
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev2 2597/2023
27.03.2024. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dobrile Strajina, predsednika veća, Dragane Mirosavljević i Nadežde Vidić, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Mile Petković, advokat iz ..., protiv tuženog JKP „Toplane Bor“, sa sedištem u Boru, čiji je punomoćnik Petar Jelić, advokat iz ..., radi poništaja rešenja o prestanku radnog odnosa, odlučujući o reviziji tužioca izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž1 4487/22 od 03.02.2023. godine, u sednici održanoj 27.03.2024. godine, doneo je
P R E S U D U
ODBIJA SE, kao neosnovana, revizija tužioca izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž1 4487/22 od 03.02.2023. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Boru P1 197/21 od 04.02.2022. godine, stavom prvim izreke, usvojen je tužbeni zahtev i poništeno, kao nepravilno i nezakonito, rešenje tuženog br. .. od 28.07.2021. godine o prestanku radnog odnosa tužiocu. Stavom drugim izreke, obavezan je tuženi da tužiocu na ime troškova postupka isplati 52.500,00 dinara.
Apelacioni sud u Nišu je presudom Gž1 4487/22 od 03.02.2023. godine, stavom prvim izreke, preinačio prvostepenu presudu tako što je odbio, kao neosnovan, tužbeni zahtev tužioca kojim je tražio da se poništi, kao nepravilno i nezakonito rešenje tuženog br. .. od 28.07.2021. godine o prestanku radnog odnosa tužiocu. Stavom drugim izreke, obavezan je tužilac da tuženom na ime troškova parničnog postupka isplati 85.500,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti presude do isplate.
Dopunskim rešenjem Apelacionog suda u Nišu Gž1 4487/22 od 17.03.2023. godine, obavezan je tužilac da tuženom na ime troškova parničnog postupka isplati još 33.000,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti presude do isplate.
Protiv pravosnažne presude donete u drugom stepenu, tužilac je blagovremeno izjavio reviziju zbog pogrešne primene materijalnog prava.
Vrhovni sud je ispitao pobijanu presudu, primenom člana 408. Zakona o parničnom postupku - ZPP („Službeni glasnik RS“, broj 72/11 ... 10/23), i utvrdio da revizija nije osnovana.
U postupku donošenja pobijane presude nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju Vrhovni sud pazi po službenoj dužnosti, dok na postojanje druge bitne povrede odredaba parničnog postupka koje mogu biti revizijski razlog, tužilac ne ukazuje.
Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužilac je bio u radnom odnosu kod tuženog na poslovima ... i nezakonitim postupanjem izvršio je produženo krivično delo pronevere iz člana 364. stav 2. u vezi stava 1. i člana 61. stav 1. Krivičnog zakonika i produženo krivično delo falsifikovanje službene isprave iz člana 357. stav 3. u vezi stava 1. i člana 61. Krivičnog zakonika, pa mu je za ova dela utvrđena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od jedne godine i četiri meseca. Naime, presudom Osnovnog suda u Boru 2K 388/17 od 25.11.2019. godine tužilac je oglašen krivim što je u periodu januar-decembar 2015. godine u Boru u uračunljivom stanju, u svojstvu odgovornog lica, kao šef ... tuženog pribavio protivpravnu imovinsku korist prisvojivši novac tuženog koji mu je bio poveren u radu putem debitnih kartica kada je u više navrata kupovao gorivo za svoje potrebe i time pribavio sebi protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 1.218.210,99 dinara na štetu tuženog. Za ovo krivično delo tužiocu je izrečena uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od jedne godine i istovremeno određeno da se ista neće izvršiti pod uslovom da u roku od dve godine ne učini novo krivično delo.
Pravnosnažnom presudom Apelacionog suda u Nišu Kž1 103/21 od 22.03.2021. godine preinačena je prvostepena presuda u delu odluke o krivičnoj sankciji, tako što je tužiocu za navedena krivična dela utvrđena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od jedne godine koju će izdržati u prostorijama u kojima stanuje, uz elektronski nadzor, kako je detaljno u presudi navedeno, dok su u ostalom delu žalbe OJT u Boru i branioca optuženog odbijene kao neosnovane i prvostepena presuda u nepreinačenom delu potvrđena.
Rešenjem tuženog br. .. od 28.07.2021. godine utvrđeno je da je tužiocu, zaposlenom na poslovima ..., prestao radni odnos zasnovan ugovorom o radu br. .. od 31.10.2002. godine, zbog kazne zatvora u trajanju od jedne godine, te da tužiocu radni odnos prestaje 31.07.2021. godine.
Polazeći od utvrđenog činjeničnog stanja, po oceni prvostepenog suda, tužbeni zahtev tužioca, kojim traži poništaj rešenja tuženog od 28.07.2021. godine kojim je tužiocu prestao radni odnos kod tuženog je osnovan, jer u vreme donošenja predmetnog rešenja o prestanku radnog odnosa, tužilac nije stupio na izdržavanje kazne zatvora na osnovu pravnosnažne presude Apelacionog suda u Nišu Kž1 103/21 od 22.03.2021. godine, tako da nisu ispunjeni kumulativno postavljeni uslovi propisani članom 176. stav 1. tačka 3. Zakona o radu, a to je da zaposlenom prestaje radni odnos nezavisno od njegove volje i volje poslodavca, ako zbog izdržavanja kazne zatvora mora da odsustvuje sa rada u trajanju dužem od šest meseci – danom stupanja na izdržavanje kazne.
Imajući u vidu činjenično stanje koje je utvrdio prvostepeni sud, po oceni drugostepenog suda, pogrešno je prvostepeni sud primenio materijalno pravo. Naime, po oceni drugostepenog suda, polazeći od činjenice da je tužilac pravnosnažnom presudom oglašen krivim za produženo krivično delo pronevere i produženo krivično delo falsifikovanje službene isprave, a koja su u vezi sa radom, odnosno u vezi sa poslovima koje je kao šef ... i odgovorno lice, obavljao kod tuženog i pravnosnažno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, stekli su se uslovi za primenu otkaznog razloga iz člana 179. stav 1. tačka 2. Zakona o radu, tako da je tužiocu prestao radni odnos na zakonit način zbog ponašanja koje je takvo da ne može da nastavi rad kod poslodavca, pa nema razloga za poništaj rešenja vršioca dužnosti direktora tuženog od 28.07.2021. godine.
Odredbom člana 179. stav 1. tačka 2. Zakona o radu („Službeni glasnik RS“, br. 24/05 ... 113/17), propisano je da poslodavac može zaposlenom da otkaže ugovor o radu ako za to postoji opravdani razlog koji se odnosi na radnu sposobnost zaposlenog i njegovo ponašanje i to ako je pravnosnažno osuđen za krivično delo na radu ili u vezi sa radom.
Iz činjenica utvrđenih u postupku pred nižestepenim sudovima je tužilac pravnosnažnom presudom oglašen krivim za učinjeno produženo krivično delo pronevere iz člana 364. stav 2. u vezi stava 1. KZ u vezi člana 61. KZ i produženo krivično delo falsifikovanje službene isprave iz člana 357. stav 3. u vezi stava 1. u vezi člana 61. KZ, koja su u vezi sa radom, odnosno u vezi sa poslovima koje je kao šef ... i odgovorno lice obaveljao kod tuženog i za koja krivična dela mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, pa je pravilno drugostepeni sud zaključio da je predmetno rešenje tuženog zakonito, doneto pravilnom primenom otkaznog razloga iz člana 179. stav 1. tačka 2. Zakona o radu.
Neosnovani su navodi revizije kojima se ukazuje na pogrešnu primenu materijalnog prava i to odredbe člana 176. stav 1. tačka 3. Zakona o radu, jer u vreme donošenja pobijanog rešenja, tužilac nije stupio na izdržavanje kazne zatvora, bez obzira na činjenicu da je pravnosnažnom presudom izrečena navedena sankcija – kazna zatvora u trajanju od jedne godine. Ovo iz razloga, što kontrolu ponašanja zaposlenih na radu i u vezi sa radom, vrši poslodavac koji može zaposlenom otkazati ugovor o radu primenom otkaznih razloga iz člana 179. Zakona o radu. Zajednička karakteristika ovih otkaznih razloga je fakultativnost njihove primene. Naime, poslodavac ih može, ali ne mora primeniti (za razliku od otkaznog razloga propisanog članom 176. stav 1. tačka 3. istog zakona koji nastupa po sili zakona), pa je pravo poslodavca da otkaže ugovor o radu zaposlenom kada su se stekli uslovi propisani čl. 179. Zakona o radu.
Iz navedenih razloga, Vrhovni sud je na osnovu člana 414. stav 1. ZPP odlučio kao u izreci.
Predsednik veća-sudija
Dobrila Strajina,s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
