući u vidu da se postupak rešavanja spornog pravnog pitanja u smislu člana 180. ZPP može pokrenuti pre nego što se pred prvostepenim sudom donese odluka o predmetu spora, a da je u konkretnom slučaju već doneto više različitih – kontradiktornih odluka, (po većinskom i manjinskom stavu sudija tog suda), da se ni u jednoj od tih odluka nije postavilo kao sporno pravno pitanje – pitanje urednosti inicijalnog akta, koje se zahtevom za rešavanje spornog pravnog pitanja postavlja, proizilazi da Prvi osnovni sud u Beogradu traži od Vrhovnog kasacionog suda da kroz postavljanje zahteva za rešavanje spornog pravnog pitanja zapravo ujednači praksu u okviru tog suda.

Predsednik Građanskog odeljenja sudija

dr Dragiša B. Slijepčević