Kzz 69/2026 2.4.1.22; 2.1.14.12

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 69/2026
03.02.2026. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Miroljuba Tomića, predsednika veća, Tatjane Vuković, Slobodana Velisavljevića, Svetlane Tomić Jokić i Bojane Paunović, članova veća, sa savetnikom Mašom Denić, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljene AA, zbog krivičnog dela proganjanje iz člana 138a stav 1. tačka 1., 2., 4. i 5. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevima za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljene AA, advokata Vladimira Ališića i advokata Aleksandra Prodanovića, podnetim protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Staroj Pazovi K 361/24 od 31.10.2024. godine i Višeg suda u Sremskoj Mitrovici Kž1 9/25 od 03.11.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 03.02.2026.godine, jednoglasno je doneo

P R E S U D U

ODBIJAJU SE kao neosnovani zahtevi za zaštitu branilaca okrivljene AA, advokata Vladimira Ališića i advokata Aleksandra Prodanovića, podneti protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Staroj Pazovi K 361/24 od 31.10.2024. godine i Višeg suda u Sremskoj Mitrovici Kž1 9/25 od 03.11.2025. godine, u odnosu na povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku, dok se u preostalom delu zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljene, advokata Aleksandra Prodanovića, ODBACUJE kao nedozvoljen.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Staroj Pazovi K 361/24 od 31.10.2024. godine okrivljena AA oglašena je krivom zbog krivičnog dela proganjanje iz člana 138a stav 1. tačka 1., 2., 4. i 5. KZ i izrečena joj je uslovna osuda kojom joj je utvrđena kazna zatvora u trajnju od pet meseci i istovremeno određeno da se navedena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko okrivljena u roku od jedne godine po pravnosnažnosti presude ne učini novo krivično delo.

Istom presudom, na osnovu člana 89a KZ, okrivljenoj je izrečena mera bezbednosti zabrane približavanja i komunikacije sa ošt. BB iz ...,, tako što se okrivljenoj zabranjuje približavanje oštećenoj na udaljenosti manjoj od 50 metara i zabranjuje komunikacija sa oštećenom u trajanju od jedne godine od pravnosnažnosti presude, s tim da se navedena mera može ukinuti pre isteka vremena za koje je određena, ako prestanu razlozi zbog kojih je ista određena.

Pored toga, okrivljena je na osnovu člana 264. stav 1. ZKP u vezi člana 261. stav 2. ZKP, obavezana da u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti presude, pod pretnjom prinudnog izvršenja, na ime troškova krivičnog postupka plati Osnovnom sudu u Staroj Pazovi iznos od 10.000,00 dinara i kao i oštećenoj BB iznos o čijoj visini će sud doneti naknadno rešenje, dok je na osnovu člana 258. stav 1. i 4. ZKP, ošt. BB radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva upućena na pranicu.

Presudom Višeg suda u Sremskoj Mitrovici Kž1 9/25 od 03.11.2025. godine odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljene AA, a prvostepena presuda je potvrđena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahteve za zaštitu zakonitosti podneli su branioci okrivljene AA, advokat Vladimir Ališić i advokat Aleksandar Prodanović, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev, preinači pobijane presude i okrivljenu oslobodi od optužbe ili vrati predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Vrhovni sud je dostavio primerke zahteva za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenih Vrhovnom javnom tužiocu, u skladu sa odredbom člana 488. stav 1. ZKP, pa je u sednici veća koju je održao bez obaveštenja Vrhovnog javnog tužioca i branilaca okrivljene, smatrajući da njihovo prisustvo, u smislu člana 488. stav 2. ZKP, nije od značaja za donošenje odluke, razmotrio spise predmeta sa pravnosnažnim presudama protiv kojih su zahtevi za zaštitu zakonitosti podneti, te je nakon ocene navoda zahteva, našao:

Zahtevi za zaštitu zakonitosti su neosnovani u odnosu na povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, dok je zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljene, advokata Aleksandra Prodanovića u preostalom delu nedozvoljen.

Branioci okrivljene u oba zahteva za zaštitu zakonitosti ističu istu povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP i obrazlažu istim razlozima, navodeći da u konkretnom slučaju nema elemenata krivičnog dela proganjanje. S tim u vezi ističu da je kod ovog krivičnog dela potrebno da su ispunjeni kumulativni uslovi, u smislu subjektivnih i objektivnih elemenata dela u radnjama koje je okrivljena preduzimala, kao i vremenski kontinuitet i upornost, odnosno obrazac ponašanja koji bi govorio u prilog postojanju namere za proganjanje, kao i subjektivni elementi koji se ogledaju u strahu i uznemirenosti kod oštećene. Branilac okrivljene advokat Vladimir Ališić navodi da se u konkretnom slučaju radi o tri činjenično, vremenski i prostorno odvojena događaja, da nema trajnosti i kontinuiteta, da saobraćajni incident ne može biti radnja ovog krivičnog dela, da ne postoji namera na strani okrivljene u pogledu događaja od 15.12.2022. godine, a da kod događaja od 22.01.2023. godine postoji obostrani verbalni i fizički sukob, da je prilikom sukoba bila prisutna i uzela učešće i sestra okrivljene, te da nema ni subjektivnih elemenata ovog krivičnog dela. Branilac okrivljene advokat Aleksandar Prodanović ističe u vezi navedene povrede zakona, da se u konkretnom slučaju radi o četiri odvojena događaja, da nema vremenskog kontinuiteta i da bi se radilo o ovom krivičnom delu događaji treba da traju određeno vreme.

Izloženi navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljene su, po nalaženju ovog suda, u navedenom delu neosnovani.

Krivično delo proganjanja iz člana 138a stav 1. Krivičnog zakonika čini onaj ko u toku određenog vremenskog perioda uporno: 1) drugo lice neovlašćeno prati ili preduzima druge radnje u cilju fizičkog približavanja tom licu protivno njegovoj volji; 2) protivno volji drugog lica nastoji da sa njim uspostavi kontakt neposredno, preko trećeg lica ili putem sredstava komunikacije: 3) zloupotrebljava podatke o ličnosti drugog lica ili njemu bliskog lica radi naručivanja robe ili usluga; 4) preti napadom na život, telo ili slobodu drugog lica ili njemu bliskog lica; 5) preduzima druge slične radnje na način koji može osetno da ugrozi lični život lica prema kome se radnje preduzimaju.

Po oceni ovoga suda, u činjeničnom opisu radnje izvršenja okrivljene AA, datom u izreci prvostepene presude, navedene su sve činjenice i okolnosti koje čine zakonska obeležja krivičnog dela proganjanje iz člana 138a stav 1. tačka 1., 2., 4. i 5. Krivičnog zakonika, zbog kojeg je i oglašena krivom. Izreka pravnosnažne presude sadrži kako objektivna obeležja, u odnosu na radnje izvršenja (...u vremenskom periodu od 15.12.2022. godine do 22.01.2023. godine, uporno drugo lice neovlašćeno pratila u cilju fizičkog približavanja tom licu protivno njegovoj volji, protivno volji drugog lica nastojala da sa njim uspostavi kontakt neposredno i preko trećeg lica, pretila napadom na život i telo drugog lica i preduzimala druge slične radnje na način koji može osetno da ugrozi lični život lica prema kome se radnje preduzimaju i to ošt.BB iz ..., na taj način što je dana 15.12.2022. godine kada je ošt.BB upravljala putničkim motornim vozilom marke „BMW X1“ reg. oznake ... i kretala se istim u Inđiji ulicom ... i dolaskom do kružnog toka okrivljena pratila oštećenu i ulaskom u kružni tok krenula svojim putničkim vozilom marke „VW Tiguan“ reg.oznake ... da naleće na vozilo oštećene sa njene desne strane tako što je krenula vozilom u saobraćajnu traku kojom se kretala oštećena nakon čega je oštećena iz straha da ne dođe do sudara svojim vozilom prešla u suprotnu kolovoznu traku namenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smera, te nakon toga dana 23.12.2022. godine kada se oštećena nalazila u UO „Kafe ...“ u Inđiji i sedela u separeu sa VV iz ..., okrivljena prišla VV i rekla joj da se ne druži sa oštećenom BB, te ujela VV za obraz, nakon čega je dana 30.12.2022. godine kada je oštećena BB ponovo bila u UO „Kafe ...“ i sedela u separeu, okrivljena protivno volji oštećene nastojala da sa oštećenom uspostavi kontakt i pretila napadom na život i telo oštećene, tako što je prišla oštećenoj, zagrlila je, poljubila u obraz i rekla joj da ne može da joj oprosti što oštećena neće više da izlazi sa njom i njenom sestrom nakon čega je uhvatila oštećenu rukom u predelu vrata sa zadnje strane, stisnula i zarila nokte u vrat oštećene, a zatim krenula da vuče oštećenu unapred ka stolu te kada se oštećena otrgla i rekla okrivljenoj da se skloni, okrivljena je oštećenoj uputila pretnje da će je ubiti i da će pro..šati krv, nakon čega je dana 22.01.2023. godine oko 01,00 časova do 01,30 časova kada je oštećena sa svojom sestrom GG krenula iz UO „Kafe ...“ kući i krenula ka svom vozilu „BMW X1“ reg. oznake ... začula alarm na vozilu i videla da okrivljena udara po vozilu oštećene, te kada je oštećena prišla vozilu, okrivljena je uočila i ponovo pretila napadom na život i telo oštećene tako što je oštećenoj uputila pretnje da će je ubiti i da će pro..šati krv, da će joj je.ati majku i krenula ka oštećenoj da je udari u čemu nije uspela jer se sestra oštećene GG isprečila između i gurnula okrivljenu, te je oštećena sa sestrom utrčala u vozilo i odvezla se kući, a koje pretnje i ponašanje okrivljene je kod oštećene BB izazvalo strah i osećaj ugroženosti“, tako i subjektivna obeležja predmetnog krivičnog dela, da je bila sposobna da shvati značaj svoga dela i da upravlja svojim postupcima, svesna svog dela i htela njegovo izvršenje, svesna da je njeno delo zabranjeno, koja se odnose na stanje uračunljivosti i umišljaj okrivljene, usmeren na izvršenje krivičnog dela u pitanju.

Po nalaženju Vrhovnog suda, kontinuirano praćenje u navedene četiri situacije, što ukazuje na upornost, u cilju fizičkog približavanja oštećenoj a protivno njenoj volji, te nastojanje da sa oštećenom uspostavi kontakt neposredno u kafiću koji oštećena posećuje i preko trećeg lica VV, prijateljice oštećene, uznemiravanje – dana 30.12.2022. godine - okrivljena je zagrlila oštećenu, poljubila u obraz ...nakon čega je uhvatila oštećenu rukom u predelu vrata sa zadnje strane, stisnula i zarila nokte u vrat oštećene, a zatim krenula da vuče oštećenu unapred ka stolu, te kada se oštećena otrgla i rekla okrivljenoj da se skloni, okrivljena je oštećenoj uputila pretnje da će je ubiti i da će pro..šati krv - koje pretnje i ponašanje okrivljene su kod oštećene izazvale razuman strah i osećaj ugroženosti, da bi pretnje bile ponovljene dana 22.01.2023. godine oko 01,00 časova do 01,30 časova, ispred istog lokala na parkingu, predstavljaju radnje navedenog krivičnog dela, koje zadiru u ličnu slobodu, koje su propisane alternativno i koje karakteriše upornost i ponavljanje i koje su takvog intenziteta i podobne su da kod oštećene izazovu psihičku nesigurnost i strah, odnosno osećaj ugroženosti.

Samim tim, pobijanim pravnosnažnim presudama nije učinjena povreda krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, na koju se podnetim zahtevima branilaca neosnovano ukazuje.

U preostalom delu branilac okrivljene, advokat Aleksandar Prodanović ističe da je prvostepeni sud pogrešno ocenio dokaze, da nije prihvatio iskaz svedoka DD i ĐĐ, već nasuprot tome je prihvatio iskaz svedoka VV, te daje sopstvenu ocenu navedenih iskaza i izvedenih dokaza, da ne postoje dokazi da je okrivljena pratila oštećenu, kao ni da je na bilo koji način pokušala da stupi u kontakt sa oštećenom, ni da je pretila ili preduzimala radnje kojima se ugrožava život oštećene, te da se radi o pojedinačnim događajima koji nemaju kontinuitet, na koji način ukazuje na pogrešno utvrđeno činjenično stanje i ocenu dokaza, u smislu odredbe člana 440. ZKP.

Pored toga branilac ističe i povrede odrebe člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP i člana 16. stav 5. ZKP.

Međutim, povrede zakona iz člana 440. ZKP, člana 16. stav 5. ZKP i člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP, shodno odredbi člana 485. ZKP, nisu predmet razmatranja od strane Vrhovnog suda u postupku po zahtevu za zaštitu zakonitosti, dakle nisu dozvoljeni razlozi, u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP, za podnošenje ovog vanrednog pravnog leka od strane okrivljenog preko branioca, zbog čega je Vrhovni sud, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljene, adv. Aleksandra Prodanovića u navedenom delu, ocenio kao nedozvoljen.

Iz iznetih razloga Vrhovni sud je na osnovu člana 491. stav 1. ZKP i člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi člana 485. stav 4. ZKP, doneo odluku kao u izreci ove presude.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                Predsednik veća-sudija

Maša Denić,s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                   Miroljub Tomić,s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković